SJENICA.com forum


If this is your first visit, be sure to check out the FAQ by clicking the link above. You may have to register before you can post: click the register link above to proceed. To start viewing messages, select the forum that you want to visit from the selection below.



Politika Sjenice čak i u sjenici se vodi politika, evo prilike da se bliže upoznamo sa njom

Reply
Old 27-01-2006   #21
tandir
Gost
 
Posts: n/a
Default

Zao mi je sto kruze krive informacije o Senadu Hadzifejzovicu jer to uopste nije istina.On je i te kako zainteresovan o zbivanjima u Sjenici a ja sam sa njim u redovnom kontaktu tako da nemogu prihvatiti tu neistinu.Mnogo toga on uradi a da se nevidi i necuje.Na primje prije par godina je poslao TV ekipu da snima nasu dzamiju.Molim vas da ne pisete o ljudima nesto sto 100 % nije provjereno jer mi treba da se zblizavamo a ne udaljavamo. Svaki Sjenicak zivi za svoju Sjenicu i mi moramo biti vise jedinstveni.
  Reply With Quote
Sponsored Links

Old 27-01-2006   #22
Tahirovce
Admin
Domaćin
 
Tahirovce's Avatar
 
Join Date: Oct 2005
Location: Sjenica
Godine: 39
Posts: 30,234
Default

Bravo Tandir..
__________________
Pravila postoje da bi ih krsili - Brend postoji da bi ga kopirali !
www.sjenica.com - www.biznisklub.com





Ove moje ruke, zavezane za te, ne daju mi da te ostavim. Bilo gdje da krenem
sa pameti skrenem, mogu samo tebi da se vratim...

Tahirovce is offline   Reply With Quote
Old 27-01-2006   #23
fraer
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Jan 2006
Godine: 38
Posts: 210
Default

Evo, sad ću vam reći:

prije izvjesnog vremena je novinar sarajevskog magazina Start (inače prilično cool novine) Ekrem Tinjak napravio reportažu o Sandžaku i uspješnim Sandžaklijama u Bosni i Hercegovini. Naravno, na popisu se našao i Senad H., je li, kao uspješni novinar. Senad je, nakon toga, nekoliko dana uzastopno zvao vlasnika te novine Darija Novalića moleći ga da se njegovo ime ne spominje u tome kontekstu. Ovaj ga je najprije odbio, ali nakon nekoliko dana ubjeđivanja on je pristao da se sporni dio članka izbaci. Eto, tako je bilo. Od tada jednostavno ne mogu da čujem za njega. Ne zato što sam i sam Sjeničak, već što mi ljudi koji se stide svojega porijekla generalno idu na jaja.
fraer is offline   Reply With Quote
Old 27-01-2006   #24
tandir
Gost
 
Posts: n/a
Default

Nema tu nista sporno covjek nece nikakvu medijsku hajku a posebno ne tamo nekih lijevih novina i novinara koji su sve a najmanje prijatelji Sandzaklijama u Bosni. Svi ti ljudi koji su u clancima budu pod velikim pritiskom.Ja sam licno prisustvovao kada je Senad izjavio da su najzasluzniji za njegov uspjeh rahmetli Asim Vrcic i KUD Jedinstvo iz Sjenice.Neko ko se stidi svog kraja ni u snu to nebi izjavio. A ti vidi sta je bilo sa E.Ganicem, S. Halilovicem i mnogim drugim zasluznim Sandzaklijama u Bosni pa ce ti neke stvari biti mozda jasnije.Danasnji zivot je teska politika a dnevni listovi uz pomoc nasih dusmana i nerazumnih Bosnjaka sui stvorili netrpeljivost prema Sandzaklijama u Sarajevu.Senad toliko pametan i iskusan da ne upada u takve zamke.

molio bih sve da pripaze na izrazavanje jer ovo citaju i nase sestre.

Puno selama svim iskrenim Sjenicacima,Sandzaklijama i Bosnjacima kao svim ostalim koji su prijateljski naklonjeni nama.
  Reply With Quote
Old 27-01-2006   #25
Tahirovce
Admin
Domaćin
 
Tahirovce's Avatar
 
Join Date: Oct 2005
Location: Sjenica
Godine: 39
Posts: 30,234
Default

odusevljen sam komentarom,svaka cast Tandir..
Tahirovce is offline   Reply With Quote
Old 27-01-2006   #26
tandir
Gost
 
Posts: n/a
Default

Hvala ja samo pokusavam da budem objektivan a mozda sam malo stariji pa imam i vise iskustva da neke stvari sagledam sa druge strane.Svi nasi jludi ma gdje da su gaje iste simpatije prema Sjenici u to sam siguran samo neko to iskazuje jezikom a neko djelima. Eto od mene toliko za veceras.
  Reply With Quote
Old 28-01-2006   #27
fraer
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Jan 2006
Godine: 38
Posts: 210
Default

Dobro. Ja nemam zaista nikakvog interesa da diskreditiram Hadžifejsa, samo govorim ono što znam, jer sam i sam novinar, pa sam ipak malo upućeniji u dešavanja na ovdašnjoj medijskoj sceni. Vjeruj mi da dobro znam ko je ko i ko se čime bavi. Pogotovu kad se uporedim sa tobom, koji na sve imaš zamagljen pogled iz Švedske. Pretpostavljam da ti je pouzdan izvor informaija iz bosne Dnevni avaz ili prtal www.bosnjaci.net. To je tvoje pravo, ali zato budi spreman da se suočiš sa stvarnim stanjem stvari. Jasno je šta je Senad govoio o rahmetli Asimu, koji je nesumnjivo imao velikog udjela u razvoju kulture Sjenice. Čak sam i sam svojevremeno bio član KUD-a, kao što su bili i moji roditelji. Ali, zašto on nikada nije spomenuo prof. Velibora Veličkovića, koji je bio prvi čovjek koji je otkrio i radio na Hadžifejsovim kvalitetima, koji su nesporni. Sporan je njegov moralni kredibilitet i odnos prema Sjenici, o čemu sam govorio. ja sam vidio taj članak prije cenzure i, vjerujte, tu nije bilo ničega lošega. A on, umjesto da mu stoji na čast što je iz tako male sredine postao glavna faca u BiH, krije to i izbjegava govoriti o tome. Što se tiče Ganića ili Halilovića - u tome ne vidim ništa sporno. Halilović je smetao ljudima iz SDA (u prvom redu Aliji Izetbegoviću, zbog čega mu je, na kraju ubijena žena). O tome možete čitati u knjizi koju je ovih dana objavio Seferov sin Semir, s koji sam slučajno jako dobar. Uz knjigu fino dođe i CD, sa svom dokumentacijom i u njoj se dokazuju stvari za koje ne biste vjerovali da su se dešavale. Proći će još dosta vremena dok se ne pokaže pravo lice SDA i pogubnost politike koju su sve vrijeme sprovodili i koju još uvijek sprovode. A Ganić bi samo mogao da objasni odakle mu pare koje je u međuvremenu prikupio, i s kojim je izgradio vilu u centru Sarajeva i s kojim školuje djecu u inostranstvu. Žao mi je ako sam vam uništio neke iluzije.
fraer is offline   Reply With Quote
Old 28-01-2006   #28
fraer
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Jan 2006
Godine: 38
Posts: 210
Default

pogledajte ovaj članak:









Umjesto intervjua



Hadžifejsov pravi face



Piše: Emir Suljagić



U ratu i jako dugo nakon rata Dnevnik je bila ona emisija na televiziji koju vodi Senad Hadžifejzović. I upravo zato ideja da pravim intervju s njim mi se svidjela. Tim prije što mi se usprkos svim sentimentalnim razlozima - bio sam naime, prilijepljen uz ekran drugog maja 1992. godine - počeo prevrtati stomak od Centralnog dnevnika. Razlog može biti neuobičajen, ali sam već nakon prvih minuta Centralnog dnevnika skoro redovno počeo dobivati poriv da se bacim na pod i pokrijem glavu rukama, očekujući da čujem fijuk granate. Na moju sreću, nisam bio u zemlji u vrijeme kada je emitirana prva epizoda Niko kao ja, pa sam uglavnom šutljivo slušao zgražanje kolega nad primitivizmom Dragana Marinkovića. Ali, niko u mojoj radnoj sredini nije u tome vidio ništa što Regulatorna agencija za komunikacije ne bi mogla riješiti.



Međutim, moji pravi razlozi za razgovorom sa Hadžifejzovićem bili su sasvim drugačije prirode i nisu imali mnogo veze sa skandalom koji je uslijedio nakon prve epizode Marinkovićevog showa. Htio sam mu postaviti svega nekoliko, ali tim neugodnijih pitanja. Zašto je, recimo, od CD-a napravio elektronski Centralni komitet? Šta je razlog da u "predmetu Maca" za moralnog suca pozove Senku Kurtović, urednicu Oslobođenja, koja je u aprilu 2004. godine, nakon što je Jadranko Prlić optužen za zločine protiv čovječnosti, napisala plačljivi panegirik hercegovačkom upravniku smrti? Nisam razumio Hadžifejzovićevu potrebu da o tome izriče bilo kakav moralni sud. Imao sam još dva pitanja koja su imala veze sa nekim principima zanata. Prvo se odnosilo na Abdulaha Sidrana i perfidni nacionalizam koji odavno provijava kroz njegove epistole u CD-u; u drugom bih, pak, tražio da mi objasni šta je to tačno novo u onome što Muhamed Filipović govori u njegovoj emisiji.



Poznajem Hadžifejzovića, istina površno, ali dovoljno da znam da je žilav sugovornik i pomalo sam se radovao što ću imati priliku da se dobro posvađam, a da ne budem shvaćen lično. Nakon što sam prvi put probao doći do njega, saznao sam da je u Švicarskoj sa dijelom ekipe CD-a i da će se tek početkom sedmice, u ponedjeljak, vratiti otamo. Uredu, sačekao sam vikend, preživio još jedan CD - ovaj put sam čak gledao i prilog o prikupljanju novaca za djecu Srebrenice, ignorirajući šaku koja je stiskala u stomaku - i čekao ponedjeljak. Pretpostavio sam da će u Sarajevo stići kasno toga dana i tek sam mu navečer ostavio prvu poruku na telefonskoj sekretarici. Kako sam intervju trebao, u idealnim uvjetima, napraviti najkasnije u utorak, negdje oko podne me već počela hvatati panika. Do tada sam ostavio tri poruke na sekretarici, zvao prijatelje i prijatelje njihovih prijatelja koji imaju bilo kakve veze sa Hadžifejzovićem, sve uzalud. Rano poslijepodne, sa rokovima iznad glave, moja panika je nastavila rasti. Onda su moje kolege počele zvati prijatelje Hadžifejzovićevih prijatelja, naprosto u pokušaju da doznamo gdje se uopće nalazi. Ne znam tačno koliko sam ga puta nazvao na mobilni telefon tokom dana, ali sam siguran da broj dobrano prelazi deset. Onda sam postao dosadan: počeo sam pisati sms-ove.



I konačno, negdje oko sedam navečer, Hadžifejzović me nazvao. Dao sam apsolutno sve od sebe da razumijem da je vozio cijeli dan, da je putovanje iz Švicarske trajalo dva umjesto jedan dan, ali nisam očekivao lavinu primitivizma koja je uslijedila. Potpuno nedužan, našao sam se na putu povrijeđenoj sujeti, a rječnik nije bio nimalo primjeren. "Javio sam se zbog tebe, jer si zvao dvadeset puta, inače se ne bih javio. Ne znam šta ti uopće radiš u toj redakciji, s obzirom na to odakle si", rekao mi je. Moram priznati da sam zbunjeno i u nevjerici slušao njegove komentare na račun mojih kolega, ali sam ga mirno pokušao uvjeriti kako nema potrebe da bilo šta shvata lično i da smo prije svega novinari. Opet, uzalud. Na koncu mi je rekao da je previše umoran, da nema vremena, odbijajući i ponudu da intervju napravimo telefonom.



Na kraju sam se osjetio uvrijeđenim, jer je Hadžifejzović jedinom mojom osobinom vrijednom spomena smatrao to što sam, eto, preživio Srebrenicu. Ali, ako već spominjemo tu nesrećnu Srebrenicu, odmah da se očitujem da nikakvog udjela u tome (mom preživljavanju) nisu imali niti Abdulah Sidran, niti Muhamed Filipović. I da se u koži žrtve ni tada ni danas nisam osjećao dobro. Da se ustvari u toj koži nikad ne osjećam dobro. Zapravo, već godinama sam bio u uvjerenju da sam profesionalni novinar. Odnosno, da je i Senad Hadžifejzović isto to.
fraer is offline   Reply With Quote
Old 28-01-2006   #29
fraer
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Jan 2006
Godine: 38
Posts: 210
Default

a evo još jednog...





Komentar

-------------------------------------------------- ------------------------------



Zašto tone Senad Hadžifejzović



Piše: Ozren KEBO



Znate o kome se radi? To je onaj slavni ratni novinar koji danas, iz sedmice u sedmicu, pravi nepodopštine kakve ne bi ni početnici. Onaj profesionalac koji je povjerovao da smo mi ovdje radi njega, a ne on zbog nas, pa je u svojoj informativnoj emisiji centralnu pažnju posvetio sebi, a ne informaciji. Onaj maneken koji se iz nove octavie solidarizira sa siromašnim i gladnim.



Upravo taj. Sve mu je teže da kontrolira svoj ego, a svaki put kad izgubi kontrolu, ostane i bez pokojeg gledatelja. Najnovija mjerenja pokazuju da gledanost Centralnog dnevnika (koji počinje u 18,55, a završava tamo negdje oko 20,00 sati) značajno pada u 19,30, kada počinje ista emisija na FTV-u.

Prije desetak dana Senad Hadžifejzović teško je razočarao svoje poštovaoce kada im je, poput rukavice, u lice bacio pitanje: da li ste za to da se Sarajevo preimenuje u Titograd. Bijedan rezultat glasanja najbolji je komentar Senadovog pokušaja da ovim putem, na mala vrata komentira polemiku oko Titove ulice. Senadov je problem - a to je ovo pitanje i protiv njegove volje razotkrilo - što pokušava spojiti nespojivo: ne možeš u isto vrijeme biti portparol Stranke demokratske akcije i nezavisna & ugledna novinarska institucija. Jedno potire drugo, a to potiranje traži da se opredijeliš. A to što nećeš, ne možeš ili ne znaš da se opredijeliš i što misliš da do vijeka možeš ovako, samo pokazuje da nisi svjestan da su drugi svjesni onoga što radiš.

Bakiru Hadžiomeroviću svašta se može zamjeriti. I njegova je emisija nedorečena, neispeglana, često neodmjerena, nepravedna i bez nužnog profesionalnog balansa. Ali zašto više vjerujemo Bakiru nego Senadu? Zato što Hadžiomerović, kada u studio zovne Mirka Šarovića, onda ne pravi kompromis. Publika u svakom trenutku zna s kim imamo posla, što joj potvrđuje i novinar svojim preciznim, nemilosrdnim pianjima. A kad Senad ugosti Vuka Draškovića, onda ga on svojom neukusnom servilnošću tretira kao Tadeusza Mazowieckog. Mi smo gledali jednog okupanog, umivenog Draškovića, nepokolebljivog borca za ljudska prava, eksponenta ljubavi i razumijevanja među našim narodima i narodnostima. Jagnje, a ne vuka, čovjeka koji "voli svoj narod". A druga strana, sve pršteći od objektivosti, dozvolit će da nam Vuk, bez ikakvih sankcija, podastre tu priču. Nije dovoljno imati ekskluzivnog sagovornika. Bez adekvatnih pitanja ta eksluzivnost gubi smisao jer postaje sama sebi svrha.



U posljednjoj emisiji vidjeli smo da se Senad strahovito naljutio na Federalnu televiziju i Fabriku, što su napravili dnevnik koji u nekim dizajnerskim rješenjima podsjeća na njegov. Čuli smo ružne i grube optužbe. Donekle možemo razumjeti ovaj bijes. Sjećate se kako smo mi u Startu bli nesretni kad je jedna sarajevska novina, zapavši u krizu, svoj novi koncept gradila beskrupuloznim i evidentnim preuzimanjem naših ideja. Ali, ne da nikad nećemo razumjeti, nego će nam zauvijek ostati smiješan način na koji se Senad Hadžifejzović obračunao sa kolegama. Napravio je neukusnu montažu iz koje će nam s neskrivenim omalovažavanjem pokazati kako federalci u svom dnevniku, preko plazma-ekrana ugošćuju dopisnicu iz Bihaća (inače vrijednu i dobru novinarku), a Njegova Ekselencija Oktavia direktno na liniji ima Christiane Amanpour. O, jesmo fascinirani. E baš nam je drago. A kad draga Kristijanica zaguguče "Dobro veče, Senade", naš će se respektabilni urednik istopiti od zadovoljstva. (Trgovačko pravilo broj jedan: osoba s druge strane pulta ništa na svijetu tako ne voli kao svoje ime na tuđim usnama. Još kad tom činu svjedoči milion i po ljudi, sreći nema kaja.)

U intervjuu za magazin Walter Senad Hadžifejzović, nakon što je sebe skromno i odmjereno uporedio sa Zidaneom, na pitanje da li je istina da je u emisiju pozivao Fatmira Alispahića "i još nekog ko bi debatirao sa njim, ali se niko nije želio odazvati", odgovara: "Ne mogu otkriti imena ljudi, ali je istina da dvadesetak ljudi nije htjelo ili se nije usudilo ili moglo, zavisi od toga kako su se izjašnjavali, razgovarati s njim." Na stranu sad rogobatna rečenica, to nije Senadova, nego krivica novinara koji je pripremao tekst. Mi iz Starta imali smo istu ideju, napraviti polemički poligon s Fatmirom Alispahićem i još nekim ko bi mu oponirao. Ideja je propala ali, za razliku od Senada, mi znamo o čemu se radi. Svi koji su nas odbijali učinili su to s neskrivenim gađenjem. Neki su čak naš poziv smatrali uvredom, jer sa Alispahićem (to je poseban slučaj, o njemu drugom prilikom) neće da se sretnu "ni u istom kantonu, a kamoli za istim stolom." Pa kad smo već kod odbijanja, evo jedne ekskluzivne informacije, ubila se za Centralnog dnevika: imali smo, dragi čitatelji, izvrsnu ideju. Htjeli smo napraviti polemički poligon između Bakira Hadžiomerovića i Senada Hadžifejzovića. Bakir je oduševljeno pristao, ali nas je tvorac polemičkog sučeljavanja u BiH, koristeći neuvjerljive i neshvatljive razloge ("Ne gledam 60 minuta") - odbio.

To je, naravno, njegovo pravo. Kao što je i naše da pitamo zašto tone Senad Hadžifejzović.

Zato što mu ego raste, a kvalitet rada opada. Ako hitno ne okrene ovaj proces, zauvijek ćemo ostati bez sjajnog novinara.
fraer is offline   Reply With Quote
Old 28-01-2006   #30
tandir
Gost
 
Posts: n/a
Default

Zao mi je sto se moram sa tobom prepucavati na ovaj nacin ali vidim da ti Sarajevska klima plaho prija i da pricas kao da si najrodjeniji Sarajlija.Da nije bilo Senada,Sefera,Ganica i ostalih patriota danas nebi bilo ni vas koji mlatarate po svojim kompjuterima i blatite najvece patriote Bosnjackog naroda. Sta da ti kazem za Ganica osim da se ti nisi ni rodio kada je on radio na Univerzitetu u Americi i da se njegove knjige koje je tamo napisao i danas prodaju kao udzbenici, dakle za njega novac nikada nije bio problem kao ni patriotizam sto za tebe i takve kao ti nebih rekao.Najzalosnije je sto takvi novinarcici kao sto si ti uzimaju sebi za pravo da blate i komentarisu rad takvih velicina kao sto su Akademci Filipovic i Sidran.Shvatite jednom za svagda da ja kao i svaki drugi patriota nikada necu osuditi njihovu odluku da vam ne daju intervju. Pa ko ste vi osim obicni politcki i novinarski balavci koji blateci takve velicine pokusavaju sebi izgraditi karijeru koja nebi mogla ni poceti da nije bilo njih.Sto se tice mojih iluzija za koje ti mislis da su maglovite posto sam u Svedskoj (sto nije cudno s obzirom da si prihvatio Sarajevski zargon i nacin zivota i rada) mogu ti reci da sam ja u mnogo vedrijim iluzijama nego ti a da moj patriotizam i pomoc mom narodu je nesto sto je nezamjenljivo kao i postovanje prema svim Bosnjackim velicinama i patriotama.Sve sto sam ucinio da sada je bilo za dobrobit moga naroda i na cistoj patriotskoj osnovi a sve se moze provjeriti kao na primjerrikupljanje donacije za izgradnju Dzamije u Sjenici 2003 koja je sada hvala Allahu dz.s. u funkciji zatim mnoge humanitarne akcija za pomoc djeci Srebrenice koje je svestrano podrzavao Senad Hazdifejzovic,mojom zaslugom su mnoge knjige Bosnjackih pisaca nasle svoje mjesto u Svedskim bibliotekama a to se moze provjeriti preko Ragipa Sijarica predsjednika Bosnjackog saveza pisaca Svedske,najnovija je akcija koja je na svom pocetku prikupljanje sredstava za stampanje rukopisa Muhameda Abdagica naseg velikog pisca i patriote kao i prikupljanje donacije za nastavak stampanja Sjenickog Zbornika koji je pri gasenju zbog bosnjaka koji misle samo na sebe i svoju karijeru (nadji i sebe tu). Ovo je moj zadnji odgovor i mislim da nema potrebe vise da branim takve velicine kao sto su Senad, Ejub i ostali jer oni su nedodirljivi i zauvijek upisani u istoriju kao takvi.Sto se mene tice ja cu i dalje raditi ovo sto sam do sada radio samo ne u magli jer ovde nema smoga kao u Sarajevu pa je vidik mnogo dalji i dublji.Sto se tice Hayata i CD mogu te jos jednom razocarati pretplata za njihov program je porasla i raste svakim danom a najvise radi Senada i CD a Federalna TV kao i PBS su za prave Bosnjake nista drugo osim dusmanske a zbog toga su i otpustili Senada da bi mogli raditi sta hoce jer sa njim to nije bilo moguce on se za to nije borio.Ovim nisam branio ni Senada ni Ejuba ni ostale kao osobe vec kao velicine koje su nedodirljive i smatram da tamo neki pocetnici koji su bili u pelenama kada su se oni borili za opstanak svog naroda ne mogu uzimati za pravo da blate sav njihov trud i rad. Za kraj ti jos mogu reci da je ovo moj zadnji odgovor na tvoja pisanja i blebetanja jer sama njihova imena govore sve za svakog patriotu a volio bih da tu svoju energiju usmejeris zajedno sa svojim kolegama prema pravim dusmanima ako u vama ne tece Avdicevska krv.

Puno selama.
  Reply With Quote
Old 28-01-2006   #31
anes
Gost
 
Posts: n/a
Default

veliki selam za aljka od anesa.ovakvi komentari kao tvoji sacuvace ugled sjenice i sjenicaka kojima je stalo do nje.
  Reply With Quote
Old 29-01-2006   #32
damir
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Dec 2005
Godine: 44
Posts: 13
Default

Bio bih vam zahvalan kada bi postavili koju sliku na sajt umesto prepcavanja momci.Uz duzno postovanje pratite ovu temu ili otvorite novu u kojoj cete moci iznositi svoja misljenja o ovom ili onom.

Ova tema "Sjenica kroz istoriju" se ne poklapa nikako sa Senadom Hadzifejovicem ali ima itekako dodirnih tacaka sa rah.Abdagicem

Veliki pozdrav za obojicu.

U nastavku mozete procitati veoma zanimljive podatke o Sjenici,koje ruku na srce vecina nezna niti je ikad cula.

Sjenica je staro naselje, prvi put se pominje 1253. godine kao mesto na

Dubrovačkom putu, gde su pristajali i plaćali carinu dubrovački trgovci.

Vekovima se u Sjenici trgovalo stokom i stočnim proizvodima. U tursko doba Sjenica je bila dobro utvrđena kasaba i značajna trgovačka i karavanska stanica.Turci su, na uzvišenom delu bili podigli utvrđenje Grad koje je kasnije porušeno. U blizini utvrđenja bila je čaršija sa dućanima i kućama od brvana i dasaka. U 16. i 17. veku Sjenica se pominje kao stanica na trgovačkom putu Dubrovnik-Novi Pazar.

Zbog svog strateškog, vojnog i političkog značaja u 19. veku Sjenica se od samog početka ovog veka smatra važnom strategijskom tačkom, pa su prema njoj bile usmeravane vojne operacije i u Prvom Srpskom ustanku kojima je rukovodio lično Karađorđe. Po jednom zapisu iz 1809. godine " Karađorđe osvoji Sjenicu, poruši grad i izgna Turke" (K.Kostić, Naši gradovi na jugu, Beograd 1922, str. 64-65). Karađorđe je potom obustavio ratovanje u Sandžaku i povukao se u Šumadiju. Nema podataka da li je bilo neke graditeljske aktivnosti posle razaranja Sjenice, ali je poznato da je 1821. obnovljena tvrđava i opremljena sa šest topova.

Uskoro je usledio novi talas nemira u ovom kraju, vezan za pokret otpora radikalnim reformama Sultana Mahmuta II (1809-1839). Ukidanje janjičara I zavođenje regularne vojske (nizama) izazvalo je širom carstva otpore, što se reflektovalo i na feudalce u Bosni i Albaniji. Počev od 1831. godine kada su Bosanci predvođeni Huseinom Kapetanom Gradaščevićem ( u narodu zvanim Zmaj od Bosne) krenuli u direktan okršaj sa sultanovom vojskom na Kosovu, u narednim godinama sve do slamanja otpora 1850.godine od strane Omer- paše Latasa, bosansko pobunjeničko plemstvo je stajalo na putu Porti da sprovede zacrtane reforme. Sjenica je tada bila u sastavu Bosanskog sandžaka kao nahija Stari Vlah.Kroz Sjenicu je tada prolazio put koji je preko Nove

Varoši i Priboja vezivao Bosanski pašaluk sa ostalim delovima Osmanskog Carstva, tzv. carskim drumom. Ovim putem prošla je kroz Sjenicu bosanska vojska na čelu sa Huseinom Kapetanom Gradaščevićem, pozdravljena ispaljivanjem topovske salve iz topova sa tvrđave, a na isti način pozdravljena je i pobeda ustanika na povratku. Za bosanskom vojskom, koja nije znala pravilno da iskoristi pobedu već je došlo do rasula pri povratku prema Bosni, nastupala je sultanova vojska sa zadatkom da smiri Bosnu.

