Parizani u Sjenici, kultura se ipak desava

Arhiva vijesti 2007
Kulturnu manifestaciju ,,Parizani u Sjenici'', osmislila je, i uz podrsku pojedinaca iz Sjenice realizovala, u svetu poznata Sjenicanka Sofija cuk Garofani. I ovoga puta, izostala je ocekivana zvanicna podrska lokalnih vlasti. Za Parizane, koji su dosli u Sjenicu, nije bilo zvanicnog prijema u opstini, pa su se, neki gosti, francuski slikari, vratili u Pariz pre planiranog roka.

Sofijina ideja o ovakvom projektu, nastala je pre dvadesetak godina, kada je svoj urodjeni talenat, vec usavrsila na Akademiji primenjenih umetnosti u Parizu, i to predstavlja njen doprinos rodnom kraju, kao i svojevrstan omaz njenim pokojnim roditeljima. U dvoristu porodicne kuce cukovih, izlozene su slike realizovane tokom boravka francuskih umetnika u okviru manifestacije ,,Parizani u Sjenici'', a u gradskoj biblioteci ,,Muhamed Abdagic'', odrzano je knjizevno vece francuskog pisca Alana Burgasera, potpredsednika jedne od pariskih opstina i bivseg savetnika za kulturu u Vladi Francuske. Kulturna saradnja Sjenice i Pariza, kao svetske kulturne metropole, je ipak nastavljena jer – kako rece profesor Burgaser – Kultura je centralni element za dijalog i toleranciju.U uvodnom izlaganju, pozdravljaju

ci prisutne, Alan Burgaser je izmedju ostalog rekao:,,zelim da izrazim zadovoljstvo sto sam, nakon dvadeset godina, zaslugom vase i nase Sofije, ponovo u Sjenici. Na radnom stolu u mom kabinetu u Parizu, stoji razglednica jos iz perioda 1914. godine, na kojoj pise ''svetu je poslata mladost i poezija''. Svojom pozitivnom energijom, jednim kontinuitetom i upornoscu, Sofija je uspela da ucvrsti mostove saradnje. Tesko je pratiti situaciju u vasoj zemlji. Kada sam prvi put dosao, to je bila Jugoslavija, nekoliko godina kasnije bila je opet Jugoslavija ali u manjem sastavu, posle toga Srbija i Crna Gora, a sada samo Srbija. Ali Srbija sa jednim ogromnim prirodnim i duhovnim potencijalom. Jos tokom prvog boravka u ovom kraju upio sam toliko vase ljubavi, da sam vrlo cesto mislio o vama, a to svedoce moja dela i moja ponovljena poseta sa suprugom Misel. I ovom prilikom zelim da zahvalim svima, koji su mi omogucili prijatne trenutke i tokom ovog boravka, izmedju ostalih i Sjenickim tamburasima, koji su nam svojom virtuoznoscu, uveselili boravak u predivnom ambijentu sjenickog jezera.''

Stihovi i prozni odlomci Alana Burgasera, iako kazivani na francuskom, dopirali su do, zbog skucenog prostora u gradskoj biblioteci, malobrojne publike, a za razumevanje sustine kazanog, zasluzna je umetnica svetkog glasa, gost i domacin u svojoj Sjenici Sofija cuk Garofani. Kao rezultat, u secanju duboko urezanog prvog boravka, francuski pisac je sjenickoj publici najpre procitao poemu pod nazivom ,,Ursule'', inspirisanu istoimenim selom u sjenicoj opstini. Ova poema napisana je pre dvadeset godina, prilikom druzenja sa sjenickim piscem Muratom Balticem, a stampana je u zbirci pesama sa motivima iz ovog kraja. Svojom dubokom, introvertnom poezijom, francuski pisac govori i o patnjama naseg naroda u vreme embarga i NATO bombardovanja.Na knji

zevnoj veceri Alana Burgasera, svojim stihovima predstavili su se i zavicajni pisci Sjenice: Velibor Velickovic, dr Isma Gasanin i mlada pesnikinja Irma Zimonjic, kojoj je, kao podsticaj mladima, urucena znacka kluba Francuskih knjizevnika. Medju prisutnim knjizevnicima, ovom prilikom razmenjena su knjizevna dela. A u znak paznje prema domacinu, i sa ciljem da mladi u Sjenici vise uce francuski jezik i bolje upoznaju kulturu ove zemlje, profesor Alan Burgaser je gradskoj biblioteci poklonio knjigu na francuskom sa ilustracijama pod nazivom ,,Francuska i njene kulture'', autora Alena sinjona.

Pored knjizevne veceri, u okviru ove kulturne manifestacije, organizovana je i izlozva slika. Mlada umetnica iz Herceg Novog slikarka Darja strbac, izrazila je zadovoljstvo ucescem u ovom, kako je rekla, smelom projektu, i odusevljenje sjenickom prirodom, koja predstavlja simbol ovog regiona. Svoje impresije izrazila je slikom, ukrstajuci sjenicku i primorsku kulturu, koju je nazvala ''Sjenicki kaktusi''. Njena slika, bice slika za tapiseriju, sto predstavlja nastavak davno zapocetog projekta. A sa ciljem ozivljavanja starih zanata, ukljucujuci prvenstveno mlade, naredne godine planira se osnivanje cilimarske radionice u Sjenici. 

Facebook komentari
Čitaj još:  Straža na putu prema deponiji

Leave a Reply