Sjenica Forum


Ako ste prvi put ovde pogledajte FAQ. Možda cete se morati registrovati da bi pisali poruke ili videli sve forume. Da bi videli neki forum kliknite na njegovo ime dolje.



Aktuelna dešavanja i vijesti iz Sjenice sve važne i aktuelne stvari vezane za naš grad

Your Ad Here
odgovora
Staro 12-01-2008   #1
Sjeničak
Domaćin
 
Tahirovic Avatar
 
S nama od: Oct 2005
Lokacija: Džermani
Poruke: 4,407
Standardno Zakon O Bezbednosti SaobraĆaja Na Putevima U Srbiji

ZAKON O BEZBEDNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA

U Beogradu, septembar 2007. godine


NACRT ZAKONA O BEZBEDNOSTI

SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA

Članovi Odbora za unapređenje zakonskih i normativnih akata Zajednice auto škola Srbije su, na sednici održanoj u Šidu dana 20 i 21 oktobra 2007 godine, izvršili analizu pristiglih primedbi od strane članova Zajednice i na osnovu toga sačinili i utvrdili skup KONKRETNIH I POJEDINAČNIH primedbi ZAŠS na ovaj Nacrt.
U Tekstu primedbi su definisane i naznačene primedbe na sledeći način:
  • Fontovi normal-crne boje definišu stari tekst na koji su definisane primedbe
  • Fontovi crvene boje definišu novi tekst koji predlaže ZAŠC
  • Slova, reči i rečenice koje su prevučene žutom pozadinom su delovi teksta koji treba brisati iz Nacrta
  • Italik font plave boje definiše tekst obrazloženja za predložene primedbe i izmene



I. PREDMET UREĐENjA


Član 1.

Ovim zakonom uređuju se pravila regulativa saobraćaja na putevima, osnovni uslovi koje moraju da ispunjavaju činioci saobraćajnog sistema: čovek, put i vozilo (za puteve i vozila), sistem saobraćajne signalizacije i organizacije bezbednosti saobraćaja.
Regulativa saobraćaja odvija se na dva osnovna načina: tehnički i normativni.
Ovakvim načinom kao preambulom postigli bi terminološku univerzalnost, pa se nakandno u pojedinim članovima nebi posebno moralo objašnjavati šta je šta u regulativi.
1.1 Osnovna načela

Član 2.

Učesnik u saobraćaju dužan je da se ponaša na način kojim neće ometati, ugroziti ili povrediti drugog učesnika, kao i da preduzme sve što je u mogućnosti radi izbegavanja opasne situacije nastale ponašanjem drugog učesnika u saobraćaju.
Član 3.

Učesnik u saobraćaju ima pravo da očekuje da će svi učesnici u saobraćaju i oni koji se staraju o putevima, poštovati propise o bezbednosti saobraćaja i propise koji se odnose na puteve i vozila.
Ovaj stav je zasnovan na relativitetima i nema egzakttnosti te se posatvlja opravdanost njegovog postojanja.
Član 4.
Licu koje nije sposobno ili je ograničeno sposobno za bezbedno učešće u saobraćaju, odnosno licu koje se nalazi u situaciji u kojoj mu je potrebna tuđa pomoć, učesnik u saobraćaju dužan je da pruži pomoć, osim ako tom radnjom sebe i ostale učesnike u saobraćaju dovodi u opasnost.
Bez ovog dodatka rečenica je nepotpuna.
Član 5.

Prioritete u planiranju, projektovanju i organizovanju saobraćaja opredeljuje humani aspekt bezbednosti:
1) dece, nemoćnih lica, starih lica i pešaka;
2) pešaka koji voze rolere, sličuge, skejt-bord, trotinet i sl;
3) biciklista;
4) javnog prevoza putnika;
5) prevoza putnika za sopstvene potrebe;
6) prevoza stvari.

Član 6.

Lice koje projektuje, konstruiše, proizvodi, stavlja u promet, popravlja, prepravlja, održava vozila, puteve, odnosno uređaje, rezervne delove
i opremu za vozila, dužno je da to čini prema propisanim uslovima odnosno uslovima neophodnim za bezbedno učestvovanje u saobraćaju.
Delatnosti iz stava 1. ovog člana, za koje je predviđena licenca, obavlja lice koje mora imati potrebnu licencu.
Bliže propise o uslovima i načinu za sticanjea licence donosi ministar nadležan za poslove saobraćaja
Ako je u stavu 2 ovog člana definisano da je licenca predviđena onda se podrazumeva da je za sticanje te licence već drugim zakonskim aktima definisan način njenog sticanja, jer se radi o poslovima iz druge oblasti, a vezanih za ovu oblast. Iz tog razloga ovaj stav treba brisati.

Član 7.

Putevi se održavaju u skladu sa propisima o putevima.
Nadzor nad ispunjenošću uslova za bezbedno i nesmetano odvijanje saobraćaja obavlja nadležni organ za poslove saobraćaja, kao i organ nadležan za unutrašnje poslove u skladu sa ovim zakonom.

Član 8.

Saobraćaj na javnom putu ograničiće se ili zabraniti kada je to neophodno radi sprečavanja ili otklanjanja opasnosti za učesnike u saobraćaju, sprečavanja oštećenja javnog puta ili izvođenja radova na javnom putu, odnosno kada to zahtevaju drugi razlozi bezbednosti.




1.2 Subjekti bezbednosti saobraćaja

Član 9.

Subjekti bezbednosti u saobraćaju na putevima su: organi Republike, teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, sredstva javnog informisanja, preduzeća i druga pravna lica koja upravljaju putevima odnosno se bave saobraćajem odnosno proizvodnjom i prometom drumskih vozila i delova za vozila, osiguravajuća društva, privredne komore, stručne i naučne institucije, nevladine organizacije, sportske organizacije učesnici u saobraćaju, građani, preduzeća i drugi partneri koji treba da sprovode odnosno podržavaju mere i aktivnosti unapređivanja bezbednosti saobraćaja.
Subjekti iz stava 1. ovog člana, u skladu sa načelima humanosti i solidarnosti i utvrđenim pravima i obavezama, razmatraju, predlažu i preduzimaju mere i aktivnosti za unapređenje bezbednosti saobraćaja, tako što:
1) smanjuju izloženost opasnostima u saobraćaju
2) smanjuju rizik nastanka saobraćajnih nezgoda u saobraćaju;
3) smanjuju težinu saobraćajnih nezgoda;
4) smanjuju patnje, posledice povreda i druge štetne posledice saobraćaja, saobraćajnih nezgoda;
5) smanjuju zagađivanje životne sredine.
Bez ovog dodatka rečenica i misao je nekompletna

1.3 Osnovni izrazi
Član 10.
Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledeće značenje:
Treba definisati sledeće osnovne pojmove i izraze:
  • saobraćaj
  • regulitiva saobraćaja je skup mera i postupaka kojima se određuje, prati,i unapređuje saobraćaj na saobraćajnicama u svrhe bezbednog i efikasnog saobraćaja.
  • tehnička regulativa je konkretan, vidljiv i opredmetljen način regulative (saobraćajni znak, svetlosni saobraćajni znak, oznake na kolovozu, službeno lice dok reguliše saobraćaj i drugo)
  • normativna regulativa je pravna norma koja je u Zakonu definisana kao saobraćajno pravilo Ovakvim načinom postigli bi terminološku univerzalnost, pa se nakandno u pojedinim članovima nebi posebno moralo objašnjavati šta je šta u regulativi.
  • bezbednost saobraćaja
  • učesnik u saobraćaju
  • saobraćajna površina
  • put
  • vozilo
  • vozač
A zatim i ostale pojmove i izraze po određenom sistematizovanom redosledu:
  • vidljivost
  • preglednost
  • uslovi smanjene vidljivosti
  • saobraćajna nezgoda
  • odstojanje
  • rastojanje
  • pešak
  • instruktor vožnje
  • javni put
  • nekategorisani put
  • zemljani put
  • međunarodni put
  • državni put
  • magistralniput
  • regionalni put
  • autoput
  • put rezervisan za saobraćaj motornih vozila
  • ulica
  • kolovoz
  • kolovozna traka
  • saobraćajna traka
  • saobraćajna traka za spora vozila
  • saobraćajna traka za prinudno zaustavljanje vozila
  • saobraćajna traka za uključivanje
  • saobraćajna traka za isključivanje
  • saobraćajna traka za vozila javnog prevoza putnika
  • naselje
  • raskrsnica
  • biciklistička staza
  • biciklistička traka
  • autobusko stajalište
  • trotoar
  • pešačka staza
  • obeleženi pešački prelaz
  • pešačko ostrvo
  • prelaz puta preko pruge
  • smer saobraćaja
  • vozilo na motorni pogon
  • motorno vozilo
  • vozilo za prevoz putnika
  • vozilo za prevoz tereta
  • vučno vozilo
  • vučeno vozilo
  • tramvaj
  • bicikl
  • motocikl
  • tricikl
  • četvorocikl
  • moped
  • laki četvorocikl
  • teški četvorocikl
  • putničko vozilo
  • autobus
  • trolejbus
  • teretno vozilo
  • priključno vozilo
  • laka prikolica
  • skup vozila
  • radna mašina
  • traktor
  • motokultivator
  • priključak za radnu mašinu, traktor ili motokultivator
  • zaprežno vozilo
  • registrovano vozilo
  • vozilo od istorijskog značaja (oldtajmer)
  • odbačeno vozilo
  • nosivost vozila
  • korisna nosivost vozila
  • masa vozila
  • ukupna masa vozila
  • najveća dozvoljena masa vozila
  • osovinsko opterećenje vozila
  • mesto za sedenje
  • mesto za stajanje
  • kretanje vozila
  • zaustavljanje vozila
  • parkiranje vozila
  • skretanje vozila
  • polukružno okretanje vozila
  • obilaženje
  • preticanje
  • mimoilaženje
  • propuštanje
  • kolona vozila
  • kolona pešaka
U ovom delu samo konstatutejemo da je potrebno pregledati sve definicije pojmova i izraza i iste jezički i stručno doterati i prilagoditi potrebama ovog zakonskog teksta iz oblasti saobraćaja.
Usled nedostatka vremena mi smo samo neke definicije pregledali i dali primedbe na njih.
Takođe je potrebno pregledom kompletnog teksta uočiti pojmove i izraze koji su se koristili, a nisu definisani u ovom poglavlju te takve deinisati i dodati u ovom poglavlju.
Ako se ti pojmovi i izrazi koriste samo u jednom stavu onda se oni mogu definisati u samom stavu pojedinih članova.
Mi smo uočili neke od takvih pojmova, te smo ih konstatovali na ovom spisku pojmova i izraza i markirali ih ovom bojom.
Primetili smo da je mnogo definicija prepisano iz Zakona o putevima. Neke od ovih definicija je potrebno definisati ''saobraćajnim rečnikom'', a ne ''građevinskim'' koji je zastupljen u Zakonu o putevima.

1) put jeste izgrađena, odnosno utvrđena površina koju kao saobraćajnu površinu mogu da koriste svi ili određeni učesnici u saobraćaju, pod uslovima određenim zakonom i drugim propisima;
2) javni put jeste put koji ispunjava propisane kriterijume za kategorizaciju od strane nadležnog organa; (ovo je veoma štura definicija, a pojam je toliko značajan da bi trebalo dati potpunu definiciju)
3) ulica je javni put u naselju koji saobraćajno povezuje delove naselja;
4) naselje jeste izgrađeni funkcionalno objedinjen prostor na kome su obezbeđeni uslovi za život i rad i za zadovoljavanje zajedničkih potreba stanovnika, (Zašto se daje sociološki aspekt, kad je za registrovanje u saobraćaju bitan vizuelno – egzaktni aspekt, a to znači da su izgrađene kuće ili zgrade koje su u uličene ili na drugi način poređane koje mu daju izgled naseljenog mesta i obavezno ga prati naziv naseljenog mesta.)čije se granice utvrđuju prostornim, odnosno urbanističkim planom opštine, odnosno grada i označavaju propisanim saobraćajnim znakom na javnom putu;
5) nekategorisani put jeste saobraćajna površina (šta je saobraćajna površina) koja je dostupna većem broju raznih korisnika, koju nadležni organ proglasi nekategorisanim putem i koja je upisana u katastar nepokretnosti kao nekategorisani put;
6) autoput je javni put državni put(nema definicije državnog puta)(Nije definisan pojam državnog puta – jednostavnije je bilo reći JAVNI PUT, svejedno se kategorizuje od strane nadležnog organa) koji je namenjen isključivo za saobraćaj motornih vozila, (Koja po svojim konstrukcionim svojstvima mogu razviti brzinu veću od 40 km/h, jer u protivnom će ispasti da se po tom putu mogu kretati radne mašine traktori i motokultivatori, jer su u pojmu definisani kao motorna vozila.), sa fizički razdvojenim kolovoznim trakama kolovozima(KOLOVOZNIM TRAKAMA – da nebi ispalo da je autoput dva kolovoza odnosno dva puta)po smerovima, denivelisanim putevima raskrsnicama, (Ovaj izraz nije dobar, pojam RASKRSNICE je jasno definisan, dakle ovde se neradi o denivelisanim raskrsnicama nego DENIVALISANIM PUTEVIMA)potpunom kontrolom pristupa, koji ima najmanje dve saobraćajne i jednu zaustavnu traku za svaki smer i kao takav obeležen propisanim saobraćajnim znakom;
7) put rezervisan za saobraćaj motornih vozila je javni put označen propisanim saobraćajnim znakom, po kome smeju saobraćati samo motorna vozila;
međunarodni put je javni put koji je ratifikovanim međunarodnim aktom svrstan u mrežu međunarodnih puteva;
9) kolovoz je izgrađena površina puta po kojoj se odvija saobraćaj i čine ga saobraćajne trake (vozne, dodatne, ivične, zaustavne i sl.) za saobraćaj vozila;
10) trotoar je posebno uređena saobraćajna površina duž puta ne mora biti duž puta namenjena za saobraćaj pešaka;
11) prelaz puta preko pruge je ukrštanje puta sa železničkom ili tramvajskom prugom u istom nivou.
12) obeleženi pešački prelaz je deo površine kolovoza namenjen za prelaženje pešaka preko kolovoza, obeležen oznakama na kolovozu odnosno odgovarajućim saobraćajnim znakom;
13) pešačka staza jeput koji je propisanom saobraćajnom signalizacijom obeležen i namenjen isključivo za kretanje pešaka,
14) smer saobraćaja označava desnu stranu kretanja kada se vozač svojim vozilom mimoilazi sa drugim vozilom, (PRAVAC i SMER su opštepoznati i egzaktni pojmovi i ne treba im novo tumačenje, koje će sužavati značenje tog pojma, i samim tim onemogućavati njegovu primenu – konkretno: Šta ćemo sa jednosmernom ulicom – u njoj vozilo koje se kreće levom trakom i ni sa kim se ne mimoilazi znači da nema smera, što je apsurd.)
15) biciklistička staza je saobraćajna površina, uzdignuta ili na drugi način, fizički odvojena od kolovoza i obeležena propisanim saobraćajnim znakom, namenjena za saobraćaj bicikala i mopeda;
16) biciklistička traka je deo kolovoza obeležen uzdužnom neisprekidanom linijom i propisanim saobraćajnim znakom, namenjena za saobraćaj bicikala i mopeda.
17) kolovozna traka je uzdužni deo kolovoza namenjen za saobraćaj vozila u jednom smeru;
1 saobraćajna traka je obeležen(Reč OBELEŽEN treba brisati jer saobraćajna traka kao pojam može egzistirati na kolovozu i kao ne obeležena površina) uzdužni deo kolovoza čija je širina dovoljna za saobraćaj jedne kolone vozila;
19) saobraćajna traka za spora vozila je saobraćajna traka namenjena za vozila koja sporom vožnjom mogu ometati ili ugrožavati saobraćaj.
20) saobraćajna traka za prinudno zaustavljanje vozila je saobraćajna traka namenjena za prinudno zaustavljanje vozila zbog nepredvidivih razloga.
21) saobraćajna traka za uključivanje je deo kolovoza propisno označen i namenjen za uključivanje vozila u saobraćaj sa sporednog puta, drugih prilaznih puteva ili sa objekta pored puta (benzinske pumpe, parkirališta, motela i sl.);
22) saobraćajna traka za isključivanje je deo kolovoza propisno označen i namenjen za isključivanje vozila u saobraćaj na sporedni put, druge prilazne puteve ili na objekat pored puta (benzinske pumpe, parkirališta, motela i sl.);
23) saobraćajna traka za vozila javnog prevoza putnika je saobraćajna traka namenjena za kretanje vozila javnog prevoza putnika;
24) pešačko ostrvo je uzdignuta ili obeležena površina na kolovozu koja je određena za privremeno zadržavanje pešaka koji prelaze preko kolovoza, ulaze ili izlaze iz vozila za javni prevoz putnika;
25) raskrsnica je površina na kojoj se ukrštaju, račvaju, spajaju odnosno razdvajaju putevi u istom nivou, kao i saobraćajna površina koja nastaje ovakvim ukrštanjem, račvanjem, spajanjem odnosno razdvajanjem;
26) vozilo je sredstvo koje je po konstrukciji, uređajima, sklopovima i opremi namenjeno i osposobljeno za kretanje po putevima;
27) bicikl je vozilo sa najamnje dva točka koje se pogoni snagom vozača odnosno putnika, koja se pomoću pedala ili ručica prenosi na točak odnosno točkove;
2 motorno vozilo je vozilo(Koje se kreće snagom sopstvenog motora– ako ste već hteli da izbegnete pojam VOZILO NA MOTORNI POGON, ali predlažemo da ipak u definicijama definišete i ovaj pojam)na motorni pogon koje je po konstrukciji, uređajima, sklopovima i opremi namenjeno i osposobljeno za prevoz lica, odnosno stvari, odnosno za obavljanje radova(Da li je ovo potrebno?), odnosno za vuču priključnog vozila,osim šinskih vozila;
29) motocikl je motorno vozilo sa dva točka, sa ili bez bočnog sedišta, čija je radna zapremina motora veća od 50 cm3 ili čija najveća konstrukciona brzina prelazi 45 km/h.
30) moped je motorno vozilo sa dva ili tri točka, maksimalne brzine do 45 km/h, u slučaju:
a. 30.1. sa dva točka, da ima motor:
b. čija radna zapremina za motore sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS) ne prelazi 50 cm3 ,
c. čija najveća stalna nominalna snagane prelazi 4 kW u slučaju električnog pogona;
d. 30.2. sa tri točka, da ima motor:
e. čija radna zapremina za motore sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS motor) sa pogonom na benzin ne prelazi 50 cm3 ,
f. čija najveća neto snaga ne prelazi 4 kW za SUS motore sa drugom vrstom pogonskog goriva,
g. čija najveća stalna nominalna snagane prelazi 4 kW u slučaju električnog pogona;
31) tricikl je motorno vozilo sa tri točka simetrično raspoređena u odnosu na podužnu srednju ravan sa motorom čija najveća konstrukciona brzina, bez obzira na način prenosa, prelazi 45 km/h ili ako radna zapremina u slučaju da se radi o motoru sa unutrašnjim sagorevanjem prelazi 50 cm3;
32) laki četvorocikl je motorno vozilo sa četiri točka čija masa vozila nije veća od 350 kg, ne uključujući masu baterije u slučaju vozila na električni pogon, čija najveća konstrukciona brzina ne prelazi 45 km/h, a koji ima motor:
a. čija radna zapremina za motore sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS motor) sa pogonom na benzin ne prelazi 50 cm3 ,
b. čija najveća neto snaga ne prelazi 4 kW za SUS motore sa drugom vrstom pogonskog goriva,
c. čija najveća stalna nominalna snagane prelazi 4 kW u slučaju električnog pogona;
33) teški četvorocikl je motorno vozilo sa četiri točka koji ne odgovaraju uslovima za laki četvorocikl, čija masa vozila nije veća od 400 kg, odnosno 550 kgza vozila za prevoz tereta, što ne uključuje masu baterije u slučaju vozila na električni pogon, i čija najveća neto snaga motora ne prelazi 15 kW
34) vozilo za prevoz putnika je motorno vozilo koje je po konstrukciji, uređajima, sklopovima i opremi namenjeno i osposobljeno za prevoz putnika i čija je najveća neto snaga motora veća od 15 kW ili čija je masa veća od 400 kg;
35) putničko vozilo je vozilo za prevoz putnika čija je masa vozila veća od 400 kg i koje ima najviše devet sedišta, uključujući i sedište vozača;
36) autobus je motorno vozilo za prevoz putnika koje ima više od devet sedišta, uključujući i sedište vozača.
37) trolejbus je autobus koji se preko provodnika napaja električnom energijom.;
3 teretno vozilo je motorno vozilo sa najmanje četiri točka, koje je namenjeno za prevoz tereta, vršenje rada i vuču poluprikolice (tegljač), čija je najveća neto snaga veća od 15 kW ili čija je masa vozila veća od 550 kg.;
39) radna mašina je motorno vozilo koje je po konstrukciji, uređajima, sklopovima i opremi prevashodno namenjeno i omogućuje bezbedno izvođenje radova i čija najveća konstrukcijska brzina nije veća od 45 km/h (kao što su kombajn, valjak, grejder, kosilica, buldožer, viljuškar, rovokopač i sl.);
40) traktor je motorno vozilo koje ima najmanje dve osovine i koje je prema konstrukciji, uređajima, sklopovima i opremi prvenstveno namenjeno i osposobljeno za bezbedno, vučenje, guranje, nošenje ili pogon izmenljivih priključaka za izvođenje prvenstveno poljoprivrednih i šumarskih radova, odnosno za vuču priključnih vozila;
41) motokultivator je motorno vozilo koje se sastoji iz pogonsko-upravljačkog i tovarnog dela, koji su konstruktivno razdvojivi, a u saobraćaju na putu učestvuju isključivo kao celina, čiji pogonski deo prema konstrukciji, uređajima, sklopovima i opremi je namenjen i osposobljen za guranje, vučenje, nošenje ili pogon izmenljivih priključaka za izvođenje poljoprivrednih radova, čija najveća konstrukcijska brzina nije veća od 30 km/h i čija snaga motora nije veća od 12 kW;
42) priključno vozilo je vozilo koje je po konstrukciji, sistemima, uređajima i opremi namenjeno i osposobljeno da bude vučeno od drugog vozila, a služi za prevoz putnika, odnosno stvari, odnosno za obavljanje radova;
42a) LAKA PRIKOLICA je priključno vozilo čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 750 kgNa ovaj način eliminišemo potrebu ponavljanja ove deinicije u više članova koje je prisutnoi u narednim tačkama ovok člana.
43) priključak za traktor, radnu mašinu ili motokultivator je zamenljivo oruđe koje služi obavljanju poljoprivrednih, šumskih ili drugih poslova, koja navedena vozila vuku, guraju ili nose;
44) zaprežno vozilo je vozilo koje je namenjeno i omogućuje da ga bezbedno vuče upregnuta životinja;
45) skup vozila je sastav treba definisati pojam vučnog vozilavučnog vozila i priključnog, odnosno priključnih vozila, koji u saobraćaju na putu učestvuje kao jedna celina;
46) tramvaj je vozilo namenjeno za prevoz putnika, koje se kreće po šinama, koje se može u poprečnom profilu puta ukrštati sa drugim vozilima i koje je radi napajanja električnom energijom vezano za električni vod;
47) registrovano vozilo jevozilo koje je upisano u jedinstveni registar vozila, za koje je izdata važeća saobraćajna dozvola i registraciona nalepnica;
4 nosivost vozila je masa do koje se vozilo može optereti prema deklaraciji proizvođača, pri čemu se u masu računa i vertikalno opterećenje koje vozilo prima od priključnog vozila;
49) masa vozila je masa praznog vozila sa punim rezervoarom, propisanom opremom i pripadajućim priborom;
50) ukupna masa vozila je masa opterećenog vozila (lica i teret) u određenom trenutku eksploatacije;
51) najveća dozvoljena masa je zbir mase vozila i nosivosti vozila;
52) osovinsko opterećenje je deo ukupne mase vozila u horizontalnom položaju kojim njegova osovina opterećuje kolovoz u stanju mirovanja vozila;
53) korisna nosivost je masa do koje vozilo može da se optereti pri čemu ukupna masa vozila nije veća od propisanog normativa za najveću dozvoljenu masu i osovinsko opterećenje bilo koje osovine nije veće od propisanog normativa osovinskog opterećenja.
54) učesnik u saobraćaju je lice koje na bilo koji način učestvuje u saobraćaju;
55) vozač je lice koje na putu upravlja vozilom;
56) pešak je lice koje učestvuje u saobraćaju i koje ne upravlja vozilom, niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, lice koje sopstvenom snagom vuče ili gura ručna kolica, zaprežno vozilo ili motorno vozilo, dečje prevozno sredstvo, bicikl, moped ili kolica za nemoćna lica, lice u kolicima za nemoćna lica koju pokreće sopstvenom snagom ili snagom motora (Pod uslovom da mu brzina nije veća od brzine čovečijeg hoda – ssa 5 km/h), kao i lice koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na koturaljkama,skejtbordu i sl;
57) zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do 5 minuta, osim prekida izazvanih ili nastalih regulacijom saobraćajato je sveobuhvatniji pojam nego ovo što sledi iza, a mi smo predložili i deficiju regulative saobraćaja) radi postupanja po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj;
5 parkiranje vozila je prekid kretanja vozila u trajanju dužem od 5 minuta, osim prekida izazvanih ili nastalih regulacijom saobraćajato je sveobuhvatniji pojam nego ovo što sledi iza, a mi smo predložili i deficiju regulative saobraćaja) radi postupanja po znaku ili pravilu kojim se reguliše saobraćaj;
59) mimoilaženje je prolaženje učesnika u saobraćaju pored drugog učesnika u saobraćaju koji dolazi iz suprotnog smera;
60) preticanje je prolaženje učesnika u saobraćaju pored drugog učesnika u saobraćaju koji se kreće u istom smeru; Brže kretanje jedne kolone vozila od druge, na putu sa najmanje dve saobraćajne trake namenjene za kretanje vozila u jednom smeru, ne smatra se preticanjem;
61) obilaženje je prolaženje učesnika u saobraćaju pored drugog učesnika u saobraćaju koje se ne pomera, objekta ili prepreke na kolovozu;
62) propuštanje je radnja koju učesnik u saobraćaju preduzima kako bi omogućio kretanje drugog učesnika u saobraćaju koji ima prvenstvo prolaza, usled čijeg nevršenja bi došlo do promene dotadašnjeg načina kretanja učesnika koji ima prvenstvo prolaza odnosno do kontakta.
63) kolona vozila je niz od najmanje tri vozila koja su zaustavljena ili se kreću jedno iza drugog istom saobraćajnom trakom u istom smeru, čiji je način kretanja međusobno uslovljen i između kojih ne može bez ometanja ući drugo vozilo;
64) vidljivost je odstojanje na kome učesnik u saobraćaju, s obzirom na atmosferske uslove, može jasno uočiti neosvetljenu prepreku;
65) preglednost je odstojanje na kome učesnik u saobraćaju, s obzirom na fizičke prepreke, može jasno uočiti drugu prepreku odnosno učesnika u saobraćaju;
66) uslovi smanjene vidljivosti su uslovi u kojima je vidljivost manja od 200 m na putu izvan naselja, odnosno 100 m na putu u naselju;
67) saobraćajna nezgoda je događaj na putu ili je započet na putu, u kojem je učestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedno lice poginulo, odnosno povređeno, odnosno nastala je materijalna šteta;
6 instruktor vožnje je lice ovlašćeno da obučava kandidata za vozača upravljanju vozilom u saobraćaju;
69) odstojanje je najkraća uzdužna udaljenost između najisturenijih tačaka vozila, lica, odnosno objekata;
70) rastojanje je najkraća bočna udaljenost između najisturenijih tačaka vozila, lica, odnosno objekata;
71) vozilo od istorijskog značaja (oldtajmer) je motorno vozilo proizvedeno do 31.12.1970. godine, ili motorno vozilo modela koji je uveden u proizvodnju do 31.12.1970. godine, bez obzira na stvarnu proizvodnju pojedinačnog primerka, ili koje predstavlja svojevrstan materijalni spomenik tehničke kulture, tradicije i društvenog nasleđa;
72) odbačeno vozilo je vozilo na putu odnosno na drugoj saobraćajnoj površini, koje nije registrovano i koje je vidno zapušteno; (odbačen je veoma ružan izraz)
73) mesto za sedenje je sedište ili prostor bez sedišta sa dostupnim elementima za montažu sedišta ili prostor bez sedišta sa dostupnim priključcima sigurnosnih pojaseva, pri čemu se dostupnim elementima za montažu sedišta i priključcima sigurnosnih pojaseva smatraju oni elementi i priključci koji nisu mehanički onesposobljeni; ovo je veoma komplikova definicija i nismo sigurni da je ista uopšte potrebna kao takva. U slučaju ove potrebe treba definisati i pojam ''mesto za stajanje''
Detaljnije razvrstavanje motornih i priključnih vozila propisuje Ministar nadležan za poslove saobraćaja u saglasnosti sa Ministrom nadležnim za unutrašnje poslove u pravilniku o tehničkim normativima vozila.
OPŠTA PRIMEDBA: Ako jedan definisani izraz sadrži dve ili više reči, od kojih su već neke definisani kao pojmovi i izrazi, onda takav složen izraz mora obezbediti potpunu komplementarnost sa pojedinačnim izrazom.

II. OSNOVI UPRAVLjANjA BEZBEDNOŠĆU SAOBRAĆAJA


Član 11.

Za stanje bezbednosti saobraćaja na putevima odgovorna je Vlada.