Sjenički kraj je tada stradao zbog svoje podrške ustanicima.

Koliko je Sjenica postradala i osiromašila u svim tim ratnim pohodima govori opis Anri Bue-a iz 1836. godine, koji Sjenicu naziva selom od 150

kuća-brvnara, daskama pokrivenim. Ostalo je zabeleženo da je stanovništvo bilo većinom muslimansko i da je ta mala Sjenica, sa obzirom da je bila na

važnom drumu imala poštu. Za poređenje o padu broja stanovnika treba navesti podatke putopisca Baron Božura (kraj 18. veka) po kome varošica Sjenica, koju je branila četvrtasta tvrđava ima 3000-4000 stanovnika, i zapis Anri Pokolje (sam početak 19.veka) koji je u svom opisu naveo 700 kuća i čak 9 džamija.

Omer-paša Latas je posle smrti prethodnog bosanskog valije i njegovog

neuspeha da umiri pobunjene Krajišnike imenovan za novog bosanskog valiju

Pošto je umirio Bosnu svojom krvavom ekspedicijom i tako slomio i dobrim delom uništio tradicionalno muslimansko plemstvo, pozatvarao je 1000 najuglednijih aga i begova i oko 400 okovanih poslao u Carigrad. On je sproveo i novu teritorijalnu podelu podelivši Bosnu i Hercegovinu na dva zasebna ejaleta. Bosanski ejalet je imao šest kajmakamlija pet u samoj Bosni i šesti Novopazarski sa sedištem u Sjenici koji je obuhvatao mudirluke: Novi Pazar, Višegrad, Sjenica, Bijelo Polje, Trgovište i Nova Varoš. Posle smene Sultana u Carigradu, novom uredbom od 1865. godine obnovljen je Bosanski vilajet sastavljen od sedam sandžaka . Novopazarski sandžak sa kazama (srezovima): Novi Pazar, Sjenica, Plevlja, Nova Varoš, Prijepolje,Mitrovica, Berane i Kolašin imao je sedište u Sjenici, čime je definitivno potvrđen njen strateški značaj.

Ceo Novopazarski sandžak je za portu dobio povećan značaj u trenutku kada su počeli da se javljaju novi ratovi. Ojačavanjem linije na Limu i utvrđenih mesta Nova Varoš, Sjenica i Novi Pazar formiran je trougao utvrđenja koji je trebao da štiti Novopazarski sanžak od napada Srbije sa severa. U Sjenici je bilo glavno utvrđenje čitavog područja, a istovremeno sedište civilnih I vojnih vlasti, što je sigurno bilo praćeno značajnom graditeljskom aktivnošću, od popravljanja tvrđave do izgradnje čitavog niza objekata različite namene. Kada su buknuli ustanak u Hercegovini i srpsko-turski ratovi (1876-187 Turska je popustila pod htenjima velikih hrišćanskih sila Austro-Ugarske i Rusije da se suoči sa gubitkom pobunjenog Bosanskog vilajeta i da Srbiji i Crnoj Gori prizna samostalnost. Na Berlinskom kongresu 1878.godine Austro-Ugarska je stekla pravo da okupira Bosnu I Hercegovinu, sa motivom da se vojno, politčki i ekonomski konsoliduje ova regija.

Turska je izgubila i Niš, Vranje, Pirot, Prokuplje, Nikšić, Podgoricu, Bar

sa okolinom koji su pripojeni novoproglašenim državama Srbiji i Crnoj Gori.

Okupacija Bosne i Hercegovine usledila je 1878. godine a nepunu godinu posle toga Austro_Ugarske trupe ušle su i u Priboj, Prijepolje, i Pljevlja. Kaze Pljevlja, Prijepolje kao i nahija Priboj odvojene su od Novopazarskog sandžaka i pripojene novostvorenom Pljevaljskom sandžaku (1880) čije su se granice poklopile sa granicama okupacionog područja. Sjenica je tako ostala središte sandžaka sa kazama: Sjenica, Novi Pazar, Bijelo Polje, Nova Varoš I Kolašin koja je priključena Kosovskom vilajetu u čijem je sastavu ostao do 1912. godine kada je Turska napustila ove krajeve. Za vreme Balkanskih ratova srpska vojska je ušla u Sjenicu 10. oktobra 1912. godine U toku Drugog svetskog rata snage NOP-a su ušle u Sjenicu 8. januara 1945. godine.

Veliki pozdrav svim posetiocima sajta
damir is offline   Reply With Quote
Old 29-01-2006   #33
fraer
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Jan 2006
Godine: 38
Posts: 210
Default

Eto, nisam ni znao da će se ovo pretvoriti u vrijeđanje, jer ja tebe nisam ničim uvrijedio, ako se dobro sjećam. Teško je čovjeku promjeniti svoja ubjeđenja, a još je teže da spozna koliki balvan ima u oku. Još jednom moram napomenuti da me fino zaboli jedna stvar za Senadom, samo sam spomenuo taj slučaj informacije radi. Što se tiče prikupljanja para za Srebrenicu, u tome ne prednjačite ni ti ni Senad a knjiga koju on prodaje i od koje prihodi zaista idu u fondaciju Djeca Srebrenice ne služi ničemu osim reklami. I naravno da raste pretplata, jer se samo na toj televiziji, tom hramu seljaštva, mogu naći želje i pozdravi, pa se takvi kao ti (mislim na dijasporu) javljaju u program da zažele pjesmu i pozdrave rodbinu u nekoj vukojebini, dok Gazda Švrakić broji novce. Ja sam u svom postu navodio činjenice i postavio članke novinara koji u ovoj zemlji nešto znače (a ti si ih, u svojoj neinformiranosti, nazvao novinarčićima), dok si se ti trudio da me, kao, uvrijediš. Potpuno je jasno da se tebi te stvari ne mogu objasniti i tu si u pravu: ova rasprava je besmislena i treba je prekinuti. A za to vrijeme veličine poput Ejupa (a ne Ejuba, kako ti pišeš! a ako ga toliko voliš, mogao bi za početak znati kako se on zove), Harisa S., Bakira I., Edhema B., (i Sulejmana U., na kraju) i ostali "zaštitnici, očevi i sinovi nacije", gomilaju svoja bogatstva.



To sve, moj prijetelju, govori o tome da ti ne znaš da čitaš. Da ne znaš da pišeš smo već vidjeli.



Lijep pozdrav i selam.
fraer is offline   Reply With Quote
Old 29-01-2006   #34
fraer
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Jan 2006
Godine: 38
Posts: 210
Default

Damire, u pravu si. Izvinite.
fraer is offline   Reply With Quote
Old 29-01-2006   #35
fraer
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Jan 2006
Godine: 38
Posts: 210
Default

Damire, kad si već kod ulaska NOP-a u Sjenicu 1945., moglo bi se postaviti nekoliko detalja o tim događajima. Mislim da je u Zborniku Sjenice od 1997. ili 1998. - nisam siguran, nemam ga trenutno pri ruci - objavljen odličan tekst o tome.
fraer is offline   Reply With Quote
Old 29-01-2006   #36
fraer
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Jan 2006
Godine: 38
Posts: 210
Default

Evo malog doprinosa. Mislim da je autor ovoga teksta bio direktzor izdavačke kuće Bosanska riječ iz Tuzle, jer sam bio na promociji Antologije bošnjačke književnosti u dijaspori, gdje je on govorio kao jedan od promotora.





"IZA MORENO" OKOSNICA ŽIVOTNOG GUBITKA I POETSKOG DOBITKA MUHAMEDA ABDAGIĆA



Piše: Almir Zalihić





"Abdagićev takozvani uži zavičaj je, izgleda, jedva dočekao anatemu vlasti kako bi se oslobodio pjesnika i smjestio ga tamo gdje inače misli da takvi pripadaju. Izolovali su ga kao daje bio poprskan kugom. Pjesnik je ostavio svoju Izu Moreno na dar, u znak zahvalnosti svima onima koji su mu učinili zlo. Čak je došao da umre. Umro je u novopazarskom parku, na klupi, gledajući u nestanak ljubičica. Ukopan (bez prisustva vlasti, počasti i govora) sa mirisom postojanja Ize Moreno. Ova knjiga je priča o svemu tome" - napisao je Ismet Rebronja u pogovoru posthumno objavljene knjige pjesama Muhameda Abdagića.1



Cjelokupno Abdagićevo književno djelo,2 i proza i poezija, jedna je knjiga, velika knjiga pisana gotovo tri desetljeća, knjiga uspinjanja od lokalnog kao postamenta do značenjski sveopćeg, do univerzalnog. I oni manje upućeni u njegov literarni opus primijetit će snažnu uvezanost proze i poezije i bez analitičkih poređenja, komparacija i drugih književno-kritičkih pristupa svojstvenih analizi književnog štiva. Abdagićevo djelo je organska cjelina, bez šavova, bez vještačkih spona. Njegov je opus specifičan zbog unošenja u literaturu jednog posve osobenog vremenskog, egzistencijalnog, pa i filozofskog ambijenta proisteklog iz autobiografije. Aktivno je bio uključen u beogradski antifašistički pokret, što je rezultiralo uhićenjem odstrane fašista. Porodica jedva uspijeva da mu spasi život. Nakon Drugog svjetskog rata biva uhićen i optužen kao kolaboracionista. Naime, u jednom historijskom tekstu o aktivnostima KP na prostoru Sandžaka, u fusnoti biva optužen da je saradnik okupatora. Naknadno, javno izvinjenje, nije promijenilo gotovo ništa niti u odnosu vlasti spram Abdagića, niti u Abdagićevom odnosu spram vlasti, okruženja i društvene zbilje u kojoj mu je život protekao. Živeći na ivici egzistencijalnog minimuma Abdagić je, ipak, uspio da se, kako-tako, održi i bude prisutan na književnoj sceni, iako to nije ni izbliza u onoj mjeri koju je zasluživalo njegovo djelo i njegov talenat.



Abdagićev poetski opus specifikum je zbog unošenja u literaturu jednog posve osobenog vremenskog, egzistencijalnog pa i filozofskog ambijenta. Ambijentalnost Abdagićevog lirskog diskursa implicira izvjesnu impulsivnu razbarušenost i izrazitu asocijativnost. Ove opće naznake su zapravo odlike njegovog stvaralačkog zamaha koji je nagovijestio u knjigama pjesama za života objavljenim: "Feniks" (1966) i "Lutajući brod" (1981).



Samonikao, usamljen, nepovjerljiv, proganjan od drugih ali i od samog sebe, Abdagić je u poeziju unio mnogo sopstvenih, a mnogo i univerzalnih dilema, ekspresija i moderne metaforike. Istodobno je baštinio ostvarenja svjetske poezije (iskustva francuske moderne, simbolista i nadrealista) i slobodni duh orijentalnih mistika. I najpovršniji pogled na sadržinu knjige "Iza Moreno" nedvojbeno će ukazati da je riječ o izuzetno burnoj poetskoj slici svijeta i odnosa u njemu koju Abdagić iz pjesme u pjesmu sustavno popunjuje gorčinom življenog, realnog iskustva. Kada se govori o Abdagićevoj poeziji ima se na umu, prije svega, pjesnikov zavičaj kao nezaobilazni toponim poetske (auto)biografije. Vrletna prostranstva Pešterske visoravni u svim implikacijama za pjesnika su postala i ishodište i dohodište, ona su ona unutarnja sila koja goni i ruši, koja budi najskrovitije osjećaje od nostalgije do potajne mržnje i prezira duha palanačkog. Zavičaj je ljudsko i poetsko pribježište koje sadržajno i značenjski u sebi objedinjuje sve one najdublje ljudske porive. Između ostalih, i niske stnisti lokalnog puka kome je tuđa nesreća i nepodobnost mjera vlastite sreće i "pravopripadnosti".



S rukama u džepovima i na ćošku

al nehatno

naslonjen o ćepenke dućana

skupljenih usta u zvižduk



On unezvjereno pa ipak službeno

motri oko sebe

i sa posjedovanjem vlasti

osvrće se

Zvijera naprijed

zvijera iza sebe

uživa u slasti

a ja znam da je plaćen da čeka

ulicom da prođe pjesnik

i da prošlost baci mu u lice

ili u prijetnju ili sram



(Starac)



Kazivanje o pjesnikovoj opsjednutosti progonom, koliko god neophodno, bojim se da je uvijek jednostrano, ako se uz njega ne govori i o okruženju koje pjesnik konstantno potencira poetski ga aktualizirajući.



Fusnota iz historijske knjige u kojoj biva pomenut kao suradnik okupatora "bila je njegova rak rana i zlokobni pratilac. Od nje se nije mogao izliječiti ni onda kada se pokazaloda je neistinita. Suviše je duboko preživljavao nepravdu da bi je tek tako mogao potisnuti. Ona je neprestano u njegovom životu izazivala velike lomove i strahove, nova dokazivanja i traženja "pravde" i satisfakcije. Muhamedu Abdagiću je sistem, kojem je on dao najbolje godine života, uništio gotovo sve..."3 Priređivač tog teksta, naknadno, na sudu, izjavljuje da se fusnota pojavila bez njegovog znanja. Retroaktivni i gotovo usputni demanti nije bio dovoljan da potisne svu gorčinu nepravedne optužbe koja je u svojoj suštini bila političko denunciranje i diskvalificiranje. Anatema je kao kob pratila pisca čitavog života, i imala veoma veliki uticaj na njegovo poetsko opserviranje određenih aktualnih društvenih tema o kojima se glasno nije govorilo. Tu prvenstveno mislim na cijelu skalu osjećanja koja polaze od samoće, patnje i neizvjesnosti, straha da je svaka njegova izgovorena riječ prisluškivana, svaki njegov pokret praćen. Izvjesna artikulirajuća pomirljivost, koja se javlja s vremena na vrijeme, brana je otuđenju, jer je Abdagić, gotovo opsesivno, okupiran tragedijom življenja pod paskom izmišljene krivice i optužbe.



I svaki dan

svojoj ženi

i svojoj djeci

odnosi pod pazuhom

veliki hljeb



I svaki dan

njegova žena ima

za ručak

njegovoj djeci

veliki tanjir

vršnat jela

crvenog od krvi



I svaki dan

njegova djeca

debeljuškasta

skaču

igraju se

na ulici

u odjeći crvenoj

od krvi



A čija je to krv

Od koga oni to žive



To oni mene

po redu strogom

čuvaju i paze

i uz čuvanje

po redu strogom i tačnom

bičuju i gaze

i žedno krv ispijaju

moju



Pa ipak

više volim da oni mene

čuvaju i paze

i da krv piju moju

nego da ja

pazim i gazim njih

i pijem krv njihovu



(Svaki dan)



Čovjek bačen u svijet nikad nije dovoljno spreman za život. Nikakvi modeli izvana ne mogu biti trajnijeg karaktera.Individualno ostaje zakon ali i opasnost.



I hvala ti bože što si odredio i starost

i oslobodio me najzad



smrdljivih ženskih guzica

za kojima sam trčao do ovog dana

i što si mi dao nove zube

kojima ću sada znati da se poslužim



"Doista je bio prekobrojno dijete grupacije kojoj je na početku pripadao. Ostao je veliki usamljenik, nepovjeljiv i proganjan. Kada su ga ostavili na miru, nije više mogao bez svojih progonitelja pa ih je izmišljao kako bi nastavio da živi"4 - uočava Ismet Rebronja u pogovoru knjizi "Iza Moreno", a ja bih dodao - i piše. To su osnovne činjenice Abdagićeve poetske motivacije. Iz njih proističe cijeli niz najrazličitijih odnosa: odnos pjesnikov prema drugima, prema sebi, prema doživljenom, prema željenom, a istodobno i odnos drugih prema pjesniku.



Izrazito moderne, oslobođene svega što nije čista poetska slika, što nije punoznačni poetski iskaz, Abdagićeve pjesme varijacija su primarnog motiva na hiljadu i jedan način. Saznanja koja njima dominiraju više su plod intuitivnog, emocionalnog, impulzivnog, nego određenog racionalnog stava koji bi pjesnik nametnuo kao općevažeći i jedino meritoran. Abdagić ne mistificira stvarnost ali joj se opire i blago je ironizira.



Čitave si dane skidao malter sa zida

Uspješno i otkopčavao kamen uzalud

ali je uveče redovno dolazio Kob Jedan

i zid premazivao svježim bojama

dok bi Kob Dva kažnjavao učtivo te udarajući

bičem po leđima



Onda si na vrata ćelije napisao

krupnim slovima:

trpen spašen (to je bilo najopasnije)



(Bjekstvo iz zatvora)



Uvijek snažno prisutna metafizička dimenzija u Abdagićevom poetskosmislenom modusu je ta koja bi htjela da se nametne agresivnošću koja joj je u principu imanentna. Inače, Abdagićeva je poetika, poetika borbe pojedinca i poetika borbe za pojedinca, za njegov integritet, za individualno u njemu. Borba za lični glas, za sopstveno izabiranje udesa, za pravo, na koncu konca, na sumnju koja nipošto nije negiranje svega i svačega, ali je afirmiranje individue čak i onda kada je neshvaćena, nemoćna i ignorirana.



Abdagićeva vizija svijeta i čovjeka i njemu nije takva da se može klasificirati, etiketirati, knjiški uniformirati. Ona je spoj nerijetko disparatnih tradicija i zato nema iznenađenja kad u ovim pjesmama zateknemo i islamsku vizuru svijeta i panteizam, dualizam, modificirani fanatizam i si., ali se sve to nalazi u eruditivnosti poetskog iskaza koji i formom, i stilom, i jezikom stoji nasuprot malih, priglupih skholastika nemoćnih da iskorače iz "estetike" ideologiziranog uma.



Jednog dana srete me Harun efendija i reče:

Ništa ti ne valjam

Šta ti se desilo

uptah ga ja sa strahom

- Stekao sam bogastvo



Ah pa ja svakog dana molim Boga za to



Drugi put me srete i reče

Ništa ti ne valjam

Šta se desilo sad

- Stekao sam porod



A ja svakog dana molim Boga pa još ništa



Opet me srete jednog dana i reče

Ništa ti ne valjam

Šta je sad upitah u strahu

- Stekao sam položaj



A ja svakog dana molim Boga za to pa ni s mjesta



Opet me jednog dana sretne Harun efendija i reče:

Nesretan sam i ništa ti ne valjam

A što zaboga upitah ga sa zebnjom

- Stekao sam pamet



Nisam razumio i upitah ga

ž ašto je nesretan zbog tolike sreće

a on reče:



Jer sad mi te četiri stvari određuju život i

karakter moj



Vratih se kući i udarih čelom o pod moleći:

Bože ti meni ne daj nijednu od ovih stvari

koje si dao Harun efendiji jer nije vakat za to



(Četiri stvari)



Drama smisla je vjekovna opsesija čovjekova i što joj se više približava, mada je to približavanje analogno Ahilovom stizanju puža, više je zapljusnut besmislom, bespućem, beznađem i, kao izrazom svega toga - jaukom, očajem, posvemašnjom tragedijom.



Hoće li doći jednom dan da ne vidim sliku

pred očima

kako čovjek zvijer

sa širokim kuhinjskim nožem u ruci sječe

pomamno po tuđim voćnjacima...



(Mora)



Ovakva vizija svijeta i čovjeka u njemu, iako je spoj disparatnih tradicija, nudi širinu, koja samo prividno ne bira idejnu platformu, ali koja zaposjeda sve glavne pravce koji vode ka čovjeku, ka esencijalnom, ka toliko neophodnoj nadi, pa makar ona bila i jedina nada.



Takva širina je, u startu, omogućila priređivaču "Ize Moreno" (Šabanu Šarenkapiću) da pjesnikov bogati poetski svijet, uprkos raznorodnosti pristupa i postupka, prati osnovnom linijom i da nam umjesto uobičajenog konačnog upokojavanja pisca priredi doživljaj i oživi poetiku nepravedno zapostavljene pjesničke veličine kakav je Abdagić. Posebnu dimenziju svakako ima činjenica da mnoge pjesme iz zostavštine obično nisu do kraja "izglačane", ali ovom prilikom je priređivač vještim uvezivanjem ciklusa izbjegao uočavanje, bar onih grubljih neravnina.





(Mak, broj 2-3, Novi Pazar, novembar 1993. - februar 1994.)

__________________________________________________







1 Muhamed Abdagić: Iza Moreno, "Damad", Novi Pazar, 1993.; Ismet Rebronja, Pogovor.



2 Muhamed Abdagić, rođen 1916. u Sjenici. Umro u Novom Pazaru 1991. godine. Živio je u Sarajevu. Za života objavio knjige: Feniks, pjesme, 1966; Tri drame, drame, 1966; Zvučni zid, roman. 1967; Zamka, drame, 1967; Feniks I, roman, 1971; Feniks, roman, 1972; Zemlja, roman i pripovjetke, 1975; Lutajući brod, pjesme, 1981; Duge studene zime, roman, 1981;



3 Vidi : Antologija savremene književnosti Bošnjaka iz Sandžaka, "Bosanska riječ", Wuppertal, 1998., str. 69.



4 Navedeno djelo

__________________________________________________
fraer is offline   Reply With Quote
Old 29-01-2006   #37
fraer
Registrovan
Početnik
 
Join Date: Jan 2006
Godine: 38
Posts: 210
Default

Koga dodatno zanima šta su o M. Abdagiću pisali istaknuti književni kritičari. može pogledati linkove:



http://www.sanoptikum.org.yu/pisci_u_kritici/muham ed_abdagic/a_kadribegovic_zemlja.htm



http://www.sanoptikum.org.yu/pisci_u_kritici/muham ed_abdagic/r_popovic_duge_studene_zime.htm
fraer is offline   Reply With Quote
Old 29-01-2006   #38
Tahirovce
Admin
Domaćin
 
Tahirovce's Avatar
 
Join Date: Oct 2005
Location: Sjenica
Godine: 39
Posts: 30,234
Default

FRAERu iz ovoga sto sam procitao dolazim do zakljucka da ima malo politicke pozadine u tome sto nemas bas neko misljenje o Senadu,a Damir je u pravu sto kaze da ovo nije tema o Senadu vec o istoriji Sjenice tako da mislim da nebi trebali u ovoj temi dalje o njemu.a citajuci tvoje komentare imam utisak da citam DANI...
Tahirovce is offline   Reply With Quote
Old 29-01-2006   #39
cucak
Registrovan
Početnik
 
cucak's Avatar
 
Join Date: Jan 2006
Godine: 46
Posts: 220
Default akvarel

akvarel-jezero
cucak is offline   Reply With Quote
Old 29-01-2006   #40
tandir
Gost
 
Posts: n/a
Default

Izvini Damire i svi ostali koji niste bili ukljuceni u ovu diskusiju koja nije bila samo o Senadu vec i o ostalim velikanima Bosnjackog naroda.Ja sam se malo zaboravio u svemu ovome a posebno da je ovo namijenjeno slikama Sjenice.Iako sam se zareko da necu vise odgovarati fraeru (o kojem kineski horoskop sve govori) moram samo dati odgovor na pricu o mojoj nepismenosti i nenacitanosti iako ja to nerado govorim jer sam samo jedan po rodjenju Sjenicak, po nacionalnosti Bosnjak-Sandzaklija koji se nista ne razlikuje od ostalih. Ali moj fraeru ja imam zavrsena dva fakulteta jedan u Sarajevu a jedan u Svedskoj.U Svedskoj sam napisao pet naucnih radova od kojih jedan ima u svom sadrzaju i ekolosku stvarnost Sjenicko-Pesterskog kraja.Taj rad je arhiviran u Svedskoj nacionalnoj biblioteci.Na mojem radnom mjestu se uvijek nalazi neka od slika Sjenice i njenih ljepota.Jedan sam od autora knjige koja treba da izadje u martu 2006-e "Zbornik Bosnjackih pisaca u Svedskoj" u kojoj je i moj tekst o rahmetli Muhamedu Abdagicu.Dakle sve ovo govori o mojoj nepismenosti i nenacitanosti.Svi tvoji komentari se mogu svesti u jednoj izreci koja datira jos iz Turskog doba a glasi "Bosnjak bosnjaku moze halaliti sve osim uspjeha". Sve ostale komentare i eventualne primjedbe mozes poslati direktno na moju privatnu e-mail adresu:alija.tandirovic@saffle.se tako cemo postedjeti ostale posjetioce ovog sajta tvojeg primitivizma.



Damire tebe bih zamolio da pokusamo zajednickim snagama pokrenuti akciju prikupljanja sredstava za izdavanje neobjavljenih rukopisa Muhameda Abdagica kao i narednog broja Sjenickog Zbornika.Koliko je nas vani kada bi svi dali godisnje po 10 eura za taj projekat nebi bilo nikakvih problema.Molim te javi mi da li si zainteresovan i da li bismo mogli otvoriti jedan racun koji bi bio namijenjen za uplate sa svih strana namijenjene samo u tu svrhu.

Selamim sve a dragom Allahu ucim dovu da prosvijeti mozgove i izvede na pravi put sve Bosnjake i muslimane cijelog svijeta, da prestanu biti ljubomorni jedni na druge i da zajednickim snagama savladaju sve dusmane.
  Reply With Quote
Reply

Bookmarks

Tags
istoriju, kroz, sjenica


Currently Active Users Viewing This Thread: 1 (0 members and 1 guests)
 
Thread Tools Search this Thread
Search this Thread:

Advanced Search
Rate This Thread
Rate This Thread:

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off

Forum Jump

Similar Threads
Thread Thread Starter Forum Replies Last Post
Pjesmom kroz Sandzak i Bosnu iSelektor Muzika i Video 2 02-04-2014 20:09
Asvaltiranje Puta Kroz PeŠterska Sela Prema Tutinskoj OpŠtini StrateŠki Cilj OpŠtine Tahirovce Aktuelna desavanja i vijesti iz Sjenice 1 14-11-2008 18:57
Muzikom Kroz Vekove Tahirovce Aktuelna desavanja i vijesti iz Sjenice 6 21-07-2008 08:52
Podizanje EkoloŠke Svesti Kroz Projekat Tahirovce Aktuelna desavanja i vijesti iz Sjenice 5 15-05-2008 13:02


All times are GMT +2. The time now is 07:25. Powered by vBulletin® Version 3.8.7
Copyright ©2000 - 2019, vBulletin Solutions, Inc. www.SJENICA.com






Prijatelji sajta:
Parovi rijaliti uzivo - FOLKOTEKA.com - SJENICA.net - Freestring - FOLKOTEKA.org - Sve o pametnim telefonima - Besplatni mali Oglasi - MixoTeka.org - Tekstovi pesama - Najbolji domaci recepti - FOLKOTEKIN forum - Restoran SREM (Novi Beograd)