2.1 Telo za koordinaciju unapređenja bezbednosti saobraćaja na putevima


Član 12.

U cilju razvijanja i pokretanja preventivnih i drugih aktivnosti u oblasti bezbednosti saobraćaja na putevima i ostvarivanja koordinacije i saradnje na unapređenju bezbednosti saobraćaja na putevima, Vlada obrazuje Telo za koordinaciju unapređenja bezbednosti saobraćaja na putevima (u daljem tekstu: Telo za koordinaciju).
Za obavljanje aktivnosti iz stava 1. ovog člana na nivou teritorijalne autonomije i lokalne samouprave mogu se formirati formiraju se lokalna tela za koordinaciju bezbednosti saobraćaja na putevima (komisija, savet i sl.).
Za obavljanje aktivnosti iz stava 1. ovog člana na nivou teritorijalne autonomije i lokalne samouprave formiraju se mogu se ne treba staviti mogu, već da se formiraju, jer u suprotnom postoji opasnost da politika, a ne struka vode brigu o bezbednosti i saobraćaju uopšte formirati lokalna tela za koordinaciju bezbednosti saobraćaja na putevima (komisija, savet i sl.).
Smatramo da mora da postoji obaveza formiranja ovih tela, jer u suprotnom postoji opasnost da politika, a ne struka vodi brigu o bezbednosti saobraćaja.
Prigovaramo promeni termina, jer su u predhodnim zakonima bili Saveti za bezbednost saobraćaja. Ne vidimo razliku.
U ovom poglavlju je mnogo ''strancizama'' u definisanju problema i tematike.

Član 13.

Telo za koordinaciju:
1) inicira i ostvaruje saradnju i koordinaciju svih organa i organizacija koje deluju u oblasti bezbednosti saobraćaja;
2) inicira i predlaže mere za unapređenje opšte bezbednosti saobraćaja;
3) razmatra pitanja iz oblasti bezbednosti saobraćaja na putevima;
4) daje mišljenje i inicira zakone, Nacionalnu strategiju i druge akte kojima se uređuje bezbednost saobraćaja;
5) sarađuje sa međunarodnim telima za bezbednost saobraćaja i telima za bezbednost saobraćaja drugih zemalja;
6) podstiče aktivnosti na saobraćajnom obrazovanju i vaspitanju građana;
7) informiše Vladu o stanju, problemima i merama bezbednosti saobraćaja;
obavlja i druge poslove od interesa za bezbednost saobraćaja na putevima.

U okviru ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja formiraće se posebna organizaciona jedinica za bezbednost saobraćaja na putevima, nadležna za:
1) unapređenje bezbednosti saobraćaja na putevima kroz definisanje i dostizanje ciljeva (fokusirano na postignutim rezultatima);
2) koordinaciju aktivnosti u bezbednosti saobraćaja na putevima (u funkciji dostizanja strateških ciljeva u bezbednosti saobraćaja na putevima);
3) finansiranje aktivnosti u bezbednosti saobraćaja (priprema i sprovođenje održivog finansiranja bezbednosti saobraćaja);
4) pripremu propisa u oblasti bezbednosti saobraćaja (u cilju organizovanja potrebnih institucionalnih kapaciteta i vremenskog okvira za dostizanje strateških ciljeva);
5) promociju strateških ciljeva u bezbednosti soabraćaja na putevima;
6) praćenje sprovođenja strategije u bezbednosti soabraćaja na putevima;
7) pripremu planova istraživanja u oblasti bezbednosti saobraćaja na putevima, kao i transfer dostignutih znanja i rezultata (razvoj i unapređivanje teorijskih i praktičnih znanja, stavova, istraživanja i ponašanja značajnih za bezbednost saobraćaja);

Član 14.
Telo za koordinaciju čine:
1) Izvršni odbor za bezbednost saobraćaja,
2) Organizaciona grupa za bezbednost saobraćaja,
3) Savetodavna grupa za bezbednost saobraćaja,
4) Tehnička radna grupa.
Članovi Izvršnog odbora su:
-državni sekretari ministarstava nadležnih za saobraćaj, unutrašnje poslove, zdravlje, obrazovanje i pravdu i
- generalni direktor JP „Putevi Srbije“.

Vlada imenuje članove Izvršnog odbora Tela za koordinaciju.

Članovi Organizacione grupe su:
- pomoćnici ministra, odnosno direktor policije, ministarstava nadležnih za saobraćaj, unutrašnje poslove, zdravlje, obrazovanje i pravdu i zamenik generalnog direktora za bezbednost saobraćaja u JP „Putevi Srbije“.

Savetodavna grupa za bezbednost saobraćaja čini široku konsultantsku grupu uključujući i nevladin sektor.
Ako se već prišlo definisanju organa koji čine telo za koordinaciju onda je istoobrazno trebalo definisati i Tehničku radnu grupu.
Član 15.

Telo za koordinaciju donosi poslovnik kojim bliže određuje organizaciju i način svog rada. Telo donosi godišnji plan rada i podnosi Vladi godišnji izveštaj o svom radu.
Sedište Tela za koordinaciju je u Beogradu.

Član 16.

Rad Tela za koordinaciju se finansira iz budžeta Republike Srbije, odnosno teritorijalne ili lokalne samouprave i iz drugih izvora u skladu sa članom 26. ovog zakona.
Član 17.

Državni organi, organi teritorijalne autonomije, lokalne samouprave, preduzeća i druga pravna lica, dužni su da na zahtev Tela za kordinaciju daju potrebne informacije i podatke.


2.2 Ostali institucionalni kapaciteti potrebni za sprovođenje ovog zakona

Član 18.

Vlada na predlog ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja osniva Agenciju za bezbednost saobraćaja ( u daljem tekstu Agencija).

Agencija obavlja sledeće poslove:
1) unapređenja sistema praćenja stanja bezbednosti saobraćaja (razvoja i korišćenja jedinstvene osnove baza podataka od značaja za bezbednost saobraćaja),
2) unapređenje bezbednosti vozača i drugih učesnika u saobraćaju, kao i unapređenje bezbednosti saobraćaja sa apekta vozila utvrđenih ovim zakonom i drugim propisima,
3)preventivno-propagandne aktivnosti, a posebno kampanje u bezbednosti saobraćaja,
4) izdavanje licenci u skladu sa ovim zakonom,
5) sarađuje sa regionalnim i lokalnim telima za bezbednost saobraćaja;
6) ostale zadatke vezane za unapređenje bezbednosti saobraćaja utvrđeni ovim zakonom i drugim propisima.

Član 19.

Aktivnosti Agencije finansiraju se iz sledećih izvora :
1) budžeta Republike Srbije,
2) novčanih kazni za prekršaje koji su predviđeni propisima o bezbednosti saobraćaja u visini koji opredeli Vlada,
3) posebnih naknada koje plaćaju vlasnici vozila,
4) sopstvenih izvora, odnosno naknada za obavljanje licenciranja i drugih poslova unapređenja bezbednosti saobraćaja u nadležnostima Agencije,
5) donacija odnosno sponzorstava osiguranja, privrednih i drugih subjekata,
6) poklona, priloga pokrovitelja Agencije i drugih priloga datih osnivaču ili Agenciji;
7) ostalih izvora.

2.3 Strategija bezbednosti saobraćaja

Član 20.

Vlada Republike Srbije donosi Nacionalnu strategiju bezbednosti saobraćaja na putevima (u daljem tekstu: Nacionalna strategija).
Nacionalna strategija sadrži najznačajnija obeležja postojećeg stanja, dugoročne i kratkotoročne ciljeve, smernice, ključne oblasti rada i rokove za donošenje nacionalnog plana.
Nacionalnu strategiju predlaže Telo za koordinaciju za period od najmanje pet godina, najkasnije do kraja juna u poslednjoj godini važenja usvojene Strategije.

Član 21.

Na osnovu Nacionalne strategije, na predlog Tela za koordinaciju, Vlada donosi Nacionalni plan bezbednosti saobraćaja na putevima (u daljem tekstu Nacionalni plan), za period od najmanje jedne godine.
Nacionalni plan sadrži naročito: zadatke, mere po prioritetima, odgovorne subjekte, rokove i finansijska sredstva u ključnim oblastima rada.

Član 22.

Skupštine teritorijalne autonomije i skupštine lokalne samouprave donose strategiju i godišnji plan bezbednosti saobraćaja na putevima, u skladu sa nacionalnom strategijom i planom.

2.4 Praćenje bezbednosti saobraćaja

Član 23.

Vlada podnosi Narodnoj Skupštini izveštaj o stanju bezbednosti saobraćaja na putevima najmanje jedanput godišnje.
Nadležni organ teritorijalne autonomije odnosno lokalne samouprave podnosi skupštini izveštaj o stanju bezbednosti saobraćaja na području teritorijalne autonomije, odnosno lokalne samouprave najmanje jedanput godišnje.
Izveštaji iz st. 1. i 2. ovog člana dostupni su javnosti.

Član 24.

U cilju neprekidnog praćenja stanja bezbednosti saobraćaja na putevima u Republici Srbiji, Agencija predlaže sistem jedinstvene osnove evidentiranja i praćenja najznačajnijih obeležja bezbednosti saobraćaja iz člana 18. stava 2. tačke 1. i 7.
Državni organi i drugi subjekti dužni su da Agenciji dostavljaju propisane podatke o obeležjima značajnim za bezbednost saobraćaja.
Agencija izdaje periodične analize i publikacije sa podacima o saobraćaju i saobraćajnim nezgodama.

Član 25.

Informacije o obeležjima bezbednosti saobraćaja iz člana 24. ovog zakona, su javne i dostupne svima pod jednakim uslovima, osim onih čije objavljivanje je zakonom zabranjeno.

2.5 Finansiranje bezbednosti saobraćaja

Član 26.

Republika, jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, u okviru svojih prava i dužnosti obezbeđuju sredstva za finansiranje unapređenja bezbednosti saobraćaja.
Izvori sredstava za unapređenje bezbednosti saobraćaja su:
1) budžet Republike Srbije, odnosno teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave;
2) naplaćene novčane kazne za prekršaje predviđene propisima o bezbednosti saobraćaja na putevima;
3) sredstva koja ustupe preduzeća, osiguravajuća društva, humanitarne i druge organizacije i teritorijalne autonomije i lokalne samouprave;
4) pokloni, prilozi pokrovitelja dati Republici, jedinici teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave;
5) ostali prihodi.

Član 27.

Sredstva od novčanih kazni iz člana 26. stav 2. tačke 2. ovog zakona, dele se tako da 50 % pripada Republici, a 50 % pripada lokalnoj samoupravi na čijoj teritoriji je prekršaj učinjen.
Sredstva iz člana 26. stav 2. tačka 2. ovog zakona, evidentiraju se na posebnom računu za unapređenje bezbednosti saobraćaja na putevima.

Član 28.
Sredstva iz člana 26. stav 2. tačka 2. ovog zakona koriste se za:
1) rad tela za koordinaciju,
2) unapređenje saobraćajnog vaspitanja i obrazovanja,
3) kampanje, odnosno akcije iz oblasti bezbednosti saobraćaja;
4) naučno-istraživački rad u oblasti bezbednosti saobraćaja;
5) tehničku opremu jedinica saobraćajne policije koje kontrolišu i regulišu saobraćaj na putevima i drugih organa nadležnih za poslove bezbednosti saobraćaja.
Sredstva iz člana 26. koriste se prema programu koji donosi telo za koordinaciju, odnosno nadležni organ lokalne samouprave.

III. PRAVILA SAOBRAĆAJA


A) OPŠTA PRAVILA SAOBRAĆAJA

3.1 Zajedničke odredbe

Član 29.
Učesnici u saobraćaju ne smeju da preduzimaju radnje koje mogu izazvati ili izazivaju ugrožavanje bezbednosti saobraćaja, odnosno dužni su da preduzimaju radnje radi izbegavanja ugrožavanja bezbednosti saobraćaja.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. ili 474. stav 1. tačka 2. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 30.

Učesnici u saobraćaju dužni su da postupaju u skladu sa važećim propisima, po sledećem prioritetu:
1) znaci i naredbe ovlašćenog lica,
2) semafor,
3) saobraćajni znakovi i oznake na kolovozu,
4) oznake na kolovozu,
Tačku četiri treba pripisati tački tri.
Regulativa u tački 3 i 4 pripada istom nivou kategorizacije i nepotrebno je graduirana.
5) pravila saobraćaja.
Član 31.

Učesnici u saobraćaju dužni su da postupaju u skladu sa pravilima saobraćaja, saobraćajnom signalizacijom i znacima i naredbama koje daju ovlašćena lica.
Učesnici u saobraćaju dužni su da postupaju u skladu sa saobraćajnom signalizacijom i kad time odstupaju od pravila saobraćaja.
Učesnici u saobraćaju dužni su da postupaju u skladu sa svetlosnim saobraćajnim znakom i kad se taj znak razlikuje od saobraćajne signalizacije ili pravila saobraćaja.
Učesnici u saobraćaju dužni su da postupaju prema znacima odnosno naredbama koja daju ovlašćena lica i kad time odstupaju od svetlosnog saobraćajnog znaka, značenja saobraćajne signalizacije ili pravila saobraćaja.
Predlažemo da se ceo član briše, jer je u članu 30 jasno definisan prioritet u postupanju po propisima.

Član 32.

Vozač je dužan da obrati pažnju na pešaka koji stupa, pokazuje nameru da će stupiti ili je stupio na kolovoz.
Ako način kretanja pešaka pokazuje da se pešak neće zaustaviti pre presecanja putanje vozila, vozač je dužan da preduzme radnje za izbegavanje saobraćajne nezgode.
Predlažemo da se ova dva stava brišu, jer je sve definisano u članu 95.
Na delu puta na kome su postavljeni znaci opasnosti ''deca na putu'' ima objektivnih razloga da predvidi izlazak dece na put, vozač je dužan da se kreće takvom brzinom pri kojoj neće ugroziti bezbednost dece.
Ne može se u Zakonu dozvoliti mogućnost stavljanja ovakvih relativiteta u kontekst decidnosti, jer regulativa zahteva egzatnost.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 3. 1. ovog člana.

Član 33.

Slepo lice koje samostalno učestvuje u saobraćaju kao pešak, dužno je da nosi beli svetloodbojni štap. Šta je to svetloodbojni štap. Treba definisati kao u stavu 3 što ste definisali oznaku.
Vozilo koje je podešeno da njime upravlja lice čiji su ekstremiteti bitni za upravljanje vozilom oštećeni, može, na zahtev tog lica, biti obeleženo posebnim znakom koji utvrđuje ministar nadležan za poslove saobraćaja.
Oblik i osobine svetloodbojnog štapa iz stava 1.i oznake iz stava 2. ovog člana će definisati Nadležno ministarstvo za saobraćaj (ili AGENCIJA).
Ovim stavom se eliminiše potreba da se ova dva elementa definišu u osnovnim pojmovima i izrazima.
Oznaku iz stava 2. ovog člana izdaje nadležni organ za saobraćaj lokalne samouprave.
Član 34.
Vozač vozila koje obilazi vozilo za javni prevoz putnika odnosno autobus kojim se obavlja prevoz putnika za sopstvene potrebe, zaustavljeno na autobuskom stajalištu, mora da upravlja vozilom tako da ne ugrožava lice koje u to vozilo ulazi ili izlazi
Ispred reči ''stajalište'' treba dodati reč ''autobusko''i isti pojam definisati i pridodati definicijama.
Lice iz stava 1. ovog člana, koja zbog ulaska odnosno izlaska iz vozila treba da stupi na kolovoz, dužno je da to čini na način propisan u članu 107. ovog zakona.
Vozač vozila mora da se zaustavi iza vozila iz stava 1. ovog člana, kada lica koja ulaze odnosno izlaze iz tog vozila moraju da pređu preko saobraćajne trake odnosno biciklističke staze ili trake kojom se vozilo kreće.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 35.
Vozač vozila koji za kretanje koristi saobraćajnu traku neposredno do saobraćajne trake na kojoj se zaustavilo vozilo za organizovani prevoz dece, dužan je da se zaustavi za vreme ulaska odnosno izlaska dece iz vozila
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 36.

Vozač vozila za javni prevoz putnika dužan je da blagovremeno pokaže nameru uključivanja u saobraćaj sa autobuskog stajališta, uključivanjem pokazivača pravca, pri čemu je dužan da uključivanje vozila u saobraćaj učini na način kojim ne ugrožava učesnike u saobraćaju.
U naselju, vozač vozila dužan je da omogući uključivanje u saobraćaj sa autobuskog stajališta vozilu iz stava 1. ovog člana.
Zbog ulaska odnosno izlaska putnika, vozač vozila javnog prevoza, organizovanog prevoza dece, odnosno autobusa kojim se obavlja prevoz za sopstvene potrebe, dužan je da vozilo zaustavi na posebno obeleženom stajalištu.
Za vozila iz stava 3. ovog člana način obeležavanja stajališta propisuje ministar nadležan za poslove saobraćaja.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 37.

Lice koje se prevozi vozilom ne sme da ometa vozača u upravljanju vozilom.
Na prednjem sedištu motornog vozila zabranjeno je prevoziti lice koje je pod očiglednim uticajem opojnih sredstava odnosno lice koje se agresivno ponaša.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se lice koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana.

Član 38.
Vozač za vreme vožnje ne sme upotrebljavati mobilni telefon, kao ni druge uređaje za interaktivnu komunikaciju.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, vozač sme za vreme vožnje da razgovara mobilnim telefonom uz upotrebu posebne opreme koja omogućava da se telefon može upotrebljavati bez držanja u ruci, na način predviđen deklaracijom proizvođača telefona.
Stav 1. ovog člana, osim mobilnih telefona, ne odnosi se na vozače vozila kojima je komunikacija tokom vožnje neophodna za obavljanje poslova ili delatnosti koja je u vezi sa vožnjom. Ministar nadležan za poslove saobraćaja odrediće uslove pod kojima se mogu upotrebljavati uređaji za interaktivnu komunikaciju, u smislu ovog stava.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 39.
U naseljenom mestu vozač ne sme da iz neopravdanog razloga stvara buku vozilom. (kao npr. škripa pneumatika, naglo povećanje broja obrtaja motora i sl)
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana, ako stvara buku u zoni bolnice koja je obeležena propisanim saobraćajnim znakom.

Član 40.
Vozač ne sme tokom vožnje u vozilu da uključi audio uređaj tako glasno da ne može da čuje zvučne signale ostalih učesnika u saobraćaju, niti sme da upotrebljava slušalice za slušanje audio uređaja na oba uva.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 41.

Vozač motornog vozila u koje su ugrađeni sigurnosni pojasevi i lice koje se prevozi tim vozilom dužni su da budu vezani tim pojasevima za vreme dok se vozilo kreće u saobraćaju na javnom putu.
Vozač je dužan da putnika koji nije vezan obavesti o obavezi upotrebe sigurnosnog pojasa. Kako će ovo da se kontroliše i proveri. Kome će se verovati. Ovaj stav treba izbaciti, jer može da se zloupotrebi.Ako želimo da imamo osnova za sankcionisanje vozača treba mu odrediti obavezu da nesme da učestvuje u saobraćaju vozilom u kojem putnici nisu vezani pojasevima.
Stav 2. treba brisati, jer je relativan, može se zloupotrebiti i teško ga je dokazati. Ili ga zameniti stavom:
Vozač nesme da učestvuje u saobraćaju vozilom u kome lica nisu vezana pojasevima koja su ugrađena u vozilu.
Dodatkom ovog stava daje se mogućnost sankcionisanja vozača.
Ako nije omogućen poseban način vezivanja sigurnosnim pojasem za lice niže od 150 cm, to lice se ne sme prevoziti na prednjem sedištu.
Način i uslove prevoza osoba nižih od 150 cm propisuje ministar nadležan za poslove saobraćaja
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama st. 1, 2. i 3. 2. ovog člana.

Član 42.

Na prednjem sedištu motornog vozila zabranjeno je prevoziti dete mlađe od 12 godina, izuzev u slučajevima predviđenim ovim zakonom.
Ako se u vozilu osim vozača nalazi osoba koja je zadužena da brine o detetu tada dete i ta osoba moraju biti na zadnjem sedištu, osim u slučaju iz stava 6. ovog člana.
Kada se dete do dvanaest godina starosti visoko do 150 cm prevozi u putničkom vozilu, ono mora biti u homologovanoj dečijoj bezbednosnoj korpi ili homologovanom sedištu za bezbedan prevoz dece, podešenim za taj uzrast deteta.
Odredbe stava 3. ovog člana ne odnose se na prevoz deteta u vozilu javnog prevoza putnika u naseljenom mestu.
U slučaju iz stava 3. ovog člana dozvoljen je prevoz deteta na prednjem sedištu, samo ako ispred tog sedišta ne postoji vazdušni jastuk ili ako je postojeći vazdušni jastuk isključen na način predviđen deklaracijom proizvođača vozila.
Ovaj stav treba brisati, jer je u suprotnosti sa stavom 1 i stavom 8 ovog člana.
Dete koje se prevozi u bezbednosnom sedištu odnosno korpi mora biti obezbeđeno na način predviđen deklaracijom proizvođača sedišta odnosno korpe.
Sedište za bezbedan prevoz dece mora biti pričvršćeno za unutrašnje delove vozila na način predviđen deklaracijom proizvođača sedišta..
Način i uslove prevoza dece mlađe od 12 godina propisuje ministar nadležan za poslove saobraćaja
Treba ga brisati, jer je sve definisano u ostalim stavovima ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji prevozi dete suprotno odredbama ovog člana.

Član 43.

Vozač i putnik motocikla ili mopeda, moraju za vreme vožnje nositi na glavi homologovanu zaštitnu kacigu, na uobičajeni način.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 44.

Vozilo ne sme da ima uređaj koji može prema napred emitovati svetlost crvene ili drugih boja koji nije homologovan odnosno propisan.
Vozilo ne sme da ima uređaj koji može prema nazad emitovati svetlost bele ili drugih boja koji nije homologovan odnosno propisan.
Vozilo ne sme imati rotaciono odnosno trepćuće svetlo, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom.
Zabrana iz st. 1. i 2. ovog člana, se ne odnosi za vozilo sa prvenstvom prolaza i vozilo pod pratnjom.
Odredba stava 2. ovog člana u pogledu svetla bele boje ne odnosi se na svetlo za osvetljavanje puta pri vožnji unazad, pokretno svetlo za istraživanje (reflektor), svetlo za osvetljavanje registarske tablice i registarsku tablicu prevučenu belom reflektujućom bojom.
Kaznom iz člana 473. stav 1. ili 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač odnosno vlasnik ili korisnik vozila koje suprotno odredbama stava 3. ovog člana ima u ili na vozilu, ili koristi rotaciono odnosno trepćuće svetlo plave odnosno crvene boje, i izreći će mu se zaštitna mera oduzimanja predmeta.
Kaznom iz člana 473. stav 2. ili 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vlasnik odnosno korisnik vozila koje koristi rotaciono odnosno trepćuće svetlo, osim plave odnosno crvene boje, suprotno odredbama stava 3. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji upravlja vozilom koje ima uređaje iz stava 1, odnosno 2. ovog člana.

3.2 Radnje vozilom u saobraćaju

Član 45.

Vozač ne sme naglo menjati način vožnje, osim u slučaju izbegavanja neposredne opasnosti.
Vozač koji namerava da izvrši neku radnju vozilom: uključivanje odnosno isključivanja iz saobraćaja, pomeranje vozila udesno ili ulevo, menjanje saobraćajne trake, preticanje, obilaženje, kočenje, skretanje udesno ili ulevo, polukružno okretanje, vožnja unazad, i sl. sme da otpočne takvu radnju samo ako se prethodno, kao i neposredno pre otpočinjanja radnje, uverio da tu radnju može učiniti na bezbedan način.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 46.

Pre otpočinjanja radnje vozilom iz člana 45. ovog zakona, a pošto se uverio da radnju može učiniti na bezbedan način, vozač je dužan da ostale učesnike u saobraćaju jasno, blagovremeno i na propisan način obavesti o svojoj nameri.
Vozač koji pokazivačem pravca daje znak iz stava 1. ovog člana, mora davati znak za sve vreme vršenja radnje vozilom, a po izvršenoj radnji mora prestati sa davanjem tog znaka.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

3.3 Uključivanje vozila u saobraćaj

Član 47.

Ako se vozilo uključuje u saobraćaj na mestu na kome je smanjena preglednost, vozač je dužan da uz pomoć drugog, sebi poverljivog, lica izvrši bezbedno uključivanje u saobraćaj.
Vozač mora da izabere lice u koje ima poverenje pri vršenju ove ne bezbedne operacije.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.

Član 48.

Pre uključivanja u saobraćaj sa zemljanog puta šta je zemljani put, definisati ga u osnovnim definicijamaodnosno površine na kojoj se ne obavlja saobraćaj, vozač je dužan da skine blato, sneg i sl. sa točkova i ostalih delovavozila.
Vozač je dužan da, bez odlaganja, ukloni blato, sneg i sl. sa kolovoza koje je naneo vozilom kojim upravlja.
Lice koje obavlja radove zbog kojih vozila na kolovoz nanose materiju koja može ugroziti bezbednost saobraćaja, obavezno je da pre izlaska sa mesta obavljanja radova očisti točkove tih vozila.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama stava 3. ovog člana
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1. i 2. ovog člana.

3.4 Kretanje vozila po saobraćajnim površinama

Član 49.

Za kretanje vozila vozač mora da koristi površinu namenjenu za saobraćaj one vrste vozila kojim upravlja, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom. Nigde nisu definisani ovi slučajevi
Vozač vozila koji se kreće površinom koja nije namenjena za saobraćaj te vrste vozila, ako je ovim zakonom to dozvoljeno, obavezan je da upravlja vozilom sa naročitom pažnjom. Nismo primetili da je to negde dozvoljeno, a pošto nije ni sankcionisano teško je primenljivo.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 50.

Vozilo se kreće desnom stranom kolovoza u smeru kretanja.
Vozač je dužan da vozi desnom saobraćajnom trakom kolovoznom trakom u smeru kretanja, ako postoji više od jedne saobraćajne trake kolovozne trake.
Verovatno se radi o korišćenju pogrešnog termina, jer ne postoji više kolovoznih traka za jedan smer kretanja.
Vozač je dužan da vozilo u kretanju drži što bliže desnoj ivici kolovoza i na tolikoj udaljenosti od nje da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uslove saobraćaja i na stanje i osobine puta, ne ugrožava druge učesnike u saobraćaju i ne izlaže sebe opasnosti.
Na putu u naselju na kome za saobraćaj vozila u istom smeru postoje najmanje dve saobraćajne trake, vozač može za kretanje vozila da koristi i saobraćajnu traku koja se ne nalazi uz desnu ivicu kolovoza ako time ne ometa vozila koja se kreću iza njegovog vozila.
Odredba stava 3. ovog člana ne odnosi se na vozača vozila koje na ravnom putu ne može razviti brzinu kretanja veću od 40 km/h, na vozača vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 3500 kg i na vozača vozila koje nije motorno vozilo, osim na delu kolovoza (puta) ispred raskrsnice ili drugog mesta na kome vozilo skreće ulevo.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana.

Član 51.

Ako za vožnju bicikla odnosno jahanje životinja ne postoji posebno izgrađena staza, tada se za vožnju odnosno jahanje sme koristiti kolovoz u širini od najviše jedan metar od desne ivice kolovoza.(Pod uslovom da na tom delu puta, toj grupi učesnika nije zabranjen saobraćaj.)

Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se učesnik u saobraćaju koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 52.

Na putu sa kolovozom za saobraćaj vozila u oba smera na kome postoje po dve saobraćajne trake za saobraćaj u jednom smeru, vozač ne sme vozilom da se kreće saobraćajnom trakom namenjenom za saobraćaj vozila iz suprotnog smera.
Na putu sa kolovozom za saobraćaj vozila u oba smera na kome postoje tri saobraćajne trake, vozač ne sme vozilom da se kreće saobraćajnom trakom koja se nalazi uz levu ivicu puta u pravcu kretanja vozila.
Na putu na kome su kolovozne trake fizički razdvojene, vozač ne sme vozilom da se kreće kolovoznom trakom namenjenom za saobraćaj vozila iz suprotnog smera.
Na putu sa kolovozom za saobraćaj vozila u jednom smeru, vozač ne sme vozilom da se kreće u zabranjenom smeru.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stav 1. i 2. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 3. ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 6 do 12 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 4. ovog člana.

Član 53.

Ako kolovozna traka ima tri ili više saobraćajnihe trakae, krajnja leva saobraćajna traka služi za preticanje, a ostale za kretanje. dozvoljeno je kretanje po dvema desnim saobraćajnim trakama, a leva je namenjena za preticanje.
Izmene u ovom stavu načiniti kako predlažemo, jer tako dajemo trajnost rešenja u zakonu.
Ako je na putu sa više saobraćajnih traka za isti smer, onemogućeno odvijanje saobraćaja na jednoj od saobraćajnih traka ili se traka završava, vozač koji se kreće u istom smeru u saobraćajnoj traci pored, dužan je da omogući uključivanje vozila sa zakrčene trake u traku kojom se on kreće, i to na način da vozi na takvom odstojanju od vozila ispred sebe, da se na bezbedan način u tu traku ispred njega može uključiti jedno vozilo sa zakrčene trake. (sistem zakrčenja).
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 54.

Vozač ne sme da se kreće vozilom unazad.
Izuzetno od stava 1. ovog člana dozvoljeno je kretanje vozilom unazad samo na kratkom delu puta (zbog izvršenja manevra za parkiranje, okretanje i sl.), ako se time ne ugrožavaju i ne ometaju drugi učesnici u saobraćaju.
Prilikom kretanja u nazad vozač je dužan da se kreće vozilom onom saobraćajnom trakom uz desnu ivicu kolovoza u pravcu kretanja u napred.stranom kolovoza koja je namenjena za kretanje u napredVožnjom unazad ne treba dozvoliti menjanje saobraćajne trake, već obezbediti da se vozilo kretanjem unapred postavi u desnu saobraćajnu traku, pa tek onda obezbediti da se vozilo kreće u nazad.
Kretanje unazad nije dozvoljeno ako bi takvo kretanje ugrozilo druge učesnike u saobraćaju, naročito na nepreglednom delu puta, pri smanjenoj vidljivosti, u tunelima, na delovima puteva gde je zabranjeno zaustavljanje i na prelazima puta preko železničke pruge, i sl.
Na vozilu koje se kreće unazad moraju biti uključeni svi pokazivači pravca.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1, 3. i 5. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 4. ovog člana.

Član 55.

Vozač ne sme naglo da uspori vozilo osim u slučaju izbegavanja neposredne opasnosti.
Vozač koji znatno smanjuje brzinu kretanja vozila dužan je da to učini na način kojim neće ugroziti odnosno ometati druge vozače koji se kreću iza njega, kao i da te vozače o svojoj nameri blagovremeno upozori uključivanjem stop svetala, odnosno svih pokazivača pravca ili za vozila koja konstrukciono nemaju stop svetla odnosno pokazivače pravca davanjem ogovarajućeg znaka rukom.
Uključivanje sva četiri pokazivača pravca u momentu kada se donodi odluka o intenzivnijem smanjivanju brzine i u isto vreme kada se intenzivno koči je praktično teško izvodljivo te ga kao obavezu treba izbaciti.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 56.

Tramvajskom bašticom Saobraćajnom površinom namenjenom za kretanje tramvaja odnosno saobraćajnom trakom namenjenom za kretanje vozila za javni prevoz putnika dozvoljen je saobraćaj samo za vozila javnog prevoza putnika, kao i vozila sa prvenstvom prolaza i vozila pod pratnjom, osim ako saobraćajnom signalizacijom nije drugačije određeno.
Termin tramvajska baštica zamenici lepšim i logičnijim terminom ''Saobraćajna površina namenjena za kretanje tramvaja'', jer ona ne zahteva posebno definisanje novog termina.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Ovde ubaciti odeljak 3.14 Skretanje.
Onda ubaciti odeljak 3.13. Polukružno okretanje

3.5 Nasilnička vožnja

Član 57.
Nasilnička vožnja jeste ponašanje vozača motornog vozila koje je u gruboj suprotnosti sa pravilima saobraćaja, odnosno prilikom koga vozač ne pokazuje obzir prema bezbednosti ostalih učesnika u saobraćaju, a naročito kada:
1) se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dozvoljene;
2) se vozilom van naselja kreće brzinom koja je za više od 70 km/h veća od dozvoljene;
3) vozilom prođe kroz raskrsnicu kada mu je to zabranjeno semaforom, dva ili više puta.
Treba definisati sankcione mere, jer u suprotnom ovaj član gubi značaj.

3.6 Brzina

Član 58.

Vozač je dužan da brzinu kretanja vozila prilagodi osobinama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobraćaja i drugim saobraćajnim uslovima, tako da vozilo može blagovremeno zaustaviti pred svakom preprekom odnosno izbeći prepreku koju pod datim okolnostima može da vidi ili ima razloga da predvidi.Ovo je jako širok pojam. Pojam prilagođene brzine je pravnog karaktera i veoma teško ga je braniti. Možda je bolje da se ovaj pojam zameni sa pojmom da je vozač dužan da prilagodi način kretanja osobinama....Kada vozilo zaustavi ispred prepreke onda je to bezbedna brzina.
Vozač ne sme bez opravdanog razloga da se kreće vozilom tako sporo da ometa druge učesnike u saobraćaju.
Kada se iza vozila, koje se kreće brzinom koja je znatno manja, sporija od dozvoljene brzine, stvori duža kolona vozila i nije moguće to vozilo bezbedno preteći, vozač mora da na prvom odgovarajućem mestu omogući da ga kolona bezbedno pretekne, obiđe ili prođe tako što će usporiti, pomeriti se udesno ili se isključiti iz saobraćaja..
Brzina ne može biti sporija, već veća ili manja. Znatno manja, do 30% je termin koji u praksi daje realnu mogućnost za preticanje u granicama dozvoljenih brzina, a sami tim postaje i opravdanje za ovu predviđenu obavezu.(šta ako se vozilo ispred kreće brzinom, na primer 79,9km na čas, a dozvoljena brzina je 80 km na čas)
Kada se motorno vozilo zbog tehničke neispravnosti kreće brzinom koja je dvostruko manja od dozvoljene brzine na putu ili sporije, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače pravca odnosno žuto rotaciono svetlo.
Kada je vidljivost manja od 50 m (zbog magle, snežnih padavina, kiše i sl.), odnosno kolovoz klizav ili iz drugih razloga je smanjena stabilnost i upravljivost vozila, vozač vozila koje prevozi opasne materije ili obavlja vanredni prevoz, mora da se zaustavi na najbližem pogodnom mestu i pobrine se za bezbednost vozila i tereta. Do mesta isključenja iz saobraćaja vozač je dužan da preduzme dodatne mere bezbednosti (da uspori, uključi sve pokazivače pravce odnosno žuto rotaciono svetlo i sl.).
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1, 2. i 3. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 4. i 5. ovog člana.

Član 59.

Na putu u naselju vozilo ne sme da se kreće brzinom većom od 50 km/h, Da li je ova brzina određena na osnovu neke direktive ili saobraćajnog ispitivanja.odnosno od brzine dozvoljene saobraćajnim znakom, odnosno:
1) 30 km/h – u zoni "30";
2) 25 km/h – na biciklističkoj traci i stazi;
3) 7 km/h – u zoni usporenog saobraćaja, pešačkoj zoni ili trotoaru.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, na putu u naselju čiji saobraćajno-tehnički elementi to omogućavaju ili onemogućavaju, može se saobraćajnim znakom dozvoliti kretanje vozila i brzinom većom ili manjom od 50 km/h.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je od 31 do 50 km/h veća od dozvoljene, i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 3 do 12 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je od 11 do 30 km/h veća od dozvoljene.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je do 10 km/h veća od dozvoljene.

Član 60.

Na putu van naselja vozilo ne sme da se kreće brzinom većom od brzine dozvoljene saobraćajnim znakom, a najviše:
1) 120 130 km/h na auto-putu; (130 km/h)
2) 100 110 km/h na putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila (110 km/h; i
3) 80 90 km/h na ostalim putevima; (90 km/h)
Nismo pristalice veštačkog ugrožavanja saobraćajnih tokova. Ako su putevi izgrađeni sa savremenim kolovoznim konstrukcijama onda oni moraju da obezbeđuju uslove za odvijanje većih brzina od dosadašnjih, a dokaz tome su i mere koje su preduzele mnoge zemlje u svetu, pa i u našem okruženju. Naravno, ako to ne dozvoljavaju uslovi, onda saobraćajnim znakom se na pojedinim deonicama može smanjiti brzina kretanja.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji se vozilom van naselja kreće brzinom koja je za više od 51 do 70 km/h veća od dozvoljene, i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 6 do12 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji se vozilom van naselja kreće brzinom koja je od 31 do 50 km/h veća od dozvoljene, i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 1 do 6 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji se vozilom van naselja kreće brzinom koja je od 11 do 30 km/h veća od dozvoljene.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji se vozilom van naselja kreće brzinom koja je do 10 km/h veća od dozvoljene.

Član 61.

Brzina kretanja vozila na putevima, osim u slučaju predviđenim u članu 168. ovog zakona, ograničava se na:
1) 80 km/h za:
- putničko vozilo sa priključnim vozilom;
- teretno vozilo najveće dozvoljene mase do 7,5 t;
- autobus i autobus sa priključnim vozilom za prtljag;
- putničko vozilo za stanovanje.
2) 70 km/h za:
- autobus kada se njime organizovano prevoze deca,
- motorno vozilo najveće dozvoljene mase preko 7,5 t,
- teretno vozilo sa priključnim vozilom;
- zglobni autobus u kome nije predviđeno da putnici stoje tokom vožnje.
3) 60 km/h za:
- autobus u kome je predviđeno da putnici stoje tokom vožnje;
- vozilo koje prevozi opasne materije.
4) 50 km/h za:
- sva vozila kada je vidljivost manja od 50 m,
- vozilo koje vuče neispravno vozilo,
- autobus gradskog saobraćaja, trolejbus i tramvaj,
- teretno vozilo kojim se u prostoru koji je namenjen za prevoz tereta prevoze putnici
- vozilo koje koristi lance za sneg.
5) 40 km/h za traktor,
6) 20 km/h za:
- radno vozilo na kojem se voze lica;
- za turistički voz.

Autobusi, teretna vozila najveće dozvoljene mase preko 7,5 tona, i turistički voz, moraju imati ugrađeni uređaj za ograničavanje brzine kretanja, koji ne dozvoljava kretanje brzinom većom od 10 km/h od ograničenja za tu vrstu vozila, u skladu sa ovim zakonom.
Autobus, teretno vozilo i turistički voz, registrovan u Republici Srbiji, mora imati na vidnom mestu na zadnjoj levoj strani propisanu oznaku najveće dozvoljene brzine, propisane za tu vrstu vozila.
Kaznom iz člana 473. stav 2, odnosno člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vlasnik odnosno korisnik vozila koje nema ugrađen uređaj iz stava 2. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji do 10 km/h prekorači brzinu koja je ograničena za vozilo kojim upravlja, ako nije prekoračio brzinu koja je dozvoljena na tom delu puta.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji više od 10 km/h prekorači brzinu koja je ograničena za vozilo kojim upravlja, ako nije prekoračio brzinu koja je dozvoljena na tom delu puta.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji upravlja vozilom koje nema oznaku iz stava 3. ovog člana.

Član 62.

Brzina kretanja motornih vozila na putu ne sme da se ograniči saobraćajnim znakom na manje od 40 km/h, osim pod uslovima propisanim ovim zakonom.
Kaznom iz člana 473. stav 2. kazniće se upravljač puta koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 63.

Zabranjenoa je stavljanje u promet, držanje i upotreba uređaja i sredstava za otkrivanje odnosno ometanje uređaja kojim se meri brzina kretanja vozila u kontroli saobraćaja. U nekim zemljama se čak to preporučuje, jer vozač kada otkrije radar usporava i smanjuje brzinu. Čak postoje signalni uređaji postavljeni pored puta koji uvek emituju signale identične onim iz radara i na taj način stvaraju naviku kod vozača da vozi u skladu sa propisima. Sa druge strane nismo sigurni da se ovim zakonskim aktom može regulisati zabrana stavljanja u promet i držanje ovih uređaja. Treba razmisliti o ovome.Možda je dovoljna predložena izmena ovog stava.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. ili 474. stav 1. tačka 1. kazniće se lice koje postupa suprotno odredbama ovog člana i izreći će mu se zaštitna mera oduzimanja predmeta.

3.7 Preticanje
Član 64.

Vozilo se pretiče sa leve strane, osim ako je ovim zakonom drugačije propisano.
Izuzetno od stava 1. sa desne strane dozvoljeno je preticanje:
1) vozila koje skreće ulevo, ako je vozač tog vozila dao propisani znak i zauzeo takav položaj na kolovozu da se može pouzdano zaključiti da će skrenuti ulevo i da je na njegovoj desnoj strani ima dovoljno prostora za preticanje,
2) vozila koje se kreće u naselju kolovoznom trakom sa dve ili više saobraćajnih traka po saobraćajnoj traci koja nije krajnja desna;Ovu tačku treba brisati, jer se i ovim Zakonom u članu 50 ova operacija ne smatra preticanjem.
3) šinskog vozila, kada su šine postavljene na sredini kolovoza, ako je između šinskog vozila i desne ivice kolovoza saobraćajna traka.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.

Član 65.

Vozač sme započeti preticanje ako mu nije zabranjeno i ako preticanje može izvršiti na bezbedan način. Pre započinjanja preticanja vozač mora utvrditi da može bezbedno završiti preticanje odnosno odustati od preticanja.
Po izvršenom preticanju vozilo se mora vratiti na saobraćajnu traku po kojoj se kretalo pre preticanja, čim bude moguće da to uradi bezbedno i bez ometanja drugih učesnika u saobraćaju
Na kolovoznoj traci sa najmanje dve saobraćajne trake, kada je pretekao vozilo i želi preteći i drugo vozilo, vozač sme ostati na saobraćajnoj traci po kojoj je preticao predhodno vozilo, ako time ne ometa brža vozila koja ga sustižu.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 66.

Na putu na kome postoje najmanje dve saobraćajne trake namenjene za saobraćaj vozila u istom smeru i na kome su kolone vozila, vozač vozila koje se ne nalazi na krajnjoj desnoj saobraćajnoj traci može da napusti traku na kojoj se nalazi samo radi skretanja ulevo ili udesno ili radi parkiranja vozila. Ne razumemo baš zašto je potreban ovaj član i kako u praksi može da se realizuje, ako nismo napravili obavezu ''humanog'' propuštanja.
Na putevima i pod uslovom iz stava 1. ovog člana, brže kretanje vozila na jednoj traci od kretanja na drugoj traci ne smatra se preticanjem.
Ne smatra se preticanjem ni prolaženje sa desne strane vozila koje po odredbi člana 49. stav 3. ovog zakona ne koristi za svoje kretanje saobraćajnu traku uz desnu ivicu kolovoza.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.

Član 67.

Vozač koji uoči znak da je vozač drugog vozila počeo da ga pretiče ima nameru da ga pretekne sa leve strane, dužan je da drži svoje vozilo bliže desnoj ivici strani svoje saobraćajne trake kolovoza.Ako bi zadržali predloženo rešenje onda bi ovaj stav bio u suprotnosti sa sledećim članom.
Vozač preticanog vozila ne sme da povećava brzinu svog vozila dok ga drugo vozilo pretiče.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana, i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 6 do 12 meseci.

Član 68.

Vozač ne sme da započne preticanje ili da pretiče:
1) ako je vozač vozila koji se kreće iza njega već započeo preticanje;
2) ako je na vozilu koje se kreće ispred njega u istoj saobraćajnoj traci već dat znak da namerava da pretiče;
3) ako je na vozilu koje se kreće ispred njega u istoj saobraćajnoj traci već dat znak da namerava da skrene u levo, osim u slučaju iz člana 67. stav 2. tačka 3;Ovo nešto nije u redu, jer u članu 67 nema tačaka i on nema veze sa ovim.
Ovu tačku treba brisati jer se veže za nepostojeću tačku nekog člana. Treba ga brisati, jer znak za skretanje u levo je levi pokazivač pravca, a to je ujedno i znak za početak preticanja, a to je regulisano u predhodnoj tački ovog stava.
4) u uslovima smanjene vidljivosti, osim na kolovoznoj traci sa najmanje dve saobraćajne trake za kretanje vozila u istom smeru, ako brzinom kojom se mora kretati usled smanjene vidljivosti ne može uspešno i bezbedno da završi operaciju preticanja.
Ovaj dodatak omogućuje da se pojam smanjene vidljivosti ne zloupotrebljava, jer je sam po sebi relativan i uvek omogućava kretanje vozila određenom brzinom, a samim tim i operacije sa vozilom koje moraju biti prilagođene toj brzini.
5) u uslovima nedovoljne preglednosti (na početku prevoja, na prevoju, ispred i u nepreglednoj krivini i sl.), osim na kolovoznoj traci sa najmanje dve saobraćajne trake za kretanje vozila u istom smeru;
6) u tunelu, osim u tunelu sa najmanje dve saobraćajne trake za kretanje vozila u istom smeru,
7) saobraćajnom trakom namenjenoj za prinudno zaustavljanje vozila;
ako po završenom preticanju ne bi imao mogućnosti da se bezbedno vrati na saobraćajnu traku, po kojoj se kretao pre preticanja;
9) ako saobraćajna traka za kretanje vozila iz suprotnog smera nije slobodna u dužini koja je potrebna za bezbedno preticanje;
10) saobraćajnom trakom za spora vozila;
11) vozilo koje se približava obeleženom pešačkom prelazu ili koje prelazi pešački prelaz ili koje je stalo radi propuštanja pešaka na tom prelazu;
12) na prelazu puta preko železničke ili tramvajske pruge u istom nivou, osim bicikla, mopeda i motocikla bez bočnog sedišta.
13) kolonu vozila pod pratnjom,
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. tač. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 11. ili 12. ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 9 do 12 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. tačka 10. ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 3 do 6 meseci.

Član 69.

Vozač ne sme da započne ili pretiče vozilo neposredno ispred ili u raskrsnici.
Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana, u raskrsnici je dozvoljeno preticati vozilo koje:
1) skreće ulevo u skladu sa članom 64;
2) skreće udesno, pri čemu nije dozvoljeno preći na deo kolovoza koji je namenjen za saobraćaj vozila iz suprotnog smera;
3) se kreće po putu koji ima prvenstvo prolaza, a pretiče ga sa leve strane;
4) se kreće kroz raskrsnicu na kojoj je saobraćaj uređen semaforom ili znacima koje daje policajac;
5) je bicikl, moped ili motocikl;
6) prelazi preko pruge na prelazu koji je obezbeđen branicima ili polubranicima.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od od 3 do 6 meseci.

3.8 Obilaženje
Član 70.

Obilaženje se vrši sa leve strane, osim ako je ovim zakonom drugačije propisano.
Vozač koji obilazi mora propustiti učesnika u saobraćaju koji dolazi iz suprotnog smera.
Ako je vozač svoju nameru skretanja ulevo očigledno nagovestio i postavio vozilo u takav položaj iz koga se može pouzdano zaključiti da će skrenuti ulevo, dozvoljeno je da ga drugo vozilo obiđe isključivo sa desne strane.
Ako se na sredini kolovoza nalazi površina koja nije namenjena za kretanje ove vrste vozila ili neki drugi objekat, vozilo mora da ga obiđe sa desne strane.
Površine ili objekti iz stava 4. ovog člana koji se nalaze na sredini kolovoza za jednosmerni saobraćaj mogu se obići sa leve ili desne strane, osim ako saobraćajnim znakom nije drugačije određeno.
Obilaženje zaustavljene kolone na putu je zabranjeno ako se vozač nakon obilaženja ne bi mogao bezbedno uključiti na saobraćajnu traku namenjenu kretanju vozila u smeru u kome se on kreće.
Vozač bicikla, mopeda i motocikla bez bočnog sedišta, sme da obiđe sa desne strane zaustavljeno vozilo ili kolonu vozila, ako obilaženje može da izvrši na bezbedan način, osim ako su vozila zaustavljena ispred raskrsnice ili suženog puta.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1, 2, 3, 4. ili 6. ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 3 do 6 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 7. ovog člana.

3.9 Mimoilaženje
Član 71.

Pri mimoilaženju vozač je dužan da sa svoje leve strane drži bezbedno rastojanje između svog vozila i vozila sa kojim se mimoilazi, a po potrebi i da svoje vozilo pomeri ka desnoj ivici kolovoza.
Pri mimoilaženju vozač je dužan da drži bezbedno rastojanje između svog vozila i pešaka sa kojim se mimoilazi ili pored kojeg prolazi.
Ako zbog neke prepreke na putu ili zbog drugih učesnika u saobraćaju vozač ne može da postupi prema odredbi stava 1. ovog člana, dužan je da uspori kretanje svog vozila i da ga po potrebi zaustavi da bi propustio vozilo iz suprotnog smera.
Ako na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smerova i skreću ulevo, vozači se mimoilaze tako da su desni bokovi vozila bliži.
Ako je zbog okolnosti ili prepreke onemogućeno bezbedno mimoilaženje, vozač kome je to s obzirom na osobine puta i okolnosti saobraćaja lakše da izvede, dužan je da se prvi zaustavi i da po potrebi kretanjem unazad ili na drugi način pomeri svoje vozilo i zauzme na putu položaj koji omogućava mimoilaženje. (Ovo poimanje relativiteta uvek će sadržati dosta subjektiviteta jer nema egzaktnosti – zato je promašaj.)
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1, 3. ili 4. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 5. ovog člana.


Član 72.

Na delu puta sa velikim uzdužnim nagibom (planinski i dr.) na kome je mimoilaženje vozila nemoguće ili je veoma otežano, vozač vozila koje se kreće niz nagib dužan je da zaustavi svoje vozilo na pogodnom mestu ako primeti da mu drugo vozilo ide u susret uz nagib.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, vozač vozila koje se kreće uz nagib, dužan je da zaustavi svoje vozilo ako ispred sebe ima pogodno mesto za zaustavljanje koje omogućava bezbedno mimoilaženje i ako bi, u slučaju da tako ne postupi, mimoilaženje zahtevalo kretanje unazad jednog od vozila.
Na putu iz stava 1. ovog člana, kad jedno od vozila koja se mimoilaze mora da se kreće unazad, kretaće se unazad: svako vozilo koje se susrelo sa vozilom koje vuče priključno vozilo; teretno motorno vozilo koje se susrelo sa autobusom; lako vozilo (nema definicije lakog vozila)koje se susrelo sa vozilom više kategorije, a ako se mimoilaze vozila iste kategorije - vozilo koje se kreće niz nagib, osim ako je, s obzirom na uslove i položaj vozila na putu, lakše da to učini vozač vozila koje se kreće uz nagib.
Osenčeni deo treba brisati jer nema egzaktne lemente kojim se utvrđuje, već je relativan, te postoji mogućnost da se zloupotrebi.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

3.10 Prvenstvo prolaza

Član 73.

U raskrsnici vozač je dužan da propusti vozilo koje nailazi sa desne strane njegovog vozila.
Vozač vozila koji na raskrsnici skreće levo dužan je da propusti vozilo koje dolazeći iz suprotnog smera na raskrsnici zadržava pravac svog kretanja ili skreće desno, osim ako postavljenim saobraćajnim znakom nije drugačije određeno.
Izuzetno od odredbi st. 1. i 2. ovog člana, tramvaj ima prvenstvo prolaza na raskrsnici ili u susretu sa drugim vozilom, bez obzira na to sa koje mu strane vozilo nailazi, osim ako postavljenim saobraćajnim znakom nije drugačije određeno.
Vozač koji ulazi vozilom na put sa prvenstvom prolaza dužan je da propusti sva vozila koja se kreću tim putem i to saobraćajnom trakom koju namerava da koristi.
Ovo je preširok pojam koji podrazumeva da vozač mora da propusti i ona vozila koja se kreću saobraćajnim trakama koje on neće koristiti ili čak suprotnom kolovoznom trakom. U praksi se to inače ne poštuje. Zakon mora biti životan, pa mu dodatak koji smo predložili daj realnost i životnost. Do sada se ovakva definicija pravdala tumačenjem da je porlazak vozila na drugim saobraćajnim trakama osim onih koju ovo vozilo namerava da koristi samo po sebi propuštanje, ali je to jako teško objastiniti u praksi.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 6 do 12 meseci.

Član 74.

Vozač je dužan da propusti vozilo koje se kreće putem na koji se uključuje i kada taj put nije saobraćajnim znakom označen kao put sa prvenstvom prolaza, ako se vozilom uključuje sa puta sa nesavremenim kolovoznim zastorom (zemlja ili makadam) na put sa savremenim kolovoznim zastorom (asfalt, beton, kocka) ili ako se na put uključuje sa površine koja nije put.
Vozač koji pri skretanju vozila prelazi preko biciklističke staze ili trake dužan je da propusti vozilo koje se kreće po biciklističkoj stazi ili traci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 6 do 12 meseci.

3.11 Približavanje, prestrojavanje i saobraćaj na raskrsnici

Član 75.

Vozač vozila koji se približava raskrsnici, dužan je da vozi brzinom pri kojoj može da se zaustavi i propusti vozila koja u raskrsnici imaju prvenstvo prolaza.(I to tako da ni fizički ni psihički ne zastrašuje druge učesnike u saobraćaju – princip defanzivne vožnje.)
Vozač vozila koje se približava raskrsnici a ima nameru da skrene mora da se blagovremeno prestroji ispred raskrsnice, i to:
1) kao što je određeno saobraćajnim znakovima,(horizontalnom ili vertikalnom signalizacijom)
2) na saobraćajnu traku za skretanje ulevo ili što bliže levoj ivici kolovozne trake, ako skreće levo;
3) na saobraćajnu traku za skretanje udesno ili što bliže desnoj ivici kolovozne trake, ako skreće desno;
4) na saobraćajnu traku za pravo, ako ide pravo
(Ove sve tačke od 1 do 4, treba preurediti i preciznije definisati, vezano za tehnički i normativni način regulataive.)
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 1 do 3 meseca.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupajući suprotno odredbama stava 2. ovog člana pretiče ili obilazi vozilo ili kolonu vozila koja saobraća u skladu sa odredbama ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 3 do 12 meseci.

Član 76.

Vozač koji je vozilom ušao u raskrsnicu na kojoj je saobraćaj regulisan semaforom, sme da napusti raskrsnicu ne čekajući zeleno svetlo na semaforu, ali tek pošto propusti sve učesnike u saobraćaju kojima je semaforom dozvoljen prolaz.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama. ovog člana.
(Zameniti redosled člana 77 i 76)
Član 77.
Vozač ne sme vozilom da uđe u raskrsnicu iako ima prvenstvo prolaza ili mu je semaforom to dozvoljeno, ako je gustina saobraćaja takva da će se zaustaviti na raskrsnici ili obeleženom pešačkom prelazu.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.


3.12 Saobraćaj u raskrsnici sa kružnim tokom

Član 78.

Na raskrsnici sa kružnim tokom, saobraćaj se reguliše saobraćajnom signalizacijom, odnosno na drugi način u skladu sa ovim zakonom.
Po pravilu, prvenstvo prolaza ima vozilo koje se nalazi u kružnom toku.
Pre napuštanja raskrsnice sa kružnim tokom vozač se vozilom mora prestrojiti tako da može bezbedno da napusti raskrsnicu.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 2. ili 3. ovog člana.

3.13 Polukružno okretanje
Ovaj deo treba prebaciti iza dela koji govori o kretanju, a iza dela koji govori o skretanju.
Član 79.
Polukružno okretanje vozila je zabranjeno:
1) u uslovima smanjene vidljivosti odnosno preglednosti
2) na uskom delu puta;
3) na autoputu i putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila;
4) na mostu, vijaduktu, u tunelu i drugim opasnim delovima puta;
5) ako tom radnjom ometamo druge učesnike u saobraćaju.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 3 do 12 meseci.

3.14 Skretanje
Ovaj deo treba ubaciti iza dela koji definiše kretanje, a ispred dela koji govori o polukružnom okretanju.
Član 80.

Vozač vozila koje skreće desno dužan je da skretanje izvrši krećući se saobraćajnom trakom koja se pruža uz desnu ivicu kolovoza, osim ako saobraćajnim znakom nije drugačije određeno.
Vozač vozila koje skreće levo dužan je da skretanje izvrši krećući se krajnjom levom saobraćajnom trakom koja se pruža uz središnju liniju i uz zamišljeni ili obeleženi luk koji spaja dve središne linije bočnih kolovoza, odnosno saobraćajnom trakom koja se proteže uz levu ivicu puta sa jednosmernim saobraćajem, osim ako saobraćajnim znakom na putu nije drukčije određeno.
Vozač vozila koji skreće desno dužan je da propusti vozilo koje se kreće sa njegove desne strane, saobraćajnom trakom za vozila javnog prevoza putnika.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

3.15 Zvučni i svetlosni znaci upozorenja

Član 81.

Vozač sme da upotrebi zvučni ili svetlosni znak upozorenja samo kada to zahtevaju razlozi bezbednosti saobraćaja.
Vozač je dužan da upotrebi zvučni odnosno svetlosni znak upozorenja:
1) ako se pored kolovoza nalazi dete koje ne obraća pažnju na vozilo,
2) radi upozorenja drugom učesniku u saobraćaju ako bi postojala opasnost od saobraćajne nezgode, ako taj znak ne bi bio dat,
3) na putu van naselja pre ulaska u nepreglednu i uzanu krivinu ili pre dolaska na prevoj, na kojima je teško mimoilaženje.
Vozač može upotrebiti svetlosni znak, umesto zvučnog znaka upozorenja u noćnim uslovima i uslovima smanjene vidljivosti odnosno preglednosti.
Svetlosni znak upozorenja daje se uzastopnim uključivanjem dugog svetla, vodeći računa da se time ne zaslepljuju vozači koji dolaze iz suprotnog smera.
Vozač ne sme da ima, ni da upotrebljava zvučni znak promenljive frekvenciječiji su tonovi različite visine– FREKVENCIJA je ovde neadekvatan pojam),, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana, ako upotrebljava zvučni znak u naseljenom mestu, ako upotrebljava zvučni znak u zoni bolnice koja je obeležena propisanim saobraćajnim znakom ili ako upotrebljava zvučni odnosno svetlosni znak upozorenja prema učesnicima u saobraćaju koji postupaju po pravilima saobraćaja.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 5. ovog člana, i izreći će mu se zaštitna mera oduzimanja predmeta.

Član 82.

Vozač vozila je dužan da uključi sve pokazivače pravca na vozilu:
1) za vreme ulaska ili izlaska dece odnosno invalida u vozilo;
2) ako upozorava druge učesnike na opasnost u saobraćaju;
3) ako je poslednji u koloni vozila, koja se zaustavila na putu izvan naselja, osim ako je kolona zaustavljena zbog postupanja po saobraćajnom znaku ili pravilu saobraćaja;
4) ako se kreće unazad;
5) ako se zaustavi na kolovozu, osim zaustavljanja zbog parkiranja na obeleženom parking prostoru, odnosno zbog postupanja po saobraćajnom znaku ili pravilu saobraćaja.
Odredbe ovog člana ne primenjuju se na motorna vozila na kojima proizvođač nije konstrukciono ugradio uređaj za istovremeno uključivanje svih pokazivača pravca.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

3.16 Prelazak puta preko železničke pruge

Član 83.

Šinsko vozilo koje se kreće po železničkoj pruzi ima prednost u odnosu na ostale učesnike u saobraćaju.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 6 do 12 meseci.

Član 84.

Vozač koji se približava prelazu puta preko železničke pruge dužan je da vozi brzinom pri kojoj može vozilo bezbedno zaustaviti pred prelazom ako se za to ukaže potreba.
Učesnik u saobraćaju dužan je da se zaustavi i propusti šinsko vozilo pred prelazom puta preko železničke pruge ako je uređaj za zatvaranje saobraćaja spušten, ili ako je taj uređaj već počeo da se spušta, ili ako se daju svetlosni ili zvučni znaci koji upozoravaju da će taj uređaj početi da se spušta, odnosno da se prelazu puta preko železničke pruge približava voz.
Na prelazu puta preko železničke pruge na kome nema uređaja za zatvaranje saobraćaja niti uređaja za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje voza, učesnici u saobraćaju mogu da pređu preko železničke pruge tek nakon što se uvere da ne nailazi šinsko vozilo.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 3 do 12 meseci.

3.17 Zaustavljanje i parkiranje

Član 85.

Vozač ne sme da zaustavi ili parkira vozilo na mestu na kome bi ono ugrožavalo bezbednost drugih učesnika u saobraćaju ili predstavljalo smetnju za normalno odvijanje saobraćaja odnosno kretanje pešaka.
Na javnom putu van naselja vozač je dužan da uvek kada za to postoji mogućnost zaustavi ili parkira vozilo van kolovoza.
Vozač koji zaustavlja ili parkira vozilo na putu dužan je da ga zaustavi, odnosno parkira neposredno uz desnu ivicu kolovoza, a na javnom putu na kome se saobraćaj odvija samo u jednom smeru - sme da ga zaustavi, odnosno parkira uz desnu ili levu ivicu kolovoza.
Ako se uz desnu ivicu kolovoza nalaze tramvajske ili druge šine, vozač sme da zaustavi ili parkira vozilo uz levu ivicu kolovoza.
Vozač sme da zaustavi ili parkira vozilo na mestima koja se nalaze na sredini kolovoza samo ako su ta mesta obeležena odgovarajućim saobraćajnim znakom ili oznakom na kolovozu.
Vozač ne sme da zaustavi ili parkira vozilo naročito:
1) na obeleženom pešačkom prelazu odnosno trotoaru i kolovozu, na odstojanju manjem od 5 m od pešačkog prelaza;
2) na biciklističkoj stazi, biciklističkoj traci, trotoaru, pešačkoj stazi, pešačkoj zoni, pešačkom ostrvu, razdelnom ostrvu ili protivpožarnom putu;
3) na prelazu preko železničke pruge, tramvajskih šina odnosno na odstojanju manjem od 5 m od prelaza odnosno pruge odnosno šina;
4) u raskrsnici i na odstojanju manjem od 5 m od najbliže ivice poprečnog kolovoza;
5) u tunelu, podvožnjaku, galeriji, na mostu i na nadvožnjaku;
6) na obeleženom autobuskom stajalištu i na udaljenosti manjoj od 15 m od stajališta;
7) na uzanom odnosno nepreglednom delu puta (nepreglednoj krivini, u blizini vrha prevoja), ako ga drugo vozilo ne bi moglo bezbedno obići;
na delu puta, gde bi širina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do uzdužne neisprekidane linije na kolovozu, ili do suprotne ivice kolovoza, ili do neke prepreke na putu bila manja od 3 m;
9) na traci za uključivanje, isključivanje, preticanje vozila, traci za prinudno zaustavljanje vozila kao i traci rezervisanoj za javni prevoz putnika i tramvajskoj baštici;
10) na mestu na kome bi vozilo zaklanjalo saobraćajnu signalizaciju;
11) na mestu na kome bi parkirano vozilo onemogućilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom već parkiranom vozilu;
12) na putu u naselju sa dve ili više saobraćajnih traka za kretanje u istom smeru;
13) na obeleženom parking mestu za invalide, osim za vozilo sa posebnom nalepnicom;
14) na površinama na kojima je saobraćajnim znakom zabranjen saobraćaj;
15) ispred kolskog ulaza u zgradu, dvorište ili garažu,
16) na mestu na kojem bi vozilo onemogućilo pristup hidrantu odnosno priključku vodovoda odnosno ulazu u kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu.
Izuzetno od stava 5. tačke 2. ovog člana, na trotoaru je dozvoljeno zaustavljanje i parkiranje ako je saobraćajnim znakom to dozvoljeno, s tim da se na trotoaru mora ostaviti površina za kretanje pešaka od najmanje 1,6 m širine, i da ta površina ne sme biti uz ivicu kolovoza.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana, ako je usled izvršenja prekršaja saobraćaj usporen, otežan ili onemogućen.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 1 do 3 meseca, ako je onemogućio ili otežao prolaz ili prilaz vozilu sa pravom prvenstva prolaza odnosno vozilu pod pratnjom.

Član 86.

Organ lokalne samouprave može, radi premeštanja vozila, osnovati pravno lice za obavljanje tih poslova ili te poslove poveriti licu koje ispunjava propisane uslove.
Troškove premeštanja vozila u slučajevima iz stava 1. ovog člana snosi vozač, odnosno vlasnik ili korisnik vozila.
Ukoliko vlasnik ili korisnik vozila ne preuzme vozilo u roku od šest meseci od dana premeštanja, vozilo će se izložiti javnoj prodaji. Sredstva dobijena javnom prodajom upotrebiće se shodno propisima koji uređuju namirenje poverioca javnom prodajom stvari.
Ukoliko je vozilo iz stava 4. ovog člana odbačeno u smislu ovog zakona, vozilo se može izložiti javnoj prodaji ukoliko ne bude preuzeto u roku od dva meseca od dana premeštanja.
Ministar za poslove saobraćaja uređuje način premeštanja i obračun troškova premeštanja vozila.

Član 87.

Prilikom zaustavljanja ili parkiranja vozač je dužan da vozilo parkira na način da vozilom zauzme što manje prostora.
Ako je parking mesto obeleženo, vozač je dužan da svoje vozilo parkira odnosno zaustavi na jednom parking mestu predviđenom za tu kategoriju vozila.
Na slobodnom mestu za parkiranje, prednost ima vozač koji prvi do njega dođe ili pored njega prođe da bi izveo manevar ulaska na parking mesto vožnjom u nazad.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1. i 2. ovog člana.

3.18 Nadzor nad motornim vozilom

Član 88.
Vlasnik motornog vozila je dužan da vrši nadzor nad vozilom.
Zabranjeno je davanje na poslugu motornog vozila licu koje nema pravo na upravljanje tom vrstom odnosno kategorijom vozila, ili kome je zabranjeno upravljanje motornim vozilom.
Vozač, pre nego što napusti vozilo, mora preduzeti sve potrebne mere kojima se sprečava da vozilo samo krene sa mesta na kojem je zaustavljeno odnosno parkirano, da ne ometa druge učesnike u saobraćaju i da obezbedi vozilo od neovlašćene upotrebe.
Vlasnik odnosno korisnik je dužan da nestanak odnosno neovlašćenu upotrebu vozila prijavi policiji odmah po saznanju za to.
Ako je motorno vozilo predmet ugovora o finansijskom lizingu, odredbe st. 1. i 4. ovog člana shodno se primenjuju na lice koje je primalac lizinga.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vlasnik vozila koji nadležnom organu ne pruži podatke u vezi sa njegovim vozilom, potrebne radi vođenja krivičnog odnosno prekršajnog postupka.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana, i izreći će mu se zaštitna mera privremenog oduzimanja motornog vozila koje je dao na poslugu, u trajanju od 1 do 3 meseca.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 3. ovog člana.
Član 89.
Lice kome je motorno vozilo povereno po osnovu nekog posla (servisiranje, garažiranje i sl.) ne sme upravljati poverenim vozilom, niti dati ili omogućiti upravljanje trećem licu.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, dozvoljeno je vozilom upravljati ako je to neophodno radi posla zbog kojeg je vozilo povereno (provera izvršenih radova, periodična vožnja i sl.)
Korišćenje vozila lice je obavezno da evidentira u propisanoj evidenciji upotrebe motornog vozila.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se lice koji postupi suprotno odredbama stava 3. ovog člana.

3.19 Otvaranje vrata vozila

Član 90.

Vozač i putnici ne smeju otvarati vrata vozila, ako time ometaju ili ugrožavaju ostale učesnike u saobraćaju.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

3.20 Zona vremenski ograničenog parkiranja

Član 91.

Na putu ili delu puta može se vremenski ograničiti parkiranje.
Zona vremenski ograničenog parkiranja se označava saobraćajnom signalizacijom.
Odlukom nadležnog organa lokalne samouprave u skladu sa Zakonom o prekršajima može se propisati prekršaj u vezi sa ovim članom.
Način obeležavanja Zone vremenski ograničenog parkiranja propisuje ministar nadležan za poslove saobraćaja.

3.21 Označavanje prinudno zaustavljenog vozila

Član 92.

Ako se motorno vozilo, osim motocikla bez bočnog sedišta, prinudno zaustavi na kolovozu zbog kvara, saobraćajne nezgode ili drugog uzroka, vozač mora bez odlaganja uključiti sve pokazivače pravca i postaviti bezbednosni trougao u skladu sa ovim zakonom.
Vozač je dužan da bezbednosni trougao postavi tako da ga vozači koji dolaze mogu lako uočiti, i na način koji je propisao proizvođač, i na odstojanju od vozila, da vozač koji dolazi i vozi propisanom brzinom ima dovoljno prostora da bezbedno zaustavi vozilo ili obiđe zaustavljeno vozilo, a najmanje 50 m van naseljenog mesta ili 10m u naseljenom mestu.
Noću i prilikom smanjene vidljivosti, ako je moguće potrebno je označiti zaustavljeno vozilo žutim rotacionim odnosno trepćućim svetlom ili bakljom, ili na drugi primeren način.
Vozač ili lice koje se nalazi na putu, obavezno je da na sebi vidljivo nosi propisani obeležavajući prsluk.
Vozač je obavezan da nadzire prinudno zaustavljeno vozilo, odnosno da se stara da ono bude obeleženo u skladu sa odredbama ovog člana. Vozač sme poveriti nadzor drugom licu ako je potrebno da napusti vozilo radi preduzimanja mera za uklanjanje vozila sa puta.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1, 2. ili 5. ovog člana, a ako je prekršaj izvršen noću ili u uslovima smanjene vidljivosti na neosvetljenom ili slaboosvetljenom delu puta, izrećiće će mu se i zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 6 do 12 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 4. ovog člana.

3.22 Zaustavljanje teretnog vozila i vozila koje prevozi opasne materije

Član 93.

Zaustavljeno teretno vozilo odnosno vozilo koje prevozi opasne materije, mora biti obeleženo sa dva bezbednosna trougla u skladu sa članom 92. ovog zakona.
Ukoliko su na vozilu ugrađena žuta rotaciona ili trepćuća svetla, ona moraju biti uključena.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana, a ako je prekršaj izvršen noću ili u uslovima smanjene vidljivosti na neosvetljenom ili slaboosvetljenom delu puta, izrećiće će mu se i zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 9 do 12 meseci.

3.23 Zaustavljeno vozilo na šinama

Član 94.

Ako se vozilo prinudno zaustavi na šinama, vozač ga mora ukloniti bez odlaganja.
Ako to nije u stanju da učini, mora bez odlaganja da obavesti policiju, nadležnu železničku službu ili službu za pomoć na putu i blagovremeno upozori vozača šinskog vozila.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

3.24 Obaveze vozača prema pešacima

Član 95.

Na obeleženom pešačkom prelazu, na kome saobraćaj ne reguliše policajac ili nije regulisan semaforom, vozač i drugi učesnici u saobraćaju dužni su da propuste pešaka koji se nalazi na prelazu,ili je zakoračio na prelaz.(Ostali nastavak treba brisati jer može biti plod manipulacije.) daje znak da ima nameru da pređe preko prelaza ili nedvosmisleno pokazuje tu nameru.
Pri približavanju obeleženom pešačkom prelazu vozač mora prilagoditi brzinu vozila tako da u svakoj situaciji koju vidi ili ima razloga da predvidi, može bezbedno da zaustavi vozilo.(Ove deonice puta moraju biti pravilno signalizirane, saobraćajnim znakom opasnosti približavanje obeleženom pešačkom prelazu.)
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1. i 2. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji suprotno odredbama stava 1. ne propusti dete, invalida ili staro lice, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 6 do 12 meseci.

Član 96.

Ako je saobraćaj na obeleženom pešačkom prelazu regulisan semaforom ili znacima policajca, vozač je dužan da vozilo zaustavi ispred pešačkog prelaza kada mu je datim znakom zabranjen prolaz, a ako mu je na takvom prelazu datim znakom dozvoljen prolaz vozač ne sme da ugrozi pešaka koji je već stupio na pešački prelaz.
Ako se pešački prelaz iz stava 1. ovog člana nalazi na ulazu na bočni put, vozač koji skreće na taj put dužan je da skretanje izvrši na bezbedan način i da propusti pešaka koji je već stupio na pešački prelaz, ili pokazuje nameru da će stupiti na pešački prelaz.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 3 do 6 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji suprotno odredbama stava 2. ne propusti dete, invalida ili staro lice, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 6 do 12 meseci.

Član 97.

Vozač koji skreće na bočni put na čijem ulazu ne postoji obeležen pešački prelaz mora do propusti pešaka koji je već stupio na kolovoz.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 98.

Vozač vozila koje se kreće trotoarom ne sme da ugrožava pešaka i mora da ga propusti.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama. ovog člana.

3.25 Presecanje kolone pešaka

Član 99.

Vozač ne sme vozilom da preseče organizovanu kolonu pešaka koja se kreće po kolovozu.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji suprotno odredbama člana preseče organizovanu kolonu dece, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 6 do 12 meseci.

3.26 Kretanje pešaka
__________________
Poljoprivrednik po školovanju, programer po zvanju, preduzetnik zbog nedostatka alternativa...

Zadnja promena od Tahirovce : 12-01-2008 u 23:19.
Tahirovic je offline  
Digg this Post!Add Post to del.icio.usBookmark Post in TechnoratiFurl this Post!Spurl this Post!Reddit! Wong this Post!
Odgovori sa citiranjem
Sponsored Links
Your Ad Here
Staro 12-01-2008   #2
Sjeničak
Domaćin
 
Tahirovic Avatar
 
S nama od: Oct 2005
Lokacija: Džermani
Poruke: 4,407
Standardno nastavak clan 100 do 199

Član 100.

Pešak ne sme da se kreće i zadržava na kolovozu, izuzev u slučajevima predviđenim ovim zakonom, kao ni da iznenada stupi na kolovoz. (A posebno da remeti odvijanje saobraćaja na kolovozu.)
Ako se pešak kreće po kolovozu, on mora da se kreće što bliže ivici kolovoza, i to veoma pažljivo i na način kojim ne ometa saobraćaj vozila, odnosno da pređe kolovoz najkraćim putem i bez zadržavanja.
Pešak koji učestvuje u saobraćaju kao lice u kolicima za nemoćna lica, koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na koturaljkama,skejtbordu i sl, ne sme da se pridržava za vozilo u pokretu.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se pešak koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 101.

Na putu koji ima trotoar ili drugu površinu određenu za kretanje pešaka, odnosno površinu pored kolovoza pogodnu za kretanje pešaka, pešak za kretanje ne sme koristiti kolovoz, osim za prelazak preko kolovoza.
Na putu na kome ne postoji trotoar odnosno druga površina pogodna za kretanje pešaka, a postoji biciklistički put ili staza, pešak je dužan da se kreće po tom biciklističkom putu ili stazi tako da ne ometa vozače tih vozila.
Na putu na kome ne postoji trotoar odnosno druga površina pogodna za kretanje pešaka, pešaci smeju da se kreću po kolovozu u širini najviše do jednog metra od ivice kolovoza.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se pešak koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 102.

Radi obilaženja prepreke na trotoaru, pre stupanja na kolovoz, pešak je dužan da se uveri i da obiđe prepreku na bezbedan način.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se pešak koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 103.

Ako se pešaci kreću po kolovozu, dužni su da se kreću jedan iza drugog, osim u slučaju organizovane kolone.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se pešak koji postupi suprotno odredbama ovog člana.


Član 104.

Pešak koji se kreće po kolovozu na putu van naselja dužan je da se kreće uz levu ivicu kolovoza u pravcu svog kretanja.
Kada primeti vozilo koje mu dolazi u susret pešak mora da napusti kolovoz i obezbedi da vozilo nesmetano prođe tom deonicom puta.
Novoubačeni stav onemogućuje pešake da zlopupotrebljavaju prvi stav koji obično tumače kao njihovo pravo da se kreću levom stranom kolovoza.
Izuzetno od odredbe stava 1 ovog člana, pešak sme da se kreće uz desnu ivicu kolovoza u pravcu svog kretanja ako mu uslovi i bezbednost saobraćaja to nalažu (odron, provalija, nepregledna krivina i sl.)
Uz desnu ivicu kolovoza u pravcu kretanja dužno je da se kreće:
1) lice koje gura bicikl, moped ili motocikl;
2) lice koji gura ili vuče ručna kolica;
3) lice koji se kreće pomoću pokretnih kolica za nemoćna lica;
4) organizovana kolona pešaka.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se pešak ili vođa organizovane kolone pešaka, koji postupi suprotno odredbama st. 1. ili 3. ovog člana.
Član 105.

Kolona pešaka koja se kreće kolovozom pod vodstvom (u daljem tekstu: organizovana kolona pešaka) ne sme onemogućavati normalno odvijanje saobraćaja.
Ako se kolovozom kreće više organizovanih kolona pešaka, odstojanje između pojedinih kolona mora biti najmanje 30 m.
Noću ili danju u uslovima smanjene vidljivosti, kao i u drugim slučajevima kada to zahteva bezbednost saobraćaja, pešaci koji se kreću po kolovozu u organizovanoj koloni osim pogrebnih ili odobrenih povorki, vojnih ili policijskih jedinica dužni su da se kreću u koloni po jedan.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se lice koji vodi organizovanu kolonu pešaka suprotno odredbama ovog člana.

Član 106.
Pešak je dužan da pruži pomoć prilikom prelaženja kolovoza detetu, starom, nemoćnom ili hendikepiranom licu.

Član 107.

Pre nego što stupi na kolovoz, pešak je dužan da se uveri da to može da izvrši na bezbedan način, odnosno ne sme da stupi na kolovoz ako time izaziva intezivne radnje vozača vozila za izbegavanje saobraćajne nezgode sa pešakom.
Pešak ne sme da prelazi kolovoz van obeleženog pešačkog prelaza, posebno izgrađenog prelaza odnosno prolaza za pešake.
Izuzetno od stava 2. ovog člana pešak sme da pređe kolovoz ako je mesto prelaska udaljeno više od 100 m od obeleženog pešačkog prelaza, posebno izgrađenog prelaza odnosno prolaza za pešake.
Najavu vozačima da želi da pređe preko kolovoza, pešak može pokazati predručenom rukom.
Pešak je dužan da preko kolovoza odnosno biciklističke staze ili trake prelazi najkraćim putem, bez zaustavljanja, nagle promene načina kretanja i na bezbedan način.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se pešak koji postupi suprotno odredbama st. 1, 2. ili 5. ovog člana.
Član 108.

Na obeleženom pešačkom prelazu na kome je saobraćaj pešaka regulisan znacima koje daje policajac ili semaforom, pešaci smeju da prelaze preko kolovoza samo dok im je datim znakom dozvoljen prelaz preko kolovoza.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se pešak koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.

Član 109.

U urbanim sredinama trotoar, na kome se saobraćajnim ispitivanjima ukaže potreba za to, mora biti najmanje širine 1,6 m.
Dodatkom u ovom stavu ukazujemo na potrebu povezanosti saobraćajnog ispitivanja i planiranja pre preduzimanja određenih građevinskih intervencija na saobraćajnim površinama, što u isto vreme isključuje pojavu nepotrebnih ulaganja.

3.27 Vođenje ili gonjenje životinja

Član 110.

Vlasnik odnosno lice koje vodi životinju (psa, mačku i sl. kućnog ljubimca) po putu, dužan je da je vodi i obezbeđuje da životinja ne ugrozi bezbednost saobraćaja.
Zabranjeno je životinje iz stava 1. ovog člana voditi iz odnosno sa vozila.
Ako se životinja iz stava 1. ovog člana prevozi u motornom vozilu, prevoz se mora obavljati na način da se ne ugrožava odnosno ometa vozač i ostali učesnici u saobraćaju.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se lice koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 111.

Za zaprežno vozilo koje se kreće na putu sme biti privezana jedna životinja, i to sa desne strane zadnjeg dela vozila.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 112.

Vlasnik, gonič, odnosno vodič ne sme da ostavlja na putu životinju bez nadzora.
Vlasnik, gonič, odnosno vodič ne sme na javnim putevima da hrani, zadržava ili prikuplja životinje.
Jahač, gonič, odnosno vodič mora da vodi životinju koja se kreće po javnom putu što bliže desnoj ivici puta, tako da leva polovina kolovoza bude slobodna za saobraćaj.
Gonič ili vodič životinja mora biti sposoban da vodi životinje. Kod ocene sposobnosti potrebno je uzimati u obzir broj i vrstu životinja koje se gone ili vode.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 113.

Zabranjeno je gonjenje životinja na državnim putevima.
Šta je državni put.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, za vreme sezonske seobe životinja smeju se goniti životinje u stadu ili krdu na državnom putu, uz predhodno preduzimanje mera za bezbedno odvijanje saobraćaja i uz dozvolu nadležnog organa unutrašnjih poslova.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 114.

Na državnom putu(Šta je državni put) jedan gonič sme goniti najviše tri povezane upregnute ili životinje za jahanje, krećući se uz desnu ivicu kolovoza.
Gonič je dužan da životinje goni u krdu, a ako je životinja mnogo, da ih razdeli u pojedinačne grupe i između njih ostavi dovoljno prostora svim učesnicima u saobraćaju za bezbedan i nesmetan saobraćaj (bezbedno preticanje krda).
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 115.

Jahač mora biti fizički sposoban za jahanje i mora kontrolisati životinju na kojoj jaše. Jahač mlađi od 14 godina sme jahati samo u pratnji punoletne osobe.
Jahač se sme kretati samo putem za jahače. Kolovoz opštinskih puteva sme da se upotrebljava samo ako je tako određeno saobraćajnim režimom na tom putu.
Za jahanje po kolovozu shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se upotrebljavaju za kretanje bicikla.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama st. 1. ili 2. ovog člana.

Član 116.
Gonjenje, vođenje i odmor životinja po pešačkim stazama i biciklističkim stazama i trakama je zabranjeno.
Životinje koje su pored puta moraju biti pod stalnim nadzorom goniča i obezbeđene tako da ne mogu izaći na put.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama ovog člana.


Član 117.

Preko puta na kome nema izgrađenih ili određenih prelaza dozvoljeno je goniti ili voditi životinje samo na preglednom delu puta.
Prelaženje životinja u stadu ili krdu preko javnog puta moraju obezbeđivati najmanje dva goniča koji se nalaze s obe strane prelaza.

Gonič ili vodič životinja mora obezbediti da stado odnosno krdo noću ili u uslovima slabe vidljivosti bude označeno s prednje, zadnje strane i bočno svetlima odnosno katadiopterima. Oznake moraju biti nameštene tako da ih učesnici u saobraćaju mogu pravovremeno uočiti.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama. ovog člana.

Član 118.

Gonič životinje, jahač ili drugo lice koje vodi životinju, dužan je da ukloni sve materije koje je životinja nanela na put.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama ovog člana.

3.28 Vučenje vozila
Član 119.

Vuča tehnički ispravnih motornih vozila nije dozvoljena.
Motorno vozilo je dozvoljeno vući užetom ili pomoću krutih veza:
1) užetom samo putničko vozilo koje ima ispravne uređaje za upravljanje i ispravnu radnu kočnicu koja deluje i kada motor ne radi;
2) krutom vezom vozilo koje ima ispravan uređaj za upravljanje, a ako je teže od vučnog vozila onda mora imati i ispravnu radnu kočnicu koja deluje i kada motor ne radi.
Ako uslovi iz prethodnog stava nisu ispunjeni, motorno vozilo sme da se vuče samo oslonjeno ili obešeno na vučno vozilo.
Kod vuče užetom razdaljina između vučnog i vučenog vozila ne sme biti manja od 3 m i veća od 5 m.
Kod vuče krutom vezom razdaljina između vučnog i vučenog vozila sme biti i manja od 3 m.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač vučnog vozila koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 120.

Zabranjena je vuča bicikla, mopeda ili motocikla.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji vuče vozilo suprotno odredbama ovog člana.

Član 121.

Vuča neispravnog vozila je zabranjena na autoputu i putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila.
Ako je razlog za vuču nastao za vreme kretanja motornog vozila po autoputu, vučenje je dozvoljeno do prvog isključenja sa autoputa.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač vučnog vozila koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Član 122.

Vuča je dozvoljena noću i u uslovima smanjene vidljivosti ako vučeno vozilo na svojoj zadnjoj strani ima uključena crvena svetla za označavanje vozila i sve pokazivače pravca ili ako ga vuče vozilo sa uključenim žutim rotacionim svetlom.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač vučnog vozila koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.

Član 123.

Tokom vučenja oba vozila moraju imati uključene sve pokazizivače pravca ako je to moguće, na užetu mora biti oznaka crvene boje, a oba vozila moraju biti označena znakom kojim se označava zaustavljeno vozilo na kolovozu (sigurnosni trougao). Na motorno vozilo koje vuče drugo vozilo trougao se postavlja s prednje, a na vučeno vozilo - sa zadnje strane.
U vučenom vozilu ne sme biti putnika.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač vučnog vozila koji postupi suprotno odredbama stava 1. ili 2. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač vučenog vozila koji postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana.

3.29 Vuča neispravnih vozila zajedno sa priključnim vozilom
Član 124.

Vučenje natovarenog teretnog vozila sa priključnim vozilom ili bez priključnog vozila, odnosno traktora sa priključnim vozilom, dozvoljeno je samo do prvog mesta pogodnog za pretovar tereta, a izuzetno i do prvog mesta na kome se može otkloniti neispravnost na vozilu.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač vučnog vozila koji postupi suprotno odredbama. ovog člana.

3.30 Vuča priključnih vozila

Član 125.

Vučno motorno vozilo sme da vuče najviše dva priključna vozila ili najviše jedno priključno vozilo za prevoz lica.
Izuzetno od stava 1. ovog člana šinsko vozilo u javnom gradskom prevozu i turistički voz, sme da vuče više od dva priključna vozila.
Na auto putu i putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila dozvoljeno je vući samo jedno priključno vozilo.
Vučenje priključnih vozila dozvoljeno je ako je na vozilu ugrađen homologovan dodatak za vuču, na način kako je predviđen od strane proizvođača vozila. Ugrađeni dodatak evidentira se u saobraćajnoj dozvoli.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač vučnog vozila koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

3.31 Upotreba svetala u saobraćaju

Član 126.

Na motornom vozilu za vreme vožnje moraju biti uključena oborena svetla.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 127.

Svetla za označavanje vozila moraju biti uključena sve vreme kada je uključeno dugo odnosno oboreno svetlo ili svetlo za maglu.
Svetlo odnosno katadiopter, tokom kretanja vozila ne sme biti zaklonjeno ni prljavo.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji upravlja vozilom na kome suprotno odredbama ovog člana najmanje jedno svetlo iz stava 1. nije uključeno ili je zaklonjeno odnosno prljavo.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji noću ili u uslovima smanjene vidljivosti na neosvetljenom ili slaboosvetljenom delu puta upravlja vozilom na kome suprotno odredbama ovog člana nijedno svetlo iz stava 1. na zadnjoj strani vozila nije uključeno ili je zaklonjeno odnosno prljavo, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 6 do 12 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji suprotno odredbama stava 2. ovog člana upravlja vozilom na kome je najmanje jedan katadiopter zaklonjen odnosno prljav.

Član 128.

Vozač motornog vozila koje se kreće noću, dužan je da vozi sa uključenim velikim svetlima, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom.
Vozač je dužan da umesto velikog svetla upotrebljava oboreno svetlo:
1) ako u susret dolazi drugo vozilo, i to na odstojanju od najmanje 200 m,
2) ako ometa vozača ispred,
3) dok prolazi pored organizovane grupe pešaka,
4) ako je na putu osvetljenom uličnom rasvetom ili u tunelu,
5) ako ometa upravljača šinskog vozila ili plovila,
6) za vreme magle,
Vozač je dužan da prilagodi brzinu vozila s obzirom na dužinu osvetljenog dela puta koju koju može da osmatra.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji noću ili u uslovima smanjene vidljivosti upravlja vozilom na neosvetljenom ili slaboosvetljenom delu puta, na kome nije uključeno nijedno veliko svetlo, ni oboreno svetlo ni prednje svetlo za maglu, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 6 do 12 meseci.

Član 129.

Za vreme magle vozač motornog vozila mora na vozilu imati uključena oborena svetla odnosno svetla za maglu.
Upotreba svetla za maglu je dozvoljena samo za vreme magle

, падања снега или јаке кише или када је видљивост мања од 50 m.
Светла за маглу која се налазе на предњој страни возила смеју бити беле или жуте боје, а на задњој страни црвене боје.
Казном из члана 474. став 1. тачка 4. казниће се возач који поступи супротно одредбама овог члана.

Član 130.

Zaustavljeno ili parkirano vozilo na kolovozu, noću i u uslovima smanjene vidljivosti, mora imati uključena svetla za označavanje vozila.
U naselju je dovoljno da vozilo ima uključena svetla za označavanje vozila na onoj strani vozila koja je okrenuta prema sredini puta.
Označavanje vozila nije potrebno ako je ulično osvetljenje takvo da je vozilo dovoljno vidljivo, ako je vozilo na obeleženom parking prostoru odnosno na ulicama sa slabijim intenzitetom saobraćaja.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1.ili 2. ovog člana.

Član 131.

Dodatno radno svetlo na vozilu se sme uključiti jedino za osvetljenje mesta radova, tako da ne ometa bezbedno odvijanje saobraćaja.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 132.
Pešak koji na kolovozu vuče ili gura ručna kolica ili lice koje se kreće u kolicima za nepokretna lica, mora noću i u uslovima smanjene vidljivosti opremiti kolica sa najmanje jednim belim ili žutim svetlom pričvršćenim na levoj strani, koje mora biti uočljivo sa prednje i zadnje strane. Svetlo ne sme zaslepljivati druge učesnike u saobraćaju.
Organizovana kolona pešaka koja se kreće noću izvan naselja ili u neosvetljenom naselju mora upotrebljavati na čelu kolone belo svetlo, a na kraju kolone crveno svetlo, odnosno prednji i zadnji pešak u koloni moraju imati svetloodbojni prsluk.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se pešak koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vođa kolone čija kolona nije obeležena u skladu sa odredbama stava 2. ovog člana.

Član 133.

Na vozilu u saobraćaju na putu moraju da budu uključena svetla, i to:
1) motornom vozilu, osim na motociklu bez bočnog sedišta – najmanje dva bela svetla na prednjoj strani i najmanje dva crvena svetla na zadnjoj strani, i to po jedno na levoj i jedno na desnoj strani vozila;
2) na motociklu bez bočnog sedišta – najmanje jedno belo svetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svetlo na zadnjoj strani.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji nema uključeno najmanje jedno svetlo iz stava 1. tačka 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji nema uključeno najmanje jedno svetlo iz stava 1. tačka 2. ovog člana.

Član 134.

Od zalaska do izlaska sunca, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti, na vozilu u saobraćaju na putu moraju da budu uključena svetla, i to na:
1) biciklu – jedno belo svetlo na prednjoj strani i jedno crveno svetlo na zadnjoj strani,
2) zaprežnom vozilu – najmanje jedno belo svetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svetlo na zadnjoj strani ili samo jedna svetiljka koja je izrađena tako da se sa prednje strane vozila vidi belo svetlo, a sa zadnje strane vozila – crveno svetlo.
Ako se na zaprežnom vozilu jedno svetlo nalazi na prednjoj strani, a drugo na zadnjoj strani, ta svetla moraju biti postavljena na uzdužnoj osi vozila ili na njegovoj levoj strani, a ako se na zaprežnom vozilu nalazi samo jedna svetiljka, postavlja se na levoj strani vozila.
U uslovima iz stava 1. ovog člana, zaprežno vozilo mora da ima i dva katadioptera crvene boje, simetrično postavljena na zadnjoj strani vozila, a bicikl jedan katadiopter crvene boje na zadnjoj strani, i po jedan katadiopter žute ili narandžaste boje na svakoj strani pedale.
Kada motorno vozilo vuče jedno ili dva priključna vozila na zadnjoj strani poslednjeg priključnog vozila moraju da budu uključena najmanje dva crvena svetla, a ako širina priključnog vozila iznosi više od 1,60 m na prednjoj strani prvog priključnog vozila moraju biti uključena dva bela svetla.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji suprotno odredbama stava 4. ovog člana noću ili u uslovima smanjene vidljivosti vuče priključno vozilo na neosvetljenom ili slaboosvetljenom delu puta, na kome na zadnjoj strani nije uključeno nijedno crveno svetlo, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 6 do 12 meseci.
Član 135.

Od zalaska do izlaska sunca kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti vodiči teglećih, tovarnih i jahaćih životinja i goniči životinja moraju koristiti svetla kada se kreću po kolovozu van naselja i to najmanje jedno belo ili žuto svetlo napred i najmanje jedno crveno svetlo pozadi.
Umesto svetala iz stava 1. ovog člana mogu da se upotrebljavaju svetloodbojne oznake.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.

3.32 Odstojanje između vozila

Član 136.

Vozač mora da drži bezbedno odstojanje od vozila koje se kreće ispred njega, tako da može blagovremeno da uspori ili se zaustavi, ako vozilo ispred njega uspori ili se zaustavi.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji se suprotno odredbama ovog člana pri brzini većoj od 50 km/h približio vozilu ispred na odstojanje manje od 10 metara, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 3 do 6 meseci.

Član 137.

Ako se na javnom putu van naselja, koji ima samo po jednu saobraćajnu traku namenjenu za saobraćaj vozila u jednom smeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija ja najveća dozvoljena masa veća od 3500 kg odnosno čija je dužina veća od 10 m, vozači tih vozila su dužni da između svakog vozila drže odstojanje od najmanje 100 m.
Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na deo puta na kome je preticanje zabranjeno.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.

3.33 Saobraćaj tramvaja i drugih vozila na šinama

Član 138.

Odredbe pravila saobraćaja ovog zakona shodno se primenjuju i na saobraćaj tramvaja i drugih vozila koja se na putu kreću po šinama, osim ako to ne isključuju konstrukcione osobine tih vozila ili način njihovog kretanja.

3.34 Saobraćaj traktora koji vuku priključna vozila

Član 139.

U saobraćaju na putu, osim na glavnom državnom putu, traktor sme vući samo jedno priključno vozilo koje je posebno preuređeno za traktorsku vuču i registrovano kao priključno vozilo koje vuče traktor, i to samo ako se tim vozilom prevoze poljoprivredni proizvodi ili obavljaju poljoprivredni radovi.
Priključno vozilo koje vuče traktor mora imati točkove sa pneumaticima.
Priključno vozilo mora biti priključeno uz traktor tako da je odstojanje između traktora i priključnog vozila uvek isto i da je omogućeno njihovo bezbedno učestvovanje u saobraćaju.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 140.

Priključno vozilo koje vuče traktor, pored uređaja propisanih za priključno vozilo, mora u saobraćaju na putu imati na zadnjim točkovima ispravne uređaje za zaustavljanje, a na zadnjoj strani dva crvena svetla za označavanje vozila i pokazivače pravca, propisana za motorna i priključna vozila.
Priključno vozilo na putu koje vuče traktor mora da ima i propisana stop svetla koja su povezana sa uređajem za zaustavljanje.
Ukupna masa vozila koje vuče traktor u saobraćaju na putu ne sme biti veća od polovine ukupne mase traktora koji ga vuče.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 141.

Na priključnom vozilu koje vuče traktor mogu se prevoziti najviše pet lica koja utovaraju odnosno istovaraju teret odnosno obavljaju poljoprivredne radove.
Lica koja se prevoze na priključnom vozilu koje vuče traktor ne smeju stajati u, odnosno na vozilu, sedeti na stranicama vozila ili na nestabilnom teretu, niti se nalaziti na rudi, za vreme kretanja vozila.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji prevozi lica suprotno odredbama stava 1. odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji prevozi lica suprotno odredbama stava 2. odredbama ovog člana.

3.35 Saobraćaj radnih mašina i motokultivatora sa priključcima

Član 142.

Radna mašina i motokultivator, sme u saobraćaju na putu vući samo priključak namenjen za to vozilo.
Radna mašina i motokultivator u saobraćaju na putu moraju imati na prednjoj strani uključena oborena svetla za osvetljavanje puta, a na zadnjoj strani poziciona svetla i katadiopter.
Radna mašina i motokultivator moraju imati signalni uređaj na zadnjoj strani vozila (stop svetla) koja su povezana sa uređajem za zaustavljanje.
Svetla za osvetljavanje puta, poziciona svetla, katadiopteri i stop svetla iz st. 2. i 3. ovog člana moraju odgovarati propisima za motorna i priključna vozila i moraju biti postavljena prema tim propisima.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji upravlja vozilom koje neispunjava uslove propisane odredbama ovog člana.





Član 143.

Radna mašina i motokultivator, sa priključnim vozilima moraju u saobraćaju na putu imati ispravne uređaje za upravljanje koji odgovaraju propisima i normativima za uređaje na motornim i priključnim vozilima.
Radna mašina i motokultivator, sa priključnim vozilima u saobraćaju na putu moraju imati uređaje za zaustavljanje, u skladu sa propisima koji donosi ministar nadležan za poslove saobraćaja.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji upravlja vozilom koje neispunjava uslove propisane odredbama ovog člana.

Član 144.

Na radnoj mašini ili priključku za vreme vožnje, osim vozača, sme se nalaziti i pratilac.
Radna mašina koja prekoračuje granice dozvoljenih dimenzije, ukupne mase ili osovinskog opterećenja, sme se kretati u saobraćaju na putu uz posebnu dozvolu za vanredni prevoz, koja se izdaje saglasno propisima o putevima i drugim propisima.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Član 145.

Za vreme vožnje, na motokultivatoru se sme nalaziti samo vozač.
U priključnom vozilu koje vuče motokultivator u saobraćaju na putu dozvoljen je prevoz najviše tri lica koja utovaraju odnosno istovaraju teret odnosno obavljaju poljoprivredne radove.
Prevoz lica u smislu stava 2. ovog člana sme se obavljati samo ako motokultivatorom u saobraćaju na putu upravlja lice koje ima važeću dozvolu najmanje za vozača traktora.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji prevozi lica suprotno odredbama. ovog člana.

3.36 Turistički voz
Član 146.

U parkovima, hotelsko turističkim i sličnim naseljima, na putu na kome je zabranjen ili se ne obavlja saobraćaj ili se saobraćaj obavlja u turističke svrhe, motorno vozilo sme vući najviše 3 priključna vozila uređena za prevoz lica u sedećem položaju uz ispunjavanje propisanih bezbednosno tehničkih uslova (turistički voz).
Turistički voz ne sme da se kreće na državnim putevima I i II reda.
Turistički voz sme da se kreće samo po trasi koju je odredio nadležni organ lokalne samouprave.
Turističkim vozom sme upravljati samo vozač koji ima vozačku dozvolu najmanje D1 kategorije.
Bliže uslove u pogledu tehničkih karakteristika turističkog voza, propisuje ministar nadležan za poslove saobraćaja.
Pre prve registracije, turistički voz mora biti ispitan od ovlašćene organizacije, ako nije proizveden prema propisima o homologaciji.
Vučno vozilo i priključna vozila turističkog voza moraju biti tehnički ispravni i podležu obaveznom tehničkom pregledu, u skladu sa ovim zakonom, i moraju biti registrovani.
Za turistički voz izdaju se posebne saobraćajne dozvole i registarske tablice koje propisuje ministar nadležan za unutrašnje poslove.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. kazniće se vlasnik odnosno korisnik turističkog voza koji učestvuje u saobraćaju suprotno odredbama st. 1, 2, 3. ili 6. ovog člana.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se vlasnik odnosno korisnik turističkog voza koji učestvuje u saobraćaju suprotno odredbama
st. 7. ili 8. ovog člana.


3.37 Saobraćaj bicikala i motocikala

Član 147.

Dete mlađe od 14 godina ne sme upravljati biciklom na državnim putevima.definicija državnog puta
Izuzetno od stava 1, dete mlađe od 14 godina koje je saobraćajnim vaspitanjem u školi ili drugoj obrazovnoj ustanovi osposobljeno za vožnju bicikla i o tome mu je navedena ustanova izdala potvrdu, sme na opštinskom putu samostalno upravljati biciklom.definicija opštinskog puta
Biciklom u saobraćaju na opštinskim putevima sme upravljati i dete sa navršenih 11 godina života, ako ga prati lice koje je starije od 18 godina. Smatramo ovo ograničenje neopravdano strogim. Analizom korišćenja vozila u Vojvodini bi bili iznenađeni koliko se dece u praksi nalazi samostalno na javnim putevima kao pešaci i vozači bicikala. Tamo dete vozi bicikl skoro u isto vreme kada prohoda. To nećete moći promeniti. Zakon mora biti životan.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se roditelj odnosno staralac deteta koje upravlja biciklom suprotno odredbama ovog člana.

Član 148.

Vozač bicikla mora da se kreće biciklističkom trakom, biciklističkom stazom ili biciklističkim putem.šta je to biciklistički put Tamo gde nema navedenih površina, vozač bicikla sme da se kreće po kolovozu, ako saobraćajnim znakom to nije drugačije određeno.
Kada se kreće kolovozom vozač bicikla se mora kretati što bliže desnoj ivici na način da ne zauzima više od 1 m od ivice kolovoza.
Biciklisti koji se kreću u grupi moraju se kretati jedan iza drugog.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač bicikla koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 149.

Tokom upravljanja biciklom vozaču je zabranjeno da:
1) ispušta upravljač bicikla iz ruku;
2) sklanja noge sa pedala;
3) vodi, vuče ili potiskuje druga vozila odnosno životinje;
4) dopusti da bicikl bude vučen ili potiskivan;
5) prevozi predmete koji mogu da gaometaju tokom upravljanja biciklom;
6) prevozi druga lica izuzev, ako ovim zakonom nije drugačije predviđeno;
7) upotrebljava slušalice za slušanje audio uređaja na oba uva.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 150.

Ako je biciklu pridodato priključno vozilo, mora postojati veza između bicikla i priključnog vozila nameštena tako da vozač bicikla kontroliše bicikl i priključno vozilo. Širina priključnog vozila ne sme prelaziti 1 m.
Na priključnom vozilu koje je pridodato biciklu, nije dozvoljeno prevoziti lica.
Dete starosti do osam godina sme se prevoziti na biciklu, ako je na biciklu pričvršćeno posebno sedište za dete i ako je bicikl opremljen držačima za noge koji moraju biti prilagođeni veličini deteta.
Sedište za dete mora da odgovara veličini deteta, da je čvrsto povezano sa biciklom, da je namešteno tako da ne ometa vozača, da mu ne smanjuje preglednost i pokretljivost i da sprečava eventualne povrede deteta u toku vožnje.
Vozač bicikla sme prevoziti lice starije od 8 godina, ako je bicikl posebne konstrukcije koja omogućava bezbednu vožnju. Na biciklu posebne konstrukcije može se prevoziti više osoba, međutim bicikl mora biti tako konstruisan da omogućuje bezbednu vožnju više osoba. Takav bicikl mora imati za svaku osobu posebno sedište, držač za ruke i pedale.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 2, 3, 4. ili 5. ovog člana.

Član 151.
Vozač bicikla mora noću i pri smanjenoj vidljivosti upotrebljavati propisana svetla.
Vozač bicikla mora noću i pri smanjenoj vidljivosti, tokom kretanja na neosvetljenom ili slaboosvetljenom delu kolovoza, na sebi imati vidljivo obučen propisani obeležavajući prsluk.
Propisi o osvetljenju ne važe za bicikliste takmičare, koji treninaraju noću ili kod smanjene vidljivosti. U takvom slučaju, bezbednost biciklista i drugih učesnika u drumskom saobraćaju mora da osigurava odgovorno lice koje vodi trening iz propisano opremljenog pratećeg vozila.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 1. ili 2. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se lice koje vodi trening ako ne osigurava biciklistu i ostale učesnike u saobraćaju u skladu sa odredbama ovog zakona.
Član 152.

Vozač bicikla je dužan da kada ostavi bicikl, učini to na način da bicikl ne može pasti i da ne ometa saobraćaj.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Član 153.

Vozač bicikla mora za vreme upravljanja biciklom da nosi na glavi propisanu zaštitnu kacigu.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač bicikla koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 154.

Motocikl sme imati bočno sedište ili priključno vozilo na dva točka koje vuče za sobom. Priključno vozilo mora biti priključeno tako da obezbeđuje stabilnost vozila. U bočnom sedištu dozvoljen je prevoz lica u skladu sa deklaracijom proizvođača prikolice.
Vozač motocikla bez prikolice sme prevoziti lice samo ako motocikl ima sedište i držače za noge koji su namenjeni za prevoz lica.
Na motociklu je dozvoljeno prevoziti samo lice starije od 12 godina.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 155.

Vozač motocikla mora se kretati tako da ne smanjuje stabilnost vozila i ne ometa druge učesnike u saobraćaju. Naročito ne sme puštati upravljač, kretati se na jednom točku, držati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili potiskivati predmete koji bi ga ometali, ili potiskivati i vući druge učesnike u saobraćaju.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Član 156.

Za moped se shodno primenjju odredbe ovog poglavlja koje se odnose na motocikl.

3.38 Saobraćaj zaprežnih vozila

Član 157.

Vozač zaprežnog vozila koje se kreće po putu, mora držati vozilo što bliže desnoj ivici kolovoza.
Vozač zaprežnog vozila ne sme ostaviti zaprežno vozilo na putu bez nadzora.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 158.

Vozač zaprežnog vozila i pratilac moraju imati najmanje 14 godina života i biti sposobni da kontrolišu upregnute životinje.
Pratilac mora biti prisutan iza zaprežnog vozila ako je to potrebno radi bezbednog transporta tereta odnosno kada je zaprežnom vozilu dodato još jedno vozilo. Prisustvo pratioca je dužan da obezbedi vozač.
Zaprežno vozilo, teret na vozilu i priključno vozilo ne smeju prelaziti dimenzije koje su određene propisom o najvećim dimenzijama vozila.
Zaprežno vozilo mora biti opremljeno uređajima za kočenje.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1. ili 2. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 3 ili 4. ovog člana.
Član 159.

Vozač zaprežnog vozila ne sme da upregne životinju koja nije sposobna da vuče vozilo.
Vozač ne sme da upregne životinju koja je očigledno iscrpljena, bolesna ili povređena.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Član 160.

Zaprežnom vozilu sme da se doda najviše jedno priključno vozilo.
Veza između vozila mora biti kruta i takva da se ne može slomiti.
Vozač mora obezbediti da upregnuto vozilo, kome je dodato još jedno vozilo, vuku najmanje dve upregnute životinje.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

3.39 Saobraćaj posebnih prevoznih sredstva

Član 161.

Pokretne stolice, dečija prevozna sredstva i druga pomagala i sprave, koje omogućuju kretanje brže od kretanja pešaka, kao što su: dečje vozilo, rolšue, roleri, skije i sanke se ne smatraju vozilom u smislu ovog zakona.
Za saobraćaj prevoznih sredstava iz 1. stava ovog člana se shodno primenjuju odredbe o pravilima saobraćaja za pešake.
Motornim sankama zabranjeno je kretanje po putu i pešačkim stazama.
Lokalna samouprava može posebnom odlukom propisati površine za kretanje sredstava iz st. 1. i 3.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se lice koje ugrožava bezbednost drugih učesnika u saobraćaju koristeći za kretanje sredstva iz
st. 1. i 3. ovog člana.

Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač motornih sanki koji postupi suprotno odredbama stava 3. ovog člana.

3.40 Saobraćaj na autoputu i putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila
Član 162.

Autoputem i putem rezervisanim za saobraćaj motornih vozila sme se kretati samo motorno vozilo sa ili bez priključnog vozila.
Autoputem i putem rezervisanim za saobraćaj motornih vozila ne sme se kretati vozilo iz stava 1. ovog člana, ako po konstrukcionim osobinama deklarisanim od proizvođača, ne može razviti brzinu veću od 50 km/h.
Autoputem i putem rezervisanim za saobraćaj motornih vozila zabranjeno je kretanje traktora, radnih mašina i motokultivatora.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 163.

U saobraćaj na autoputu i putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila, vozač se sme uključiti ili isključiti samo na određenom priključku.
Vozilo koja se kreće po saobraćajnoj traci autoputa ili puta rezervisanog za saobraćaj motornih vozila, ima prednost u odnosu na vozilo koje se uključuje u saobraćaj na saobraćajnoj traci autoputa ili puta rezervisanog za saobraćaj motornih vozila.
Vozač koji se uključuje u saobraćaj na autoputu ili putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila, dužan je:
1) da koristi saobraćajnu traku za ubrzavanje, kada takva traka postoji u produženju priključnog puta, i da se u saobraćaj uključi na bezbedan način shodno odredbama ovog zakona;
2) da propusti vozila koja se kreću tim putem ako na mestu na kome se uključuje u saobraćaj ne postoji posebna traka za ubrzavanje.
Vozač koji se vozilom isključuje iz saobraćaja na autoputu ili putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila dužan je da svojim vozilom blagovremeno zauzme položaj na krajnjoj desnoj saobraćajnoj traci, što pre pređe na saobraćajnu traku za usporavanje ako takva traka postoji na ulazu u priključni put i da se istom kreće bezbednom brzinom.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1. i 3. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 4. ovog člana.
Član 164.

Na autoputu i putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila sa više saobraćajnih traka namenjenih kretanju vozila u jednom smeru, vozač motornog vozila mora se kretati krajnjom desnom saobraćajnom trakom, osim ako nije zauzeta vozilima koja se kreću u koloni.
Na autoputu i putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila koji ima tri ili više saobraćajnih traka namenjenih kretanju vozila u jednom smeru, vozač teretnog vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 3,5 t, i vozač vozila i grupe vozila dužih od 7 m, sme da se kreće samo po dvema saobraćajnim trakama koje su uz desnu ivicu kolovoza.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 165.
Na autoputu i putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila zabranjeno je polukružno okretanje vozila, kretanje vozilom unazad, kao i kretanje i prelaženje vozila preko dela puta koji razdvaja dve kolovozne trake.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana, i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 6 do 12 meseci.
Član 166.

Na autoputu i putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila vozač ne sme da zaustavlja ili parkira motorno vozilo, osim na površinama van kolovoza koje su za to posebno uređene i obeležene.
Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu ili iz drugih razloga prinuđen da zaustavi vozilo na kolovozu autoputa ili puta rezervisanog za saobraćaj motornih vozila dužan je da ga zaustavi na traci za prinudno zaustavljanje vozila ako ona na tom mestu postoji, da odmah vozilo obeleži u skladu sa članom 92. ovog zakona, i da odmah preduzme potrebne mere da vozilo što pre ukloni sa kolovoza.
Vozač je obavezan da preduzima radnje kako bi prinudno zaustavljeno vozilo svo vreme bilo obeleženo na način određen u stavu 2. ovog člana, a po potrebi da preduzme i druge radnje radi blagovremenog upozoravanja ostalih učesnika u saobraćaju.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji noću ili u uslovima smanjene vidljivosti postupi suprotno odredbama ovog člana, i izrećiće mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 3 do 6 meseci.
Član 167.

Na autoput ne sme da se uključi motorno vozilo koje vuče drugo motorno vozilo.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač vučnog vozila koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Član 168.

Na autoputu i putu rezervisanom za motorna vozila dozvoljena brzina je:
1) 80 km/h – za autobus koji organizovano prevozi decu, motorno vozilo sa najvećom dozvoljenom masom iznad 7,5 t i teretno vozilo sa priključnim vozilom;
2) 100 km/h - za autobus, osim onog koji organizovano prevozi decu, teretno vozilo bez priključnih vozila, ako im je to upisano u saobraćajnu dozvolu. Upis u saobraćajnu dozvolu se odobrava ako vozilo ispunjava sledeće uslove:
- da je odnos između bruto snage motora, izraženo u kW, i najveće dozvoljene mase vozila, izraženo u t, najmanje 11 kW/t;
- da ima ugrađen sistem za kočenje, koji onemogućava blokiranje točkova, servo volan;
- da ima na prednjim sedištima, kao i u prvom i zadnjem redu sedišta za putnike ugrađene sigurnosne pojaseve i naslone za glavu.
Vozilo mora biti na zadnjoj strani označeno i sa znakom najveće dozvoljene brzine na autoputu.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji do 10 km/h prekorači brzinu koja je ograničena za vozilo kojim upravlja, ako nije prekoračio brzinu koja je dozvoljena na tom delu puta.
Član 169.

Tokom kretanja vozila po auto putu sa oborenim svetlima, vozač mora da brzinu prilagodi vidnoj razadaljini oborenih svetala osim ako:
1) su dobro vidljiva zadnja svetla vozila koje se kreće ispred;
2) je kolovoz opremljen katadiopterima;
3) su očekivane prepreke blagovremeno vidljive i bez upotrebe svetala sa dugim snopom svetlosti.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Član 170.

U slučaju zastoja saobraćaja na autoputu, vozači su dužni da ostave slobodan prostor između dve saobraćajne trake koje su najbliže levoj ivici kolovoza tako što će vozači u levoj traci zauzeti levi deo a vozači u desnoj traci desni deo svoje saobraćajne trake. Ostavljen prostor između vozila mora biti dovoljan da se po njemu nesmetano mogu kretati vozila. Prostor je namenjen isključivo za vozila pod pratnjom, vozila sa pravom prvenstva prolaza i vozila za hitne intervencije na putu.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji onemogući ili uspori prolaz vozilu za hitne intervencije, suprotno odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji se kreće ostavljenim prostorom suprotno odredbama ovog člana, i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 3 do 6 meseci.

Član 171.

Pešak ne sme stupiti ni kretati se po kolovozu autoputa ili puta rezervisanog za saobraćaj motornih vozila.
Zabrana iz prethodnog stava ne važi za:
1) policajca tokom obavljanja službene dužnosti;
2) lice koja obavlja uviđaj saobraćajne nezgode ili učestvuje u uviđaju;
3) radnika koji radi na označenom gradilištu na autoputu ili putu rezervisanom za saobraćaj motornih vozila;
3) lice koje pruža hitnu medicinsku ili prvu pomoć;
5) inspektora za puteve tokom obavljanja službene dužnosti kao i radnike uprave puta;
6) vozača vozila koje se prinudno zaustavi.
Lica iz predhodnog stava i mesto na kojem ono radi mora biti obeleženo na način da se omogući bezbednost svih učesnika u saobraćaju.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se pešak koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se lice iz stava 2. koje postupi protivno odredbama stava 3. ovog člana.

3.41 Saobraćaj u tunelu

Član 172.

Zabranjeno je zaustavljanje vozila u tunelu kao i polukružno okretanje ili kretanje vozilom unazad.
Izuzetno u slučaju opasnosti, dozvoljeno je zaustavljanje vozila u tunelu na posebno predviđenim i obeleženim mestima.

Član 173.
Vozač vozila ne sme, za vreme kretanja kroz tunel, da uključuje duga svetla za osvetljavanje puta na vozilu.

3.42 Prevoz lica vozilima

Član 174.

U, odnosno na motornom vozilu i priključnom vozilu, vozač sme da prevozi onoliko lica koliko je označeno u saobraćajnoj dozvoli.
Ako je u autobusu, trolejbusu ili tramvaju, pored mesta za sedenje, proizvođač predvideo i mesta za stajanje, u to vozilo moraju biti ugrađeni rukodržači.
Ako u autobusu, trolejbusu ili tramvaju putnici za vreme vožnje stoje, vozač ne sme intenzivno da usporava, ubrzava odnosno menja pravac kretanja vozila, osim radi izbegavanja neposredne opasnosti.
Obaveštenje o broju sedišta i mesta za stajanje mora biti istaknuto na vidnom mestu u vozilu iz prethodnog stava.
Priključno vozilo u kome se prevoze putnici sme biti pridodato samo autobusima, trolejbusima i tramvajima u gradskom i prigradskom saobraćaju.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1. ili 3. ovog člana.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se vlasnik odnosno korisnik vozila koje ne ispunjava uslove u skladu sa odredbama st. 1, 2, 4. ili 5. ovog člana.
Član 175.
U autobusima, trolejbusima i tramvajima kojima se obavlja javni prevoz zabranjeno je pušenje.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 176.

Vozač ne sme prevoziti lice u zatvorenom prostoru vozila koje se ne može iznutra otvoriti.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, dozvoljeno je u policijskom, vojnom, ili vozilu pravosudnih organa, prevoziti lice lišeno slobode.

Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 177.

Za vreme kretanja vozila, ne sme se uskakati u vozilo, iskakati iz vozila, otvarati vrata, naginjati se van vozila i voziti se na spoljnim delovima vozila ili na traktorskim priključcima.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, na spoljnim delovima vozila i priključnog vozila mogu se voziti lica koja obavljaju poslove svog radnog mesta u vezi s namenom vozila, na vozilima vatrogasne službe, elektrodistribucije i komunalne delatnosti, ako je na tim vozilima ugrađena platforma za stajanje i držači.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se lice koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se vlasnik odnosno korisnik vozila koje je predviđeno za prevoz lica iz prethodnog stava, ako vozilo ne ispunjava uslove u skladu sa odredbama stava 2. ovog člana.

Član 178.

Vrata vozila namenjenog za javni prevoz lica nije dozvoljeno otvarati, odnosno držati otvorena tokom kretanja vozila.
Vozač ne sme započeti kretanje autobusa, trolejbusa ili tramvaja, dok putnici bezbedno ne uđu odnosno izađu iz autobusa, i dok vrata autobusa ne budu zatvorena.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se lice koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana.

Član 179.
U teretnom vozilu, osim vozilu vojske ili policije, u prostoru za smeštaj tereta, ili priključnom vozilu koje vuče traktor, dozvoljeno je prevoziti najviše 5 lica koja utovaruju ili istovaruju teret ili obavljaju poljoprivredne ili druge radove.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, u prostoru za smeštaj tereta dozvoljeno je da se prevozi više od pet lica radi evakuacije ili pružanja hitne pomoći pri spasavanju lica i imovine.
Lica iz stava 1. ovog člana ne smeju u vozilu stajati niti sedeti na stranicama karoserije, nestabilnom teretu ili na teretu koji prelazi visinu tovarnog sanduka.
Lica koja nisu navršila 14 godina života smeju se prevoziti na vozilima iz stava 1. ovog člana samo uz pratnju punoletnog lica.
Lica, koja se prevoze u vozilima iz st. 1, 2. i 3, ne smeju biti pod očiglednim uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1. ili 4. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama st. 3. ili 5. ovog člana.

Član 180.

U saobraćaju na putu zabranjeno je prevoziti lice:
1) u tovarnom prostoru teretnog vozila koje nema stranice na karoseriji;
2) u tovarnom prostoru teretnog vozila kojim se prevoze životinje;
3) u tovarnom prostoru vozila sa automatskim istovarivačem;
4) priključnim vozilom za prevoz tereta koje vuče teretno vozilo;
5) kamp prikolicom (prikolica za stanovanje) koju vuče motorno vozilo;
6) priključnim vozilom koje vuče traktor, kada traktor vuče više od jednog priključnog vozila,
7) na traktoru, osim na sedištima ugrađenim pored sedišta vozača,
vozilom kojim se prevoze opasne materije, osim lica sa posebnom dozvolom;
9) u prikolici koju vuče bicikl, motocikl i sl.,
10) na teretu u tovarnom prostoru teretnog vozila.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 181.

Vozilo kojim se organizovano prevoze deca mora biti obeleženo posebnim znakom.
Bliže propise o načinu obeležavanja vozila kojim se organizovano prevoze deca donosi ministar nadležan za poslove saobraćaja.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. i 474. stav tačka 1. kazniće se lice koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.


3.43 Prevoz tereta na vozilu

Član 182.

Vozilo ne sme biti opterećeno preko svoje nosivosti koja je upisana u saobraćajnu dozvolu ili preko dozvoljenog osovinskog opterećenja ili preko propisane najveće dozvoljene mase ili preko mogućnosti koje dozvoljavaju osobine puta određene saobraćajnim znakom, ili preko mogućnosti koje dozvoljavaju tehničko-konstrukcione osobine vozila.
Teret na vozilu mora da bude raspoređen, pričvršćen odnosno pokriven da:
1) ne ugrožava bezbednost učesnika u saobraćaju;
2) ne nanosi štetu putu i objektima na putu;
3) ne smanjuje stabilnost i otežava upravljanje vozilom;
4) ne smanjuje vozaču preglednost puta;
5) ne stvara buku veću od dozvoljene;
6) ne pada, vuče i rasipa se sa vozila;
7) ne zaklanja svetlosne i svetlosno-signalne uređaje na vozilu, registarske tablice i druge propisane oznake na vozilu kao i zakloni davanje znaka rukom, i
ne zagađuje životnu sredinu.
Sredstva koja služe za pričvršćivanje tereta u vozilu moraju biti postavljena tako da obezbeđuju pričvršćenost tereta i da odgovaraju vrsti tereta koji se prevozi.
Teret u rasutom stanju ne sme biti natovaren više od stranica tovarnog prostora i mora biti prekriven.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji upravlja vozilom koje je opterećeno ili je teret na vozilu raspoređen i obezbeđen suprotno odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. kazniće prevoznik čije vozilo vozilo je opterećeno ili je teret na vozilu raspoređen i obezbeđen suprotno odredbama ovog člana.

Član 183.

Teret na vozilu ne sme da pređe najudaljeniju tačku na prednjoj strani vozila više od 1 m.
Teret na vozilu ne sme da pređe više od 1,5 m najudaljeniju tačku na zadnjoj strani vozila, s tim da najmanje 5/6 mase tereta mora biti oslonjeno na tovarni sanduk.
Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vučnog vozila i jednoosovinske prikolice, pod dužinom vozila podrazumeva se ukupna dužina vučnog vozila i jednoosovinske prikolice.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji prevozi teret suprotno odredbama st. 1. ili 2. ovog člana.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se prevoznik čije vozilo prevozi teret suprotno odredbama st. 1. ili 2. ovog člana.



Član 184.

Na vozilu sa jednim tragom teret ne sme da pređe više od 1 m preko prednjeg odnosno zadnjeg dela najudaljenije tačke vozila.
Na vozilu sa jednim tragom nije dozvoljeno prevoziti neobezbeđen i opasan alat (kose, vile, itd).
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji prevoz teret suprotno odredbama ovog člana.
Član 185.

Ako teret na motornom vozilu prelazi najudaljeniju tačku na prednjoj strani vozila, mora biti označen na najisturenijem delu svetlom bele boje ili uređajem koji emituje ili odbija belu svetlost.
Ako teret na vozilu prelazi za više od 1 m najudaljeniju tačku na zadnjoj strani vozila, mora biti označen na najisturenijem delu uređajem koji emituje ili odbija crvenu svetlost, kao i:
1) na teretnim motornim vozilima tablom dimenzija 50 x 50 cm, obojenom naizmenično kosim trakama reflektujuće narandžaste i bele boje, postavljenom upravno na smer kretanja vozila.
2) na ostalim vozilima tablom dimenzija 25 x 25 cm, obojenom naizmenično kosim trakama reflektujuće narandžaste i bele boje, i postavljenom upravno na smer kretanja vozila.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji ne označi teret u skladu sa odredbama ovog člana.

Član 186.
Kada teret na vozilu bočno prelazi za više od 40 cm spoljnu ivicu svetla za označavanje vozila, treba sa prednje i zadnje strane da bude označen svetlom i katadiopterom koji sa prednje strane daju belo svetlo, a sa zadnje strane crveno svetlo.
U slučaju da je vidno polje spoljnih ogledala zaklonjeno, potrebno je dodatno namestiti takva spoljna ogledala, koja omogućuju vozaču normalno vidno polje.
Sredstva upozorenja iz prethodnog stava, tač. 1. i 2. ne smeju biti na visini većoj od 1,5 m iznad kolovoza.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 187.
Utovar ili istovar tereta na putu je dozvoljen samo kada se zbog toga ne ometa saobraćaj drugih vozila.
Ako se vozilo zaustavi na putu zbog utovara ili istovara tereta, zaustavljanje ne sme trajati duže nego što je nužno potrebno.
Ako je potrebno radi utovara ili istovara vozilo zaustaviti na trotoaru, pešačkoj stazi ili biciklističkoj traci, prevoznik mora imati posebnu dozvolu koju izdaje nadležni organ.

Dozvolu iz stava 3. ovog člana vozač mora imati kod sebe prilikom utovara ili istovara i dužan je da je pokaže na zahtev ovlašćenog službenog lica.
Pri utovaru odnosno istovaru tereta nije dozvoljeno zagađivanje okoline, oštećenje puta ili stvaranje prekomerne buke.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 1, 2. ili 4. ovog člana.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se prevoznik koji postupi suprotno odredbama stava 3. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 5. ovog člana.

3.44 Trajanje upravljanja vozilom

Član 188.

Vozač koji upravlja autobusom ili teretnim vozilom ili skupom vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 3.500 kg, ne sme u roku od 24 sata neprekidno upravljati tim vozilom duže od devet sati, s tim da nakon četiri i po sata neprekidnog upravljanja mora prekinuti vožnju i odmorati se najmanje 45 minuta, ili napraviti više prekida sa odmorom od najmanje 15 minuta, koji ukupno ne smeju biti manji od 45 minuta.
Izuzetno od stava 1. ovoga člana, vozač sme neprekidno upravljati vozilom dva puta u toku sedam uzastopnih dana najduže 10 sati.
Ukupno vreme upravljanja vozilom ne sme preći 90 sati u razdoblju od dve uzastopne sedmice.
Odredbe st. 1. i 3. ovog člana shodno se primenjuju i na vozača instruktora kada obavlja osposobljavanje kadidata za upravljanje vozilom.
Izuzetno od stava 1. ovoga člana, vozač autobusa, trolejbusa i tramvaja u javnom gradskom prevozu putnika, sme neprekidno upravljati vozilom najduže osam sati, uz uslov da na polaznim stajalištima ima prekid vožnje od najmanje pet minuta.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. kazniće se prevoznik čiji vozač u saobraćaju upravlja vozilom suprotno odredbama ovog člana.
Zahtevamo postavljanje osnovnog principa u sankcionisanju, a to je da se sankcionisanje može vršiti nad propustima koje izvrši subjekat koji je načinio propuste u radnjama i obavezama koje su mu definisane. Ne može biti sankcionisan subjet za propuste koje je učinio drugi subjekt, a posebno kada iste praktično nije u mogućnosti da kontroliše.
Napominjemo da ste ovaj princip koristili u dosadašnjim članovima. Ovo ide u prilog našoj konstataciji da je više autora radilo odvojeno na ovom nacrtu.
Iz tog razloga predlažemo da se ovaj stav briše, jer sankcionisani subjekt ne može da utiče na navedeni propust, a sa druge strane subjekt koji je propust načinio može isti da namerno učini radi nanošenja štete ovom drugom subjektu.

Član 189.

Neprekidni dnevni odmor vozača koji upravlja vozilom iz člana 188. st. 1. i 2. ovog zakona traje najmanje 11 sati pre početka vožnje.
Izuzetno od stava 1. ovoga člana, vozač može tri puta sedmično koristiti dnevni odmor u trajanju od devet sati neprekidno, pod uslovom da do kraja sledeće sedmice iskoristi preostale sate dnevnog odmora.
Dnevni odmor u punom trajanju od 12 sati vozač može koristiti najviše u tri dela u toku dana, s time da jednom koristi neprekidno osam sati dnevnog odmora.
Ako se u upravljanju vozilom iz člana 188. ovog zakona smenjuju dva vozača i ako se u vozilu nalazi ležaj koji omogućuje jednom od njih odmor u ležećem položaju, svaki vozač mora imati neprekidni odmor od najmanje osam sati tokom svakih 30 sati putovanja.
Dnevni odmor vozač mora koristiti izvan vozila.
Izuzetno od stava 5. ovoga člana, vozač može provesti dnevni odmor u vozilu ako je vozilo opremljeno ležajem i ako se za to vreme vozilo ne kreće.
Prekid vožnje iz člana 188. stava 1. ovog zakona ne smatra se dnevnim odmorom.
Nakon isteka šestodnevnog dozvoljenog vremena uprav­ljanja vozilom, vozač mora koristiti sedmični odmor.
Korišćenje sedmičnog odmora može se odgoditi do isteka šestog dana, ako upravljanje vozilom tokom uzastopnih šest dana nije trajalo duže od šestodnevnog dozvoljenog vremena upravljanja vozilom.
Svake sedmice jedan od odmora iz st. 2. i 3. ovog člana mora se kao sedmični odmor produžiti na ukupno 45 uzastopnih sati.
Sedmični odmor se može skratiti u mestu registracije vozila ili prebivališta vozača na 36 uzastopnih sati, a izvan tih mesta na 24 uzastopna sata. Svako skraćenje sedmičnog odmora mora se nadoknaditi neprekidnim trajanjem odmora koji će početi pre isteka sledeće sedmice.
Izuzetno od st. 8. i 9. ovoga člana, u međunarodnom prevozu putnika (turistička putovanja, ekskurzije i sl), izuzevši linijski prevoz, sedmični odmor mora se koristiti nakon najviše dvanaestodnevnoga dozvoljenog vremena uprav­ljanja vozilom.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Kaznom iz člana 472. kazniće se pravno lice ili člana 473. stav 1. tačka 1. preduzetnik čiji vozač u saobraćaju upravlja vozilom suprotno odredbama ovog člana ovog člana.
Zahtevamo postavljanje osnovnog principa u sankcionisanju, a to je da se sankcionisanje može vršiti nad propustima koje izvrši subjekat koji je načinio propuste u radnjama i obavezama koje su mu definisane. Ne može biti sankcionisan subjet za propuste koje je učinio drugi subjekt, a posebno kada iste praktično nije u mogućnosti da kontroliše.
Napominjemo da ste ovaj princip koristili u dosadašnjim članovima. Ovo ide u prilog našoj konstataciji da je više autora radilo odvojeno na ovom nacrtu.
Iz tog razloga predlažemo da se ovaj stav briše, jer sankcionisani subjekt ne može da utiče na navedeni propust, a sa druge strane subjekt koji je propust načinio može isti da namerno učini radi nanošenja štete ovom drugom subjektu.


Član 190.

Motorna vozila koja moraju biti opremljena tahografom ili drugim uređajem za beleženje trajanja upravljanja, moraju imati ispravan tahograf ili drugi uređaj za beleženje trajanja upravljanja s pravilno uloženim propisanim nosačem podataka (tahografski listić ili drugi način pamćenja podataka) na kojem su upisani propisani podaci.
Ispravan tahograf je tahograf koji je prema važećim propisima o metrologiji pravilno ugrađen, etaloniran i snabdeven važećim Uverenjem o ispravnosti.
Vozač vozila iz stava 1. ovoga člana mora kod sebe imati ključ tahografa ili drugog uređaja za beleženje trajanja upravljanja i prethodno korišćene nosače podataka iz kojih je vidljiva vožnja ili mirovanje vozila kojim je upravljano u poslednjih šest dana, odnosno poslednjeg sedmičnog odmora.
Odredbe stava 3. ovog člana odnose se i na udvojenu posadu u vozilu, kada oba vozača moraju imati prethodno korišćene nosače podataka od poslednjega sedmičnog odmora.
Upotrebljene (iskorišćene) nosače podatka iz tahografa ili drugog uređaja za beleženje trajanja upravljanja, vlasnik odnosno korisnik vozila dužan je da čuva dve godine.
Vozač iz stava 1. ovog člana dužan je da na zahtev policajca ili inspektora drumskog saobraćaja odnosno inspektora za bezbednost saobraćaja, otvori tahograf ili drugi uređaj za beleženje trajanja upravljanja i da na uvid nosač podataka iz tahografa ili drugog uređaja za beleženje trajanja upravljanja, najmanje do poslednjeg korišćenog sedmičnog odmora do trenutka kada se zapisani podaci traže.
Policajac ili inspektor drumskog saobraćaja odnosno inspektor za bezbednost saobraćaja, prilikom pregleda nosača podataka izvađenog iz tahografa ili drugog uređaja za beleženje trajanja upravljanja, mora vozaču izdati potvrdu da je nosač podataka bio vađen iz uređaja radi pregleda, a na potvrdi mora biti upisano ime i prezime vozača, registarski broj vozila, vreme i datum pregleda.
Policajac ili inspektor drumskog saobraćaja odnosno inspektor za bezbednost saobraćaja, može privremeno oduzeti nosač podataka iz tahografa ili drugog uređaja za beleženje trajanja upravljanja, kao dokaz u postupku.
Ako policajac ili inspektor drumskog saobraćaja odnosno inspektor za bezbednost saobraćaja opravdano sumnja da tahograf ili drugi uređaj za beleženje trajanja upravljanja nije ispravan u smislu stava 2. ovog člana, može naložiti pregled tahografa ili drugog uređaja za beleženje trajanja upravljanja, u ovlašćenoj organizaciji, u skladu sa ovim zakonom, o čemu izdaje potvrdu. Ako se pri pregledu utvrdi da je tahograf ili drugi uređaj za beleženje trajanja upravljanja neispravan, namerno oštećen ili prepravljen tako da pokazuje netačne podatke koje se njime utvrđuju ili uređaj ne radi, troškove pregleda plaća vlasnik odnosno korisnik vozila.
Prilikom upravljanja vozilom koje u skladu sa ovim zakonom ne mora biti opremljeno tahografom ili drugim uređajem za beleženje trajanja upravljanja, vozač mora kod sebe imati individualnu kontrolnu knjižicu i u nju upisivati svoje aktivnosti i dužan je istu pokazati na zahtev policajca ili inspektora drumskog saobraćaja odnosno puteva.
Vlasnik odnosno korisnik vozila dužan je voditi evidenciju o vremenima rada i odmora vozača vozila iz stava 1. ovoga član, očitavanjem zapisa tahografa ili drugog uređaja za beleženje trajanja upravljanja, odnosno iz individualne nadzorne knjižice.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. ili 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vlasnik odnosno korisnik vozila koji koji postupi suprotno odredbama
st. 1, 5. ili 11. ovog člana.

Kaznom iz člana 472. kazniće se pravno lice, člana 473. stav 1. tačka 1. preduzetnik, ili 474. stav 1. tačka 1. fizičko lice koje je vlasnik odnosno korisnik vozila u kome je namerno oštećen ili prepravljen tahograf ili drugi uređaj za beleženje trajanja upravljanja.
Zahtevamo postavljanje osnovnog principa u sankcionisanju, a to je da se sankcionisanje može vršiti nad propustima koje izvrši subjekat koji je načinio propuste u radnjama i obavezama koje su mu definisane. Ne može biti sankcionisan subjet za propuste koje je učinio drugi subjekt, a posebno kada iste praktično nije u mogućnosti da kontroliše.
Napominjemo da ste ovaj princip koristili u dosadašnjim članovima. Ovo ide u prilog našoj konstataciji da je više autora radilo odvojeno na ovom nacrtu.
Iz tog razloga predlažemo da se ovaj stav briše, jer sankcionisani subjekt ne može da utiče na navedeni propust, a sa druge strane subjekt koji je propust načinio može isti da namerno učini radi nanošenja štete ovom drugom subjektu.

Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama st. 3, 4, 6. ili 10. ovog člana.

Član 191.

Odredbe ovoga zakona o trajanju upravljanja motornim vozilom i odmorima vozača primenjuju se i na vozače motornih vozila registovanih u inostranstvu, kad tim vozilima upravljaju na teritoriji Republike Srbije, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
Ministar nadležan za poslove saobraćaja u saglasnosti sa ministrom nadležnim za unutrašnje poslove bliže propisuje ukupno trajanje upravljanja vozilom; način rada udvojenih posada na vozilima; odmor vozača u vezi sa upravljanjem vozilom; oblik i sadržaj obrasca individualne kontrolne knjižice, način vođenja podataka, kao i način upotrebe i kontrole tahografa.

B) PRAVILA SAOBRAĆAJA U POSEBNIM SITUACIJAMA

3.45 Vozilo pod pratnjom

Član 192.

Vozilo pod pratnjom je vozilo kome je dodeljena pratnja vozila policije, vojske, bezbednosno informativne agencije ili vojno-bezbednosne agencije i koje daje posebne zvučne i svetlosne znake propisane ovim zakonom. Pod vozilom pod pratnjom smatra se i samo vozilo policije, vojske, bezbednosno informativne agencije ili vojno-bezbednosne agencije kada daje posebne zvučne i svetlosne znake propisane ovim zakonom.
Posebni svetlosni i zvučni znaci vozila za pratnju su crveno i plavo trepćuće ili rotaciono svetlo (u daljem tekstu: crveno i plavo svetlo); i zvučni znak promenljive frekvencije (sirena).
Crveno i plavo svetlo se upotrebljava zajedno sa sirenom. Vozilo za pratnju sme izuzetno davati samo posebne svetlosne znake bez sirene, ako je omogućena dovoljna vidljivost tog vozila i bezbednost učesnika u
saobraćaju. Upotreba sirene je obavezna ako se vozilo pod pratnjom kreće brzinom većom od dozvoljene na tom delu puta. Radi bolje vidljivosti vozilo pod pratnjom može pored trepćućih svetala davati i svetlosni znak treptanjem velikih svetala. Bliže odredbe o načinu upotrebe posebnih znakova donosi ministar nadležan za unutrašnje poslove.

Vozilo pod pratnjom ima prvenstvo prolaza u odnosu na sva druga vozila (čl. 73. i 74), i na njih se ne primenjuju odredbe ovog zakona o ograničenju brzine (čl. 59, 60, 61, 218, 219. i 220), propuštanju pešaka (čl. 95. i 97) i o zabrani presecanja kolone pešaka (član 99), pod uslovom da ne ugrožavaju bezbednost drugih učesnika u saobraćaju.

Član 193.

Vozač je dužan da na raskrsnici koja nije regulisana semaforom ili znacima policajaca propusti vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom.
Vozač koji na putu susretne ili ga sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom, dužan je da noću umesto velikih svetala upotrebi oborena svetla za osvetljavanje puta i da se pridržava naredbi koje mu daju lica iz pratnje, a ako lica iz pratnje ne daju nikakvo naređenje, da odmah na bezbedan način zaustavi svoje vozilo i da kretanje nastavi tek pošto prođe vozilo ili kolona vozila pod pratnjom.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana, i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od šest do dvanaest meseci.
Član 194.

Pešak ne sme da stupi na kolovoz odnsono dužan je da se odmah skloni sa kolovoza ako naiđe vozilo ili kolona pod pratnjom.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se pešak koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

3.46 Vozila sa pravom prvenstva prolaza

Član 195.

Vozilo sa pravom prvenstva prolaza (u daljem tekstu: vozilo sa prvenstvom) je vozilo policije, bezbednosno informativne agencije, vojske, vojno bezbednosne agencije, hitne medicinske pomoći ili vatrogasaca, koje daje posebne zvučne i svetlosne signale određene ovim zakonom.
Kada vozilo policije ili vojne policije sa prvenstvom prolaza obezbeđuje prolaz vozilima koja se kreću iza njega, ostali učesnici u saobraćaju imaju obavezu postupanja prema tim vozilima kao prema vozilima sa prvenstvom.
Posebni svetlosni i zvučni znaci koje daju vozila sa pravom prvenstva prolaza su plavo trepćuće ili rotaciono svetlo (u daljem tekstu: plavo svetlo), i zvučni znak promenljive frekvencije (u daljem tekstu: sirena). Radi bolje vidljivosti vozilo sa prvenstvom može pored trepćućih svetala davati i svetlosni znak treptanjem velikih svetala. Bliže odredbe o načinu upotrebe posebnih znakova donosi ministar nadležan za unutrašnje poslove.
Upotreba sirene je obavezna ako se vozilo sa prvenstvom kreće brzinom većom od dozvoljene na tom delu puta, izuzev na vozilima policije ili vojske, ako bi upotreba sirene onemogućila ili omela uspešno izvođenje zadatka.
Plavo svetlo sme da se koristi i ako je vozilo iz stava 1. ovog člana zaustavljeno na putu radi intervencije.
Vozilo sa pravom prvenstva prolaza ima pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (čl. 73. i 74), osim u odnosu na vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom (član 192), i na njih se ne odnose se odredbe ovog zakona o ograničenju brzine (čl. 59, 60, 61, 218, 219. i 220), propuštanju pešaka (čl. 95. i 97) i o zabrani presecanja kolone pešaka (član 96), pod uslovom da ne ugrožavaju bezbednost drugih učesnika u saobraćaju.
Odredbe o ograničenju brzine (čl. 59, 60, 61, 218, 219. i 220) ne odnose se na neobeleženo vozilo policije koje je namenjeno za otkrivanje i beleženje saobraćajnih prekršaja u pokretu, iako ne daje posebne zvučne i svetlosne signale određene ovim zakonom, za vreme praćenja vozila kojim se čini prekršaj.
U pogledu međusobnog prava prvenstva prolaza vozila iz stava 1 ovog člana, važe odredbe ovog zakona o prvenstvu prolaza.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač odnosno odgovorno lice u vozilu koje bez opravdanog razloga daje posebne znake iz stava 3. ovog člana.
Iz ovg člana i ovog stava se vidi neprincipijelnost u sankcionisanju subjekta u propustima. Ovde nije predviđeno sankcionisanje odgovornih lica u pravnom licu, a u nekim predhodnim članovima jeste. Smatramo da treba samo sankcionisati subjekte koji načine propuste.
Član 196.

Vozač je dužan da na bezbedan način odmah omogući prolaz vozilu sa prvenstvom.
Ako mu se vozilo sa prvenstvom približava sa zadnje strane, vozač je dužan da odmah napusti saobraćajnu traku kojom se vozilo sa prvenstvom kreće, a ako postoji samo jedna saobraćajna traka za kretanje u tom smeru, da se pomeri ka desnoj ivici kolovoza a po potrebi i zaustavi ili pomeri van kolovoza.
Vozaču koji neposredno oslobađa prolaz vozilu sa prvenstvom, ostali učesnici u saobraćaju dužni su pomoći na bezbedan način.
Pešak ne sme da stupi na kolovoz odnosno dužan je da se odmah skloni s kolovoza i vozilu sa prvenstvom omogući prolaz.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana, i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 6 do 12 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se pešak koji postupi suprotno odredbama st. 3. i 4. ovog člana.

3.47 Upotreba žutog rotacionog ili trepćućeg svetla

Član 197.

Vozilo koje se upotrebljava prilikom izvođenja radova odnosno aktivnosti na putu, a naročito za gradnju, održavanje puteva, električnih, poštanskih i drugih uređaja i instalacija, pružanje pomoći na putu, za odnošenje oštećenih, neispravnih i na nedozvoljenom mestu parkiranih vozila kao i za održavanje komunalnog reda, mora da ima uključeno žuto rotaciono ili trepćuće svetlo, dok se ti radovi odnosno aktivnosti obavljaju na kolovozu ili u blizini kolovoza.
U saobraćaju na putu, uključeno žuto rotaciono ili trepćuće svetlo mora da ima:
1) vozilo koje prelazi propisane dimenzije odnosno vozilo na kome teret prekoračuje dozvoljene dimenzije i vozilo koje prati takav prevoz;
2) vozilo koje prevozi opasne materije, za vreme smanjene vidljivosti odnosno kada je prinudno zaustavljeno;
3) traktor;
4) radna mašina;
5) vozilo kome je pridodato priključno vozilo za vuču neispravnih odnosno oštećenih vozila.
Žuto trepćuće ili rotaciono svetlo može da se upotrebljava kao upozorenje za prinudno zaustavljeno vozilo, saobraćajnu nezgodu, priredbu na putu ili drugu prepreku na putu.
Pokazivači pravca ne smatraju se žutim trepćućim svetlom u smislu ovog zakona.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. ili 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vlasnik odnosno korisnik vozila koje nema ugrađeno žuto trepćuće ili rotaciono svetlo, u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog člana.
Zahtevamo postavljanje osnovnog principa u sankcionisanju, a to je da se sankcionisanje može vršiti nad propustima koje izvrši subjekat koji je načinio propuste u radnjama i obavezama koje su mu definisane. Ne može biti sankcionisan subjet za propuste koje je učinio drugi subjekt, a posebno kada iste praktično nije u mogućnosti da kontroliše.
Napominjemo da ste ovaj princip koristili u dosadašnjim članovima. Ovo ide u prilog našoj konstataciji da je više autora radilo odvojeno na ovom nacrtu.
Iz tog razloga predlažemo da se ovaj stav briše, jer sankcionisani subjekt ne može da utiče na navedeni propust, a sa druge strane subjekt koji je propust načinio može isti da namerno učini radi nanošenja štete ovom drugom subjektu.

Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji ne uključi žuto trepćuće ili rotaciono svetlo, u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog člana, ili ga upotrebljava suprotno odredbama ovog zakona.

3.48 Vanredni prevoz

Član 198.

Prevoz vozilom koje samo ili sa teretom premašuje propisima dozvoljeno osovinsko opterećenje, ukupnu masu, širinu, dužinu odnosno visinu, smatra se vanrednim prevozom u smislu ovog zakona.
Vanredni prevoz se obavlja na osnovu dozvole koja se izdaje u skladu sa zakonom koji uređuje oblast javnih puteva.
Ako je za bezbedno obavljanje vanrednog prevoza potrebna pratnja policije, odnosno upravljača puta, troškovi angažovanja pratnje padaju na teret prevoznika.
Ministar nadležan za poslove saobraćaja, na predlog Upravljača državnih puteva, bliže određuje uslove za bezbedno obavljanje vanrednog prevoza kao i o uslovima koje moraju da ispunjavaju vozila kojima se obavlja vanredni prevoz.

3.49 Probna vožnja
Član 199.

Za probnu vožnju pri kojoj se radi ispitivanja svojstava proizvedenih odnosno prepravljenih motornih vozila odnosno prikazivanja njihovih svojstava mora odstupiti od pojedinih odredaba propisa o bezbednosti saobraćaja na putevima potrebna je dozvola.
Zahtev za izdavanje dozvole o ispunjavanju uslova za probnu vožnju sadrži: vrstu i tip vozila, svrhu probe, ime i prezime vozača koji mogu upravljati i broj njihove vozačke dozvole, podatke o licima koja se za vreme vožnje mogu nalaziti u vozilu, naziv puta i relaciju na kojoj se probna vožnja obavlja, vreme izvođenja, naznačenje odredbi iz propisa o bezbednosti saobraćaja od kojih će se odstupati za vreme vožnje i posebne mere bezbednosti koje je organizator probne vožnje dužan da preduzme o svom trošku.
Dozvola iz stava 1. ovog člana sadrži mere bezbednosti, odnosno mere osiguranja koje organizator mora preduzeti o svom trošku, mere koje mora preduzeti prilikom ispitivanja novoproizvedenih motornih vozila kao i imena lica koja se moraju nalaziti u vozilu za vreme probne vožnje.
Dozvolu iz stava 1. ovog člana izdaje nadležni organ unutrašnjih poslova na čijem području vožnja počinje. Ako se probna vožnja odvija na teritoriji za koju su nadležna dva ili više nadležna organa, dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove.
Ako bi se probnom vožnjom mogli oštetiti put ili putni objekti, dozvola za probnu vožnju izdaje se uz prethodnu saglasnost upravljača puta.
Motorno vozilo kojim se obavlja probna vožnja, pored registarskih, odnosno probnih tablica, mora biti na prednjem i zadnjem delu posebno obeleženo natpisom „PROBNA VOŽNjA“.
Kaznom iz člana 473. stav 2. ili 474. stav 1. tačka 2. kazniće se lice koje je naložilo ili dozvolilo obavljanje probne vožnje bez, ili na način suprotno onom koji je određen u dozvoli iz stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji obavlja probnu vožnju bez, ili na način suprotno onom koji je određen u dozvoli iz stava 1. ovog člana
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač ako vozilo nije obeleženo na način u skladu sa odredbama stava 6. ovog člana.




3.50 Prevoz opasnih materija
Tahirovic je offline  
Digg this Post!Add Post to del.icio.usBookmark Post in TechnoratiFurl this Post!Spurl this Post!Reddit! Wong this Post!
Odgovori sa citiranjem
Staro 12-01-2008   #3
Sjeničak
Domaćin
 
Tahirovic Avatar
 
S nama od: Oct 2005
Lokacija: Džermani
Poruke: 4,407
Standardno nastavak - clan 200 do 299

Član 200.

Prevoz opasnih materija obavlja se u skladu sa posebnim zakonom, evropskim sporazumom o međunarodnom prevozu opasnih materija u drumskom saobraćaju (ADR) i drugim propisima kojim je uređena ovakva vrsta prevoza.
Organ koji izdaje dozvolu za prevoz opasnih materija dužan je da odredi maršrutu kojom se obavlja transport, poštujući pri tome odluku lokalne samouprave o zabrani prevoza opasnih materija kroz određene delove teritorije.
Ako je za bezbedno obavljanje prevoza opasnih materija potrebna pomoć policije, nadležni organ koji izdaje dozvolu obavezan je da pribavi saglasnost ministarstva nadležnog za unutrašnje poslova.

3.51 Sportske i druge priredbe ili aktivnosti na putu

Član 201.

Zabranjeno je održavanje sportskih ili drugih priredbi na putu.
Izuzetno, sportska ili druga priredba na putu može se održati uz dozvolu nadležnog organa za unutrašnje poslove, uz prethodnu saglasnost upravljača puta.
Ako je priredba međunarodnog karaktera ili se održava na teritoriji za koju su nadležna dva ili više nadležna organa, dozvolu izdaje ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove.
Ako se radi održavanja sportskih priredbi ili radi obavljanja aktivnosti na putu obustavlja saobraćaj ili se vrše druge izmene u režimu saobraćaja, dozvola se izdaje uz prethodnu saglasnost nadleženog organa za saobraćaj.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. kazniće se lice koje organizuje priredbu suprotno odredbama ovog člana.

Član 202.

Odredbe propisa kojima se uređuje javno okupljanje građana i sprečavanje nasilja na sportskim priredbama važe i za sportske i druge priredbe na putu ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 203.

Organizator sportske brzinske priredbe nacionalnog ili međunarodnog karaktera (učestvuju strani takmičari ili se priredba održava na teritoriji najmanje dve države) dužan je da priredbu upiše u kalendar priredbi kod nadležnog udruženja licenciranog za sprovođenje odnosno organizovanje takmičenja, pre početka takmičarske sezone.
Takmičarsko udruženje je dužno da kalendar takmičenja, pre početka takmičarske sezone, dostavi nadležnom organu za izdavanje dozvole.
Kalendar priredbi mora da sadrži podatke o organizatoru, vrsti priredbe, vremenu izvođenja i trasama priredbe.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 204.

Dozvola za održavanje sportskih i drugih priredbi ili aktivnosti na putu može se izdati organizatoru koji ima svojstvo pravnog lica sa sedištem u Republici Srbiji.
Zahtev za izdavanje dozvole podnosi se najkasnije 15 dana pre održavanja sportske ili druge priredbe ili obavljanja aktivnosti.
Zahtev za izdavanje dozvole sadrži: poslovno ime organizatora priredbe, ime i prezime odgovornog lica za bezbednost priredbe, put i relaciju na kojoj će se priredba održati, vreme održavanja i mere koje će organizator preduzeti radi obezbeđenja učesnika priredbe i gledalaca, program sportske ili druge priredbe i pravila takmičenja (elaborat).
Uz zahtev iz stava 3. ovog člana, a u slučaju iz člana 201. stav 4. podnosi se pisana saglasnost nadležnog organa za određivanje režima saobraćaja.
U postupku izdavanja dozvole za sportsku ili drugu priredbu na putu, nadležna organizaciona jedinica ili ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove utvrdiće da li su ispunjeni uslovi iz stava 1, 2. i 3. ovog člana, odrediti dodatne mere bezbednosti ako elaboratom nisu predviđene i način na koji je organizator dužan da obavesti javnost o merama ograničenja saobraćaja i drugim merama koje će se preduzeti povodom održavanja priredbe.
Član 205.

Organizator sportske ili druge priredbe na putu obavezan je da o merama ograničenja ili zabrane saobraćaja obavesti javnost putem sredstava javnog informisanja najkasnije 48 sati pre početka priredbe odnosno aktivnosti.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se organizator koji postupi suprotno odredbama ovog člana.

Član 206.

Organizator ne sme početi s održavanjem sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na putu ako nije preduzeo sve mere bezbednosti određene u dozvoli i ako nije blagovremeno obavestio javnost.
Ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove zabraniće održavanje sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na putu kada utvrdi da organizator nije preduzeo mere, odnosno obavestio javnost saglasno stavu 1. ovog člana.
Rešenje o zabrani donosi se u skraćenom postupku ili usmeno saglasno odredbama Zakona o opštem upravnom postupku.

Kaznom iz člana 472. kazniće se organizator koji započne priredbu suprotno odredbama stava 1. ovog člana.
Član 207.

Ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove odbiće zahtev za održavanje priredbe:
1) ako nisu ispunjeni uslovi iz člana 204. ovog zakona;
2) u slučaju iz člana 201. stav 4. ovog zakona, kada za druge učesnike u saobraćaju nije osiguran zaobilazni put.
3) ako njeno organizovanje podrazumeva obustavljanje saobraćaja na važnim putnim pravcima ili ako bi se priredbom odnosno aktivnošću ugrožavao ili u većoj meri ometao saobraćaj na putu.
Izuzetno od odredbi stava 1. tačka 2. ovog člana, ako na određenom putnom pravcu nema zaobilaznog puta, zahtev za izdavanje dozvole za održavanje automobilske, motociklističke ili biciklističke trke na putu neće se odbiti, ako je u vreme održavanja trke saobraćaj na tom putu slabog intenziteta. U ovom slučaju, saobraćaj se može obustaviti najduže dva sata.

Član 208.

Organizator sportske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na putu, dužan je da prekine njeno održavanje:
1) ako su ugroženi učesnici ili gledaoci;
2) ako se u većoj meri naruši javni red i mir;
3) ako nastupe okolnosti zbog kojih priredba, odnosno aktivnost ne bi bila odobrena;
4) ako organizator ne sprovodi određene mere bezbednosti, i
5) ako to zahtevaju drugi razlozi bezbednosti.
Ako organizator ne prekine priredbu, odnosno aktivnost u slučajevima iz stava 1. ovog člana, nadležna organizaciona jedinica policije, odnosno ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove će organizatoru narediti da priredbu, odnosno aktivnost prekine i preduzeće potrebne mere da se naredba izvrši.
Kaznom iz člana 472. kazniće se organizator koji ne prekine priredbu u skladu sa odredbama stava 1. ovog člana.

Član 209.

Takmičare na priredbi i učesnike drugih aktivnosti mogu pratiti samo vozila obeležena posebnom oznakom koju određuje organizator priredbe odnosno aktivnosti. Primerak oznake organizator dostavlja nadležnoj organizacionoj jedinici policije, odnosno ministarstvu unutrašnjih poslova, koja je izdala odobrenje najkasnije pet dana pre početka priredbe.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se organizator koji dozvoli kretanje vozila suprotno odredbama ovog člana.

Član 210.

Osobe koje obezbeđuju priredbu, trku odnosno drugu manifestaciju i nalaze se na putu ili delu puta na kojem se održava manifestacija, moraju nositi odeću koja je uočljiva na većem odstojanju, a noću dodatno obeležena materijalima ili predmetima koji odbijaju svetlost.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se organizator ako osoba iz stava 1. ovog člana nije obeležena u skladu sa odredbama ovog člana.

Član 211.

Po završetku sportske ili druge priredbe odnosno aktivnosti na putu, organizator je dužan da bez odlaganja:
1) ukloni sa puta saobraćajne znakove i druge oznake, uređaje, predmete i objekte koji su postavljeni radi održavanja priredbe, odnosno aktivnosti;
2) postavi na put sve saobraćajne znakove i druge oznake, predmete i objekte koji su bili uklonjeni radi održavanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti, i
3) popravi i dovede u prvobitno stanje put i objekte na putu ako su oštećeni pri održavanju priredbe, odnosno pri obavljanju aktivnosti.
Ako organizator priredbe, odnosno aktivnosti ne postupi prema odredbama stava 1. tač. 1. i 2. ovog člana, nadležna organizaciona jedinica policije, odnosno ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove, preduzeće odgovarajuće mere da se o trošku organizatora priredbe, odnosno aktivnosti uklone odnosno postave saobraćajni znakovi i druge oznake, predmeti i objekti na putu.
Troškove uklanjanja i postavljanja saobraćajnih znakova, predmeta i objekata na putu, kao i troškove popravke oštećenja puta i objekata na putu koji su nastali održavanjem priredbe, odnosno obavljanjem aktivnosti na putu, snosi organizator priredbe, odnosno aktivnosti.
Troškove angažovanja pripadnika policije snosi organizator priredbe.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. kazniće se organizator koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.

IV. POSEBNE MERE BEZBEDNOSTI


4.1 Posebne mere zaštite

Član 212.
Dete ima pravo na posebnu zaštitu u saobraćaju.
Član 213.

Učesnici u saobraćaju su dužni da obrate naročitu pažnju na dete u saobraćaju.
Osnovna škola je obavezna da organizuje i sprovede dodatne mere bezbednosti na mestu i u vreme na kome se očekuje veći broj dece koja samostalno učestvuju u saobraćaju (dolazak i odlazak dece).
Roditelj odnosno staralac ne sme dozvoliti da dete samostalo učestvuje u saobraćaju dok se ne uveri da je dete sposobno da u njemu bezbedno učestvuje.
Dete do 6 godina starosti sme da učestvuje u saobraćaju kao pešak samo ako ima kao neposrednog pratioca lice starije od 10 godina.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se osnovna škola koja postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se roditelj odnosno staralac ako dete učestvuje u saobraćaju suprotno odredbama st. 3. ili 4. ovog člana. Organ koji je doneo odluku o kažnjavanju roditelja odnosno staraoca obavezan je da primerak odluke dostavi nadležnom organu starateljstva.

Član 214.
Noću i prilikom smanjene vidljivosti tokom kretanja po kolovozu neosvetljenog ili slaboosvetljenog puta, dete mora na vidnom mestu imati svetloodbojno obeležje.
Ministar nadležan za poslove saobraćaja propisaće izgled, i način upotrebe obeležja iz stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se roditelj odnosno staralac ako dete učestvuje u saobraćaju suprotno odredbama stava 1. ovog člana.
Član 215.

Ministar nadležan za poslove saobraćaja propisaće posebne uslove koje moraju ispunjavati vozila i vozači koji obavljaju školski prevoz dece odnosno koji organizovano prevoze decu.
Program i način licenciranja vozača iz stava 1. ovog člana propisuje ministar nadležan za poslove saobraćaja na predlog Agencije.
Kada se deca prevoze organizovano, u vozilu se mora nalaziti punoletno lice koga odredi škola, koje će voditi brigu o deci za vreme vožnje.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. kazniće se prevoznik koji postupa suprotno odredbama stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se škola koja ne postupi prema odredbama stava 3. ovog člana.

4.2 Saobraćajne patrole, patrole građana i školske saobraćajne patrole
Član 216.

Radi ostvarivanja povoljnijih uslova za bezbednost saobraćaja, organ nadležan za unutrašnje poslove, na zahtev šlole, lokalne samouprave ili građana, može organizovati saobraćajne patrole građana i školske saobraćajne patrole.
Saobraćajne patrole iz stava 1. ovog člana mogu interventno regulisati saobraćaj u prisustvu saobraćajne policije koja je odgovorna za rad saobraćajne patrole.
Izuzetno, kad školska saobraćajna patrola obezbeđuje prelaz školske dece preko kolovoza u Zoni škole, prisustvo saobraćajne policije nije obavezno.
Patrole građana koje sačinjavaju penzionisani radnici saobraćajne policije mogu obavljati poslove iz stava 2. ovog člana bez prisustva saobraćajne policije.
Članovi saobraćajnih patrola moraju biti stručno osposobljeni za regulisanje saobraćaja i jednoobrazno obeleženi, a naredbe koje izdaju učesnicima u saobraćaju moraju biti u skladu sa pravilima saobraćaja i propisima o znacima koje daju ovlašćena lica u skladu sa ovim zakonom.
Učesnik u saobraćaju dužan je da postupi po znacima i naredbi pripadnika saobraćajne patrole iz stava 1. ovog člana.
Rad saobraćajne patrole mora biti osiguran po osnovu mesne nadležnosti u slučaju ako je radnjom njenog pripadnika došlo do smrti ili povrede lica odnosno materijalne štete drugog lica kao i radi sopstvene zaštite, u skladu sa zakonom iz oblasti osiguranja imovine i lica.
Troškovi opremanja i rada saobraćajnih patrola finansiraju se u skladu sa propisima koji uređuju sistem obrazovanja i vaspitanja.
Ministar nadležan za unutrašnje poslove donosi bliže propise o obuci, obeležavanju, oznakama i drugim pitanjima vezanim za rad saobraćajne patrole.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se lice koje postupisuprotno odredbama stava 6. ovog člana.

4.3 Pešačka zona
Član 217.

Pešačka zona je deo puta ili deo naselja po kome je dozvoljen samo saobraćaj pešaka.
Pešačka zona mora biti obeležena saobraćajnom signalizacijom.
U pešačkoj zoni u određenom vremenskom periodu, sa dozvolom nadležnog organa dozvoljeno je kretanje vozila za snabdevanje i drugih vozila, tako da ne ugrožavaju pešake.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se učesnik u saobraćaju koji postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana, i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 3 do 12 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se učesnik u saobraćaju koji postupi suprotno odredbama stava 3. ovog člana.

4.4 Zona usporenog saobraćaja

Član 218.

Zona usporenog saobraćaja vozila je deo puta ili deo naselja u kome kolovoz koriste pešaci i vozila.
Vozač je obavezan da se u zoni usporenog saobraćaja kreće tako da ne ometa kretanje pešaka, brzinom kretanja pešaka, a najviše 7 km/h.
Zona usporenog saobraćaja mora biti obeležena propisanom saobraćajnom signalizacijom.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji se vozilom u zoni usporenog saobraćaja kreće brzinom koja je do 30 km/h veća od dozvoljene, i izrećiće će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 1 do 3 meseca.

4.5 Zona "30"
Član 219.

Zona "30" je deo puta, ulice ili naselja u kojoj je brzina kretanja vozila ograničena na 30 km/h.
Zona "30" mora biti obeležena propisanom saobraćajnom signalizacijom.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1 kazniće se vozač koji se vozilom u zoni "30" kreće brzinom koja je do 30 km/h veća od dozvoljene, i izrećiće će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 1 do 3 meseca.

4.6 Zona škole
Član 220.
Zona škole je deo puta ili ulice koja se nalazi u neposrednoj blizini škole, i kao takva obeležena je odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom.
Brzina kretanja vozila u zoni škole u naseljenom mestu je ograničena do 30 km/h, a van naseljenog mesta do 50 km/h.
U zoni škole je zabranjeno parkiranje, osim ako je to saobraćajnim znakom dozvoljeno.
Ograničenja i zabrane iz st. 2. i 3. ovog člana važe u vremenu od 07-20 časova, osim ako saobraćajnom znakom vreme zabrane nije drugačije određeno.
U zoni škole nadležni organ za saobraćaj naložiće primenu posebnih tehničkih sredstava za zaštitu dece.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji se vozilom u zoni škole kreće brzinom koja je do 30 km/h veća od dozvoljene, i izrećiće će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornom vozilom od 3 do 6 meseci.
Bliže propise o uslovima koje moraju ispunjavati i način obeležavanja Pešačke zone, Zone usporenog saobraćaja, Zone "30" i Zone škole, donosi ministar nadležan za poslove saobraćaja.

4.7 Zaštita životne sredine

Član 221.
Učesnici u saobraćaju ne smeju da preduzimaju radnje koje mogu izazvati ili izazivaju ugrožavanje životne sredina, odnosno dužni su da preduzimaju radnje radi izbegavanja ugrožavanja životne sredine.
Vozilo u saobraćaju ne sme da prouzrokuje prekomernu buku, a nivo štetnih materija u izduvnim gasovima ne sme prekoračiti propisane vrednosti.
Vozač motornog vozila je dužan da isključi motor:
1) na zahtev policajca ili drugog službenog lica nadležnog organa,
2) kada je to određeno saobraćajnom signalizacijom,
3) kada je vozilo zaustavljeno u tunelu duže od 1 minuta,
4) kada vozilo stoji duže od 3 minuta.
Nadležni organ može ograničiti ili zabraniti saobraćaj određenih ili svih kategorija motornih vozila na određenoj deonici puta, u vreme kada je zagađenje vazduha prekoračilo propisane normative.
Učesnici u saobraćaju ne smeju na putu ili pored njega, odbacivati materije koje bi ugrozile i štetile zdravlju ljudi, životinja, biljaka ili prouzrokovalo zagađenje okoline.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se učesnik u saobraćaju koji postupi suprotno odredbama st. 1, 2. ili 5. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se učesnik u saobraćaju koji postupi suprotno odredbama stava 3. ovog člana.

4.8 Nadležnost lokalne samouprave

Član 222.

Lokalna samouprava, utvrđuje:
1) režim saobraćaja na opštinskim putevima i ulicama u naselju;
2) postupak i način rada saobraćajno-komunalne službe u vršenju inspekcijskog nadzora zaustavljenih, parkiranih i odbačenih vozila na opštinskim putevima i ulicama u naselju.

Član 223.

Lokalna samouprava na opštinskim putevima u naseljima:

1) propisuje dodatne uslove i mere, koje je potrebno primenjivati kod obavljanja radova na putu;
2) bliže uređuje način gonjenja i vođenja životinja;
3) uređuje uslove i način registrovanja zaprežnih vozila;
4) utvrđuje način uklanjanja nepropisno parkiranih vozila, kao i postavljanje uređaja kojima se sprečava odvoženje nepropisno parkiranog vozila;
5) određuje postavljanje i održavanje zaštitnih ograda i druge zaštitne opreme za pešake na opasnim mestima;
6) propisuje mere za usporavanje saobraćaja;
7) određuje dodatne tehničke i druge mere za bezbednost dece i drugih ranjivih učesnika u saobraćaju;
određuje uklanjanje odbačenih vozila;
9) ograničava upravljanje vozilom kandidatima za vozače u vremenu saobraćajnih špiceva;
10) donosi propise o minimalnom broju parking mesta za objekte različite namene;
11) određuje zone usporenog saobraćaja, zone škole i druge ovim zakonom propisane zone i daje saglasnost na akte kojim se određuje namena i način korišćenja objekata u zoni;
12) obavlja druge poslove propisane zakonom;
Lokalni organi samouprave su dužni da u roku od 6 meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donesu propise o izgradnji parking prostora za sve nove stambene i poslovne objekte kao i objekte kojma se menja namena.
Lokalna samouprava obezbediće poligone za obuku kandidata za vozače motornih vozila i obuku dece za bezbedno učestvovanje u saobraćaju u urbanim mestima. Sadržaj poligona predlaže savet za bezbednost telo za koordinaciju saobraćaja lokalne samouprave, na osnovu minimalnih uslova koje propisuje ministar nadležan za obazovanje.
Na ovaj način se eliminiše obaveza za posedovanjem poligona od strane svake auto škole, vrši unifikacija poligona, a lokalna uprava na svom području omogućuje kvalitetnu i jedinstvenu obuku stanovništva iz oblasti saobraćaja.
Zbog omogućavanja bezbednog odvijanja saobraćaja, organ lokalne samouprave nadležan za saobraćaj može predlagati ministarstvu nadležnom za poslove saobraćaja i onome ko upravlja državnim putem ograničenje najveće dozvoljene brzine i određivanje posebnog režima saobraćaja na državnim putevima u naselju i primenjivati iste mere na značajnijim opštinskim putevima u naselju.
Član 224.

Ministar nadležan za lokalnu samoupravu propisuje jedinstvenu uniformu, oznake i opremu radnika nadležnih saobraćajno-komunalnih službi organa lokalne samouprave.

4.9 Kazneni poeni

Član 225.

Vozaču koji izvrši određene prekršaje iz ovog zakona izriču se, odlukom kojom je kažnjen, kazneni poeni (u daljem tekstu: poeni), u skladu sa ovim zakonom.
Poen se briše 24 meseca od dana pravosnožnosti odluke iz stava 1. ovog člana.
Organ koji vodi registar iz stava 2. ovoga člana dužan je da vozaču omogući uvid u podatke o važećim poenima koji se odnose na tog vozača.
Poeni će se odrediti i instruktoru vožnje kada sprovodi čas praktičnog vaspitanja i obrazovanja vozača odnosno kandidata za vozača u smislu člana 490. ovog zakona.
Član 226.
U skladu sa brojem poena koji ima u evidenciji, vozač se svrstava u sledeće kategorije:
1) 0 poen - savestan vozač
2) 1-7 poena - nesavestan vozač
3) 8-13 poena - rizičan vozač
4) 14-17 poena - opasan vozač
5) 18 i više poena - vozač nepodoban za upravljanje motornim vozilom.

U skladu sa brojem poena koji ima u evidenciji, vozač koji ima probnu vozačku dozvolu se svrstava u sledeće kategorije:
1) 0 poena - savestan vozač
2) 1-4 poena - nesavestan vozač
3) 5-8 poena - rizičan vozač
4) 9 i više poena - vozač nepodoban za upravljanje motornim vozilom.

Član 227.
U skladu sa kategorijom kojoj pripada, vozač odnosno instruktor vožnje ima sledeća prava i obaveze:
Rizičnog vozača nadležni organ unutrašnjih poslova će pisano obavestiti o obavezama i posledicama u skladu sa ovim zakonom.
Pisano obaveštenje iz stava 2. ovog člana mora da sadrži naročito: ime i prezime vozača; broj poena u evidenciji, posledice koje mogu nastupiti ako nastavi sa kršenjem saobraćajnih propisa (nebezbednim ponašanjem u saobraćaju).
Opasnom vozaču nadležni organ unutrašnjih poslova će privremeno oduzeti vozačku dozvolu.
Opasan vozač je obavezan da se podvrgne psihijatrijskom i psihofizičkom pregledu na koji ga upućuje nadležni organ unutrašnjih poslova. Ako ga ovlašćena komisija proglasi sposobnim, opasan vozač obavezan je da pohađa seminar za vaspitavanje i obrazovanje vozača.
O upućenim opasnim vozačima nadležni organ unitrašnjih poslova obavestiće Agenciju ili drugi nadležni organ, odnosno organizaciju.
U roku od 30 dana, po uspešno završenom seminaru za vaspitanje i obrazovanje vozača, nadležni organ unutrašnjih poslova vratiće opasnom vozaču privremeno oduzetu vozačku dozvolu.
Žalba na rešenje o privremenom oduzimanju vozačke dozvole ne odlaže izvršenje.
Član 228.
U skladu sa kategorijom kojoj pripada, vozač koji ima probnu vozačku dozvolu ima sledeća prava i obaveze:
Rizičnog vozača nadležni organ unutrašnjih poslova će pisano obavestiti o pravima i obavezama u skladu sa ovim zakonom.
Pisano upozorenje iz stava 3. ovog člana mora da sadrži naročito: ime i prezime vozača; broj poena u evidenciji, posledice koje mogu nastupiti ako nastavi sa kršenjem saobraćajnih propisa (nebezbednim ponašanjem u saobraćaju).

4.10 Brisanje poena iz evidencije

Član 229.

Ako vozač dostigne 18 kaznenih poena, smatra se nepodobnim za bezbedno učestvovanje u saobraćaju i sud će mu poništiti vozačku dozvolu.
Lice iz stava 1. ovog člana koga licencirana komisija proglasi psihofizički zdravim, može pristupiti pohađanju kursa za bezbedno učestvovanje u saobraćaju, a po uspešno završenom kursu može početi obuku za polaganje vozačkog ispita posle šest meseci od dana poništavanja dozvole kada mu je dozvola poništena prvi put, a posle 36 meseci od dana poništavanja dozvole kada mu je dozvola poništena drugi put.
Kada lice iz stava 1. položi vozački ispit, izdaje mu se probna vozačka dozvola.

Član 230.
Ako vozač koji ima probnu vozačku dozvolu dostigne 9 poena, smatra se nepodobnim za bezbedno učestvovanje u saobraćaju i sud će mu poništiti probnu vozačku dozvolu.
Lice iz stava 1. ovog člana koga licencirana komisija proglasi psihofizički zdravim, može pristupiti pohađanju kursa za bezbedno učestvovanje u saobraćaju, a po uspešno završenom kursu može početi obuku za polaganje vozačkog ispita posle šest meseci od dana poništavanja dozvole kada mu je dozvola poništena prvi put, a posle 36 meseci od dana poništavanja dozvole kada mu je dozvola poništena drugi put.

Član 231.
Drugostepeni postupak po odluci suda kojom je u prvom stepenu izrečeno poništavanje vozačke dozvole iz člana 229. i 230. ovog zakona, hitan je.


Član 232.


Vozač kome je tri puta poništena vozačka dozvola, trajno gubi pravo na privilegiju upravljanja motornim vozilom.

Član 233.
Troškove vezane za sprovođenje psihijatrijskog i psihofizičkog pregleda, posebnog lekarskog pregleda i seminara za vaspitanje i obrazovanje vozača snosi vozač.
Troškove iz stava 1. ovog člana propisuje Vlada na predlog ministra nadležnog za zdravlje.
Član 234.

Vrste, sadržaj i način organizovanja seminara iz člana 227. stav 5. bliže propisuje ministar nadležan za poslove.Koje poslove.
Licenca za sprovođenje seminara o vaspitanju i obrazovanju vozača izdaje se pravnom licu na način i prema propisima koje donosi ministar nadležan za poslove obrazovanja. Zašto još novih predavača i licenci kada to sve već moraju da poseduju auto škole.

4.11 Organizacija bezbednosti saobraćaja u privrednom društvu, drugim pravnim licima i organu
Član 235.

Preduzetnik, privredno društvo odnosno drugo pravno lice odnosno organ koje obavlja javni prevoz, prevoz za sopstvene potrebe i obuku vozača, dužno je da organizuje i obavlja kontrolu uslova za bezbedno učešće svojih vozača i vozila u saobraćaju tako da ti uslovi moraju biti ispunjeni, kao i kontrolu uslova predviđenih drugim propisima od kojih zavisi bezbednost saobraćaja na putevima.
Način organizovanja bezbednosti saobraćaja u privrednom društvu, drugom pravnom licu i organu, kao i vođenje evidencija o kontroli iz stava 1. ovog člana bliže propisuje ministarstvo nadležno za poslove saobraćaja uz saglasnost ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. kazniće se lice, ako ne organizuje ili ne obavlja kontrolu iz stava 1. ovog člana.


V. UČESNICI U SAOBRAĆAJU


A) Vozači

5.1 Kategorije vozačkih dozvola vozača
U ovom poglavlju tj. podnaslovu potpuno su pomešani pojmovi vozača,vozila i vozačkih dozvola. Ne može se podnaslov 5.1 nasloviti Kategorije vozača a posle navoditi isključivo kategorije vozila. Vozač ne mora biti i nije kategorisan jer je to lice koje upravlja nekim vozilom u saobraćaju te je predlagač zakona verovatno mislio na kategorizaciju prava ili privilegije upravljanja vozilom. Stoga smatramo da ovaj podnaslov treba da nosi naziv Kategorije vozačkih dozvola.
Posebno treba definisati pojam ''vozačka dozvola'' kao na primer:
''Vozačka dozvola je dokument koji se izdaje na osnovu predhodno ispunjenih uslova i omogućava upravljanje motornim vozilom u saobraćaju. Vozačka dozvola može biti: Probna, Stalna, Strana i Međunarodna''
Član 236.
Vozač motornog i priključnog vozila razvrstava se u kategorije za:

1) "AM"
- moped sa dva ili tri točka u skladu sa članom 10. tačka 30. ovog zakona, i
- laki četvorocikl čija masa vozila ne prelazi 350 kg, čija projektovana maksimalna brzina ne prelazi 45 km/h, čija zapremina ne prelazi 50 cm3 i čija maksimalna snaga ne prelazi 4 kW,

2) "A1"
- motocikl čija zapremina motora ne prelazi 125 cm3, snaga motora ne prelazi 11 KW i čiji odnos snage motora i mase vozila ne prelazi 0,1 kW/kg, kao i motorni tricikl čija snaga ne prelazi 15 kW,

3) "A2"
– motocikl sa ili bez bočnog sedišta čija snaga motora ne prelazi 35 kW i čiji odnos snage motora i mase vozila ne prelazi 0,2 kW/kg,
(Ne potrebno je ovo razvrstavanje izvoditi sa toliko faktora – šta ćemo sa vozilima gde jedan ili dva faktora odgovaraju a treći ne odgovara – po nama dovoljan je samo faktor kubikaže)
4) "A"
- motocikl sa ili bez bočnog sedišta, kao i motorni tricikl čija snaga prelazi 15 kW,
Smatramo da je nepotrebno razvrstavati vozila sa upotrebom toliko karakteristika, jer postoji opasnost da se pri poređenju dođe u konflikt usled kontradiktornosti u praktičnim izvedbama ovih tipova vozila. Zašto nije dovoljan samo elemenat kubikaže?
Šta služi za opravdanje predlog ovolikog broja kategorija ''A''.?
5) "B1"
- motorni četvorocikl čija masa vozila ne prelazi 400 kg (550 kg za četvorocikle koji su namenjeni za prevoz stvari) i čija maksimalna snaga ne prelazi 15 kW,

6) "B"
- motorno vozilo, osim motocikla, čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 3.500 kg i namenjeno za prevoz tereta ili do devet osam lica ne uključujući vozača; Motornom vozilu ove kategorije može se priključiti priključno vozilo čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 750 kg;
Potrebno je posle reči prevoz dodati reči ''tereta i'' kako bi se ukazalo da je to vozilo i za prevoz tereta, a u isto vreme uskladiti sa terminologijom koja je data u osnovnoj definiciji teretnog vozila.
Koristimo izraze ''devet lica uključujući vozača'' kako bi bio isti način izražavanja kao u definicijama.

7) "BE"
- skup motornog vozila "B" kategorije i priključnog vozila čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 3.500 kg, a priključno vozilo nije mase veće od vučnog vozila za 50% . Šta ako je priključno vozilo duplo veće mase od vučnog.

"C1"
- motorno vozilo, osim vozila kategorije "D1" i "D", čija je najveća dozvoljena masa od 3.500 kg do 7.500 kg i namenjeno za prevoz tereta i ne više od devet osam lica ne uključujući vozača; Motornom vozilu ove kategorije može se priključiti prikolica ovaj termin ne postojipriključno vozilo čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 750 kg; (ili zameniti sa pojmom ''laka prikolica'' koji smo naknadno definisali)
Potrebno je posle reči prevoz dodati reči ''tereta i'' kako bi se ukazalo da je to vozilo za prevoz tereta, a u isto vreme uskladiti sa terminologijom koja je data u osnovnojdefiniciji teretnog vozila.
Koristimo izraze ''devet lica uključujući vozača'' kako bi bio isti način izražavanja kao u definicijama.
Koristimo izraz ''priključno vozilo'', a ne prikolica, jer je tako definisano u osnovnim definicijama.
Definišite pojam ''lake prikolice'' i na taj način eliminišiti potrebu za ponavljanjem sadržaja ove definicije.

9) "C1E"
- skup motornog vozila kategorije "C1" i priključnog vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 750 kg, a zbir a najveća dozvoljena masa skupa ne prelazi 12.000 kg.
- skup motornog vozila kategorije "V" i priključnog vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 3.500 kg, a zbir najveća dozvoljena masa skupa ne prelazi 12.000 kg.Koje je to vozilo. Ovo znači da prikolica može biti veće mase od vučnog vozila za više od 50%.

10) "C"
- motorno vozilo, osim vozila kategorije "D1" i "D", najveće dozvoljene mase preko 3.500 kg i namenjeno za prevoz tereta i do ne više od devet osam lica ne uključujući vozača; Motornom vozilu ove kategorije može se priključiti priključno vozilo čija najveća dozvoljena mase ne prelazi 750 kg.

11) "CE"
- skup motornog vozila kategorije ''C'' i priključnog vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 750 kg.

12) "D1"
– motorno vozilo namenjeno za prevoz do 16 lica ne uključujući vozača, čija najveća dužina ne prelazi 8 m; Motornom vozilu ove kategorije može se priključiti priključno vozilo čija najveća dozvoljena mase ne prelazi 750 kg.

13) "D1E"
- skup motornog vozila kategorije ''D1'' i priključnog vozila čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 750 kg.

14) "D"
- motorno vozilo namenjeno za prevoz više od 8 lica ne uključujući vozača; Motornom vozilu ove kategorije može se priključiti priključno vozilo najveće dozvoljene mase koja ne prelazi 750 kg.

15) "DE"
- skup motornog vozila kategorije ''D'' i priključnog vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 750 kg.

16) "T"
- traktori, motokultivatori i radne mašine koji prema konstrukciono-tehničkim osobinama ne mogu razviti brzinu preko 50 km/h i skup ovih vozila sa priključnim vozilom.

Vozač kategorije "C1E", ''CE'', "D1E" ili "DE" može da upravlja skupom vozila kategorije ''BE''.
Vozač kategorije ''CE'' može da upravlja skupom vozila kategorije "DE", ukoliko ima kategoriju "D".
Vozač kategorije ''CE'' može da upravlja skupom vozila kategorije "C1E", odnosno vozač kategorije ''DE'' kategorijom "D1E".
Vozač bilo koje kategorije može da upravlja vozilom iz kategorije "AM" i "T". Da li vozač ''T'' može da upravlja sa ''AM'' i obratno.
Vozač kategorije "A2" može da upravlja vozilom iz kategorije "A1".
Vozač kategorije "A", može da upravlja vozilom iz kategorije "A1", "A2", vozač kategorije "B", sa nije pravilno reći ''sa'' "B1", vozač kategorije "C" sa "C1", "B" i "B1" i vozač kategorije "D" sa "D1", "B" i "B1".
Vozač kategorije "D" i "D1" mogu da upravljaju kategorijama "C" sa "C1", ako ispunjavaju i druge propisane uslove.

5.2 Uslovi za upravljanje vozilima

Član 237.
Vozač može da upravlja vozilom u saobraćaju na putu ako kod sebe ima važeću vozačku dozvolu za upravljanje tim vozilom.
Dodavanjem ovog stava u ovom članu definišemo osnovni uslov za upravljanje vozilima. ''Vozačka dozvola je dokument koji se izdaje na osnovu predhodno ispunjenih uslova i omogućava upravljanje motornim vozilom u saobraćaju. Vozačka dozvola može biti: Probna, Stalna, Strana i Međunarodna''
Vozaču će biti izdata vozačka dozvola Republike Srbije, ako ispunjava uslove predviđene ovim zakonom, i to:
1)zdravstvene uslove,
2)starosne uslove,
3)da ima prebivalište u Republici Srbiji najmanje 185 dana svake kalendarske godine,
4) da je osposobljen da upravlja vozilom, šta ovo znači. Zar polože ispit iz začke 5 to ne tvrdi. (završio propisanu obuku za vozača)
5) da je položio odgovarajući vozački ispit (stručni uslovi za vozače)
6) i da se bezbedno ponaša u saobraćaju (uslov bezbednog ponašanja).

Zašto imenično nabrajati ove uslove kada je mnogo efikasnije, jer je jasnije ako ih kroz stavove odmah definišemo. Zbog toga predlažemo da se ovaj stav menja i glasi:
Vozaču će biti izdata vozačka dozvola Republike Srbije, ako ispunjava uslove predviđene ovim zakonom, i to:
1.da poseduje lekarsko uverenje kao dokaz o duševnoj i telesnoj sposobnosti za upravljanje motornim vozilom
2. da ispunjava starosne uslove za onu kategoriju za koju mu se izdaje vozačka dozvola
3. da ima prebivalište u Republici Srbiji najmanje 185 dana svake kalendarske godine, pre izdavanja vozačke dozvole
4. da je položio odgovarajući ispit za vozača motornog vozila

Izuzetno od odredbi stava 1. tačke 4. ovog člana, policajac koji poseduje vozačku dozvolu B kategorije može, ako je za to obučen, , (ovo je smešno. Šta to znači ako je za to obučen. Koja je to obuka i ko to garantuje. Kakav je to Zakon koji pravi ove razlike)upravljati i motornim vozilima kategorije C i D u slučajevima kada je takvo vozilo potrebno ukloniti sa puta, odvesti ga do prostora za parkiranje ili drugog mesta gde će se dalje čuvati, ako njegov vozač ne može ili ne sme njime upravljati. Ovaj stav člana 237 treba brisati.
Ovaj stav treba brisati, jer je u potpunosti nekorektan usled neravnopravnog prilaza uslovima za upravljanje vozilom. Mislimo da je nepravedan i prema predviđenim licima, jer u slučaju saobraćajne nezgode pitanje opravdanosti poteza bi bilo teško dokazati.
Član 238.
Kada upravlja vozilom u saobraćaju vozač mora da bude duševno i telesno sposoban da upravlja vozilom.
Vozač je dužan da za vreme upravljanja motornim vozilom koristi pomagala koja su upisana u njegovu vozačku dozvolu ili probnu vozačku dozvolu.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana.

Član 239.
Za sticanje privilegije upravljanja motornim vozilom kandidat za vozača mora da ispunjava sledeće uslove:
1) da je navršio:
- 15 godina za kategoriju "T"
- 16 godina za kategoriju "AM", "A1" i "B1"
- 17 godina za kategoriju "B" i "BE"
- 18 godina za kategoriju: "A2","C1" i "C1E"
- 19 godina za kategoriju "C",
- 21 godinu za kategoriju "CE", "D1", "D1E", "D" i "DE
- 20 godina za kategoriju "A", ako lice ima vozačku dozvolu kategorije "A2" najmanje dve godine,
- 24 godine za kategoriju "A''
2) da je duševno i telesno sposoban da upravlja motornim vozilom,
3)da položi ispit predviđen za upravljanje motornim vozilom određene kategorije, i
4)da ispunjava posebne obaveze utvrđene ovim zakonom, odnosno od strane nadležnog organa.
Izuzetno od odredbi stava 1. tačka 1. ovog člana, učenik srednje škole koji pohađa nastavu za obrazovni profil za koji je po nastavnom planu i programu predviđeno sticanje privilegije za upravljanje motornim vozilom, mora imati navršenih:
1) 17 godina života za sticanje privilegije za upravljanje motornim vozilima kategorije "C1",
2) 18 godina života za sticanje privilegije za upravljanje vozilima kategorije "C".

Član 240.
Za sticanje privilegije za upravljanje motornim vozilima kategorije "C1" i "C" lice mora da ima privilegiju upravljanja vozilom kategorije ,,B'' najmanje 1 godinu.
Izuzetno od odredbi iz stava 1. ovog člana, učenici srednjih škola iz člana 239. stav 2, moraju privilegiju za upravljanje vozilima kategorije "B" imati najmanje 3 meseca pre sticanja privilegije za upravljanje vozilima kategorije "C1" i "C".

Član 241.
Za sticanje privilegije za upravljanje motornim vozilima kategorije "D1", "D1E", "D" i "DE" lice mora da ima privilegiju upravljanja vozilom "C" kategorije u najmanje 2 godine.
Za sticanje privilegije za upravljanje motornim vozilima kategorije "C1E" i "CE" lice mora da ima privilegiju upravljanja vozilom "B" kategorije najmanje 2 godine.
Za sticanje privilegije za upravljanje motornim vozilima kategorije "BE", "C1E", "CE", "D1E" i "DE" lice mora prethodno ispuniti uslov za upravljanje vozilom one kategorije uz koju se pridodaje priključno vozilo.
Za sticanje privilegije za upravljanje motornim vozilom "A" kategorije, lice mora da ima najmanje 24 godine starosti ili da ima važeću vozačku dozvolu kategorije "A2" u trajanju od najmanje 2 godine i najmanje 20 godina starosti.
(Zašto se ovo ponavlja kada je već definisano u članu 239 tačka 1 poslednja alineja?)

Član 242.
Privilegiju da upravlja tramvajem stiče lice koje ispunjava sledeće uslove:
1) da je duševno i telesno sposobno da upravlja tramvajem,
2) da je navršilo 21 godinu života,
3) da je položilo ispit za upravljanje tramvajem,
4) da mu odlukom nadležnog organa nije izrečena zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom, odnosno tramvajem i
5) da ima privilegiju upravljanja vozilom "B" kategorije.
Član 243.
Motornim vozilom i tramvajem u saobraćaju na putu sme samostalno da upravlja lice koje ima kod sebe važeću vozačku dozvolu.vozačku dozvolu, probnu vozačku dozvolu, stranu ili međunarodnu vozačku dozvolu odgovarajuće kategorije.
(da li probne dozvole, strane i međunarodne moraju biti VAŽEĆE). Zašto ovo nije stavljeno u član 237. Zašto se ne definiše jedan pojam za vozačke dozvole, jer ih ovde imamo navedene 4. Kao na primer kako mi, u ovom slučaju, predlažemo.
''Vozačka dozvola je dokument koji se izdaje na osnovu predhodno ispunjenih uslova i omogućava upravljanje motornim vozilom u saobraćaju. Vozačka dozvola može biti: Probna, Stalna, Strana i Međunarodna''
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se lice koje upravlja kategorijom vozila bez dozvole za tu kategoriju, ako ima dozvolu za upravljanje nekom od ostalih kategorija vozila, i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilom od 3 do 12 meseci.
Član 244.

Vozač vozila kojim se obavlja javni prevoz putnika i stvari odnosno kome je to osnovno zanimanje, mora uz opšte uslove propisane ovim zakonom da ima i stručnu spremu saobraćajne struke drumskog smera i Sertifikat o stručnoj osposobljenosti izdatu od organizacije koju ovlasti ministarstvo nadležno za poslove saobraćaja.
Za izdavanje Sertifikata o stručnoj osposobljenosti potrebno je da vozač prođe određenu proveru znanja od strane organizacije iz stava 1. ovog člana.
Sertifikat o stručnoj osposobljenosti izdatu važi 5 godina, nakon čega vozač mora proći ponovnu proveru znanja od strane organizacije iz stava 1. ovog člana.
Sadržaj programa osposobljavanja, postupak i način provere znanja, oblik, sadržinu i bliži postupak izdavanja Sertifikat o stručnoj osposobljenosti, kao i bliže uslove koje mora da ispunjava organizacija za izdavanje sertifikata, iz stava 1. ovog člana propisuje ministar nadležan za poslove saobraćaja.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. kazniće se prevoznik čiji vozač ne ispunjava uslove iz stava 1. ovog člana.

Član 245.
Vozač koji je nesposoban za bezbedno upravljanje vozilom, odnosno u tolikoj meri umoran, odnosno bolestan ili je u takvom psihičkom stanju da nije sposoban da bezbedno upravlja vozilom, ne sme da upravlja vozilom u saobraćaju.
Vozač koji je pod dejstvom opojnih droga, drugih opojnih sredstava, odnosno lekova na kojima je označeno da se ne smeju upotrebljavati pre i za vreme vožnje, ne sme da upravlja vozilom u saobraćaju, odnosno da započne upravljanje vozilom.
Započinjanjem vožnje smatra se pokretanje vozila s mesta, odnosno stavljanje motora u pogon.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji postupi suprotno odredbama ovog člana i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od 6 do 12 meseci.




Član 246.
Smatraće se da je pod dejstvom opojnih droga, lekova navedenih u prethodnom članu, odnosno drugih opojnih sredstava, lice za koje se analizom krvi, urina, pljuvačke, odnosno drugih bioloških materijala, ili merenjem odgovarajućim sredstvima i aparatima ili na drugi način utvrdi prisustvo nedozvoljenih opojnih sredstava u organizmu.

Član 247.
Vozač koji je pod uticajem alkohola ne sme da upravlja vozilom u saobraćaju, odnosno da započne upravljanje vozilom.
Smatraće se da je pod uticajem alkohola lice za koje se analizom krvi, odnosno urina ili drugom metodom merenja količine alkohola u organizmu utvrdi da sadrži alkohol u krvi, ili ako je prisustvo alkohola u organizmu utvrđeno odgovarajućim sredstvima ili aparatima za merenje alkoholisanosti, ili kod koga se stručnim pregledom utvrdi da pokazuje znake alkoholne poremećenosti.
Stepeni alkoholisanosti vozača, tj.instruktora vožnje vozača instruktora i kandidata za vozača su:
1) do 0,3 g/kg (do 6,5 mmol/l) - blago alkoholisan vozač,
2) od 0,3 do 0,49 g/kg (od 6,5 do 10,8 mmol/l) - umereno alkoholisan vozač,
3) od 0,5 do 1,19 g/kg (od 10,8 do 26 mmol/l) - srednje alkoholisan vozač,
4) od 1,2 do 1,59 g/kg (od 26 do 34,6 mmol/l) - teško alkoholisan vozač i
5) od 1,6 g/kg (od 34,6 mmol/l)- potpuno alkoholisan vozač.
( da li su ovi termini usaglašeni sa medicinom. Značajno za veštake)
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se umereno alkoholisani vozač koji upravlja vozilom u saobraćaju.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se srednje alkoholisani vozač koji upravlja vozilom u saobraćaju i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od 3 do 12 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se teško alkoholisani vozač koji upravlja vozilom u saobraćaju i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od 6 do 12 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se potpuno alkoholisani vozač koji upravlja vozilom u saobraćaju i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od 12 meseci.

Član 248.
U toku vožnje ne sme imati alkohol u organizmu:
1)vozač motornog vozila koje je registrovano za prevoz više od 98 lica uključujući vozača(osim vozača), odnosno čija je najveća dozvoljena masa veća od 3.500 kg,
2)vozač motornog vozila koji obavlja javni prevoz lica, odnosno stvari,
3)vozač vozila kojim se prevoze opasne materije, odnosno vanredni prevoz,
4) vozač vozila kategorije "A1" i "A",
5) instruktor vožnje tokom praktičnog dela osposobljavanja
6) kandidat za vozače tokom praktičnog dela osposobljavanja i polaganja praktičnog dela vozačkog ispita,
7) vozač sa probnom vozačkom dozvolom,
lice koje nadzire vozača sa probnom vozačkom dozvolom;
9) ispitivač na praktičnom delu vozačkog ispita;
10) vozač vozila iz člana195. ovog zakona.
Ovde je očigledno napravljen propust, jer se u svim ostalim tačkama definiše ova obaveza samo u slučajevima kada se obavlja upravljanje vozilima određene kategorije ili vrši određeni specifičan posao.
Instruktor vožnje može obavljati i upravljanje vozilom u druge namene osim izvršavanje radnog naloga u obuci kandidataka kada faktički i ne sedi za upravljačem vozila.

Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se blago alkoholisano i umereno alkoholisano lice iz stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se srednje, teško ili potpuno alkoholisano lice iz stava 1. ovog člana i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od 12 meseci.

Član 249.
Ako se za lice iz čl. 245. i 246. utvrdi da nije pod dejstvom alkohola, odnosno drugih opojnih sredstava, ili je blago alkoholisan, osim lica iz člana 248. ovog zakona, troškove proistekle iz utvrđivanja i analize uticaja prisustva alkohola, odnosno opojnih droga, odnosno lekova, odnosno drugih opojnih sredstava, snosi organ koji je lice uputio na testiranje.
Troškove utvrđivanja da li je lice pod dejstvom alkohola, opojnih droga, zabranjenih lekova, odnosno drugih opojnih sredstava, kao i za preduzete mere nadležnih organa, snosi lice kod koga se utvrdi da je pod uticajem opojnih droga, odnosno lekova i drugih opojnih sredstava, odnosno da je pod nedozvoljenim dejstvom alkohola.
Visinu i način obračuna troškova angažovanja policije pri utvrđivanju da li je lice pod dejstvom alkohola, odnosno lekova, odnosno drugih opojnih sredstava, propisuje ministar nadležan za unutrašnje poslove.

Član 250.
Analizu krvi, urina, odnosno drugih bioloških materijala radi utvrđivanja alkoholisanosti, odnosno uticaja drugih opojnih sredstava na vozača ili na druge učesnike u saobraćaju obavlja ovlašćena zdravstvena ustanova.
Propisivanje, utvrđivanje ispunjenosti uslova i davanje ovlašćenja zdravstvenim ustanovama iz stava 1. ovog člana obavlja ministar nadležan za poslove zdravlja.

5.3 Zdravstveni pregledi vozača i kandidata za vozače

Član 251.
Ministar nadležan za poslove zdravlja u saradnji sa ministrom nadležnim za poslove saobraćaja propisuje zdravstvene uslove koje treba da ispunjavaju kandidati za vozače.
Član 252.
Zdravstvene preglede i izdavanje uverenja o telesnoj i duševnoj sposobnosti za upravljanje motornim vozilom, odnosno tramvajem, obavlja zdravstvena ustanova koja ispunjava propisane uslove. Uslove koje treba da ispunjava zdravstvena ustanova da bi obavljala zdravstvene preglede i izdaje uverenja o telesnoj i duševnoj sposobnosti, propisuje ministar nadležan za poslove zdravlja.
Lice koje se osposobljava za vozača motornih vozila dužno je pre početka praktičnog dela osposobljavanja da obavi zdravstveni pregled i da priloži auto-školi u kojoj se osposobljava uverenje o zdravstvenoj sposobnosti. Uverenje iz stava 1. ovog člana važi 24 meseci od dana izdavanja.

Član 253.
Lice koje se osposobljava za vozača, odnosno vozač koga je ovlašćena zdravstvena ustanova nakon pregleda oglasila nesposobnim za upravljanje vozilom, odnosno tramvajem, može podneti prigovor i tražiti ponovni zdravstveni pregled kod drugostepene komisije koju obrazuje ministarstvo nadležno za poslove zdravlja. Nalaz i mišljenje drugostepene komisije je konačan.
Ako je lekarskim uverenjem konstatovana zdravstvena nesposobnost vozača smatraće se da je vozač nesposoban za upravljanje vozilom sve do konačnog nalaza i mišljenja drugostepene komisije iz stava 1.ovog zakona.

Član 254.
Redovnom zdravstvenom pregledu podležu:
1) vozači koji upravljaju motornim vozilima kojima se obavlja javni prevoz, instruktori vožnje, licencni ispitivač, kao i drugi vozači kojima je upravljanje motornim vozilima zanimanje, u roku koji ne može biti duži od pet godina i
2) ostali vozači pre isteka predviđenog roka za podnošenje dokaza o zdravstvenoj sposobnosti za produženje vozačke dozvole kada je to propisano.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 1. kazniće se lice čiji radnik je vozač koji se u predviđenom roku ne podvrgne zdravstvenom pregledu iz stava 1. tačka 1. ovog člana.
Ovaj stav treba brisati, jer vozač može to namerno da uradi da bi naneo štetu ovom licu.
Ako hoćemo da kaznimo ovo lice onda mu i definišimo obavezu. Na primer:
Odgovorno lice u pravnom licu ne može uputiti vozača iz stava 1 tačka 1, koji nije izvršio redovni zdravstveni pregled, da upravlja motornim vozilom u saobraćaju.
Na osnovu ovog stava se može predvideti i predmetni stav o sankcionisanju koji osporavamo.

Član 255.
Na kontrolni zdravstveni pregled uputiće se vozač i instruktor vožnje koji zbog duševnih ili telesnih smetnji, odnosno nedostataka, nije u stanju bezbedno da upravlja vozilom, odnosno tramvajem. Nadležni organ unutrašnjih poslova po mestu prebivališta vozača je dužan da izda uput po saznanju činjenice o duševnim i telesnim smetnjama i nedostacima vozača.
Zahtev za upućivanje na kontrolni zdravstveni pregled može podneti nadležni organ za unutrašnje poslove, inspektor za drumski saobraćaj, državni tužilac, sud, organ ovlašćen za vođenje prekršajnog postupka, zdravstvena ustanova, lekar, pravno lice ili preduzetnik kod koga je vozač zaposlen ili Agencija.
Kontrolni zdravstveni pregled obavlja ovlašćena zdravstvena ustanova iz člana 252. stav 1.
Član 256.
Nadležni organ unutrašnjih poslova oduzeće rešenjem vozačku dozvolu vozaču odnosno instruktoru vožnje koji se ne podvrgne kontrolnom zdravstvenom pregledu na koji je upućen, za vreme dok ne obavi taj pregled i ne priloži dokaz o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje vozilom.
Nadležni organ unutrašnjih poslova oduzeće rešenjem vozačku dozvolu vozaču odnosno instruktoru vožnje za koga se pregledom utvrdi da je postao duševno i telesno nesposoban za upravljanje vozilom, odnosno tramvajem, za vreme dok ta nesposobnost traje.
Na način iz stava 2. ovog člana postupiće se ako je vozač proglašen duševno i telesno nesposobnim za vozača od strane nadležne vojnolekarske komisije, odnosno po pravosnažnosti rešenja o lišenju poslovne sposobnosti.

Član 257.

Vozaču ili instruktoru vožnje koji ima pravo da upravlja vozilima više kategorija, a to mu pravo za pojedine kategorije bude ograničeno iz razloga predviđenih u članu 256. ovog zakona, izdaće se na njegov zahtev vozačka dozvola u koju će se upisati ona kategorija vozila kojom ima pravo da upravlja.
Član 258.
Ako zdravstvena ustanova prilikom prijema lica na pregled odnosno lečenje ustanovi da je lice vozač, dužno je da to konstatuje u zdravstvenoj evidenciji vozača.
Ako se prilikom pregleda ili lečenja vozača osnovano posumnja, ili utvrdi, da je nesposoban da upravlja svim ili pojedinim kategorijama vozila, odnosno potkategorijama vozila, lekar je dužan da ovo konstatuje u zdravstvenom evidenciji vozača i da o tome odmah pisano obavesti nadležni organ unutrašnjih poslova, a najkasnije u roku od 48 sati.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se zdravstvena ustanova koja postupi suprotno odredbama stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se lekar koji postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana.
Član 259.
Vozač snosi troškove redovnog zdravstvenog pregleda
Troškove kontrolnog pregleda vozača snosi organ koji ga je na pregled uputio.
Vozač snosi troškove kontrolnog zdravstvenog pregleda, ako se na kontrolnom pregledu ustanovi da nije sposoban za bezbedno upravljanje vozilom, odnosno tramvajem.

5.4 Probna vozačka dozvola

Član 260.
Probna vozačka dozvola izdaje se licu koje prvi put stiče privilegiju za upravljanje motornim vozilima "A" ili "B" kategorije, odnosno koje položi vozački ispit nakon što mu je poništena vozačka dozvola.
Probna vozačka dozvola izdaje se sa rokom važenja 2 godine. Ovaj rok može biti i kraći za lica koja završe dodatnu obuku o bezbednom učestvovanju u saobraćaju u ovlašćenoj organizaciji, ali ne manji od jedne godine.
Vreme za koje je licu sa probnom vozačkom dozvolom izrečena zaštitna mera ili mera bezbednosti zabrane upravljanja motornim vozilom, ne računa se u rok trajanja probne vozačke dozvole.
Vozač koji ima probnu vozačku dozvolu ne sme da:
1) upravlja vozilom brzinom većom od:
- na autoputu 90 km/h (80 km/h prva tri meseca od dana sticanja dozvole)
- na ostalim putevima 70 km/h (60 km/h prva tri meseca od dana sticanja dozvole)
2) otpočne i upravlja motornim vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga, odnosno drugih opojnih sredstava,
3) upravlja motornim vozilom u periodu od 23.00 do 05.00 časova i
4) koristi sredstva za interaktivnu komunikaciju tokom vožnje.
Vozač do 18. godina starosti koji ima probnu vozačku dozvolu "B" kategorije ne sme da započne i upravlja vozilom bez nadzora lica u vozilu koje ima važeću vozačku dozvolu ''B'' ili više kategorije u trajanju od najmanje 5 godina.
Motorno vozilo, kojim upravlja vozač koji ima probnu vozačku dozvolu, mora biti označeno posebnom oznakama "P", koja mora biti na vidljivom mestu sa prednje i zadnje strane vozila.
Ministar nadležan za unutrašnje poslove Agencija uz predhodno mišljenje Zajednice auto škola će propisati posebne uslove koju mora da ispuni ovlašćena organizacija iz stava 2 ovog člana, kao i posebnu oznaku iz stava 5. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se vozač koji upravlja motornim vozilom suprotno odredbama st. 4. ili 5. ovog člana i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od 12 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se vozač koji upravlja motornim vozilom suprotno odredbama stava 6. ovog člana i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od 3 do 6 meseci.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se lice koje upravlja motornim vozilom, koje je obeleženo u skladu sa odredbama stava 6 ovog člana, po isteku probne vozačke dozvole.

5.5 Vozačka dozvola
Član 261.
Vozačku dozvolu izdaje odnosno produžava njenu važnost nadležni organ unutrašnjih poslova.Planirati mogućnost da se pređe na izdavanje vozačke dozvole od strane licenciranog ispitivača. To kao mogućnost definisati u ovom Zakonu kako se isti nebi kasnije morao menjati. Na primer da u nastavku prvog stava stojiili lice koje ovlasti MUP.

Član 262.

Vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilima kategorija "A1", "A2" ''A'', "B1", ''B'', ''BE'', ''AM'' i ''T'' produžava sa rokom važenja do 10 godina kada lice napuni 55 godina života,a licima starijim od 65 godina života - sa rokom važenja do najviše pet godina.
Ubacivanjem ovog dodatka eliminišemo potrebu za stavom 2. Još važnioje je što elinišemo potrebu za tolikim lekarskim pregledima što smatramo ekonomski neopravdanim nametom na vozače.
Licima iz stava 1. ovog člana koja u vreme izdavanja vozačke dozvole imaju više od 55 godina života vozačka dozvola izdaje se sa rokom važenja do navršene 65. godine života, s tim da taj rok ne može biti kraći od tri godine.
Produženje vozačke dozvole za kategorije navedene u st. 1. i 2. ovog člana obavlja se kada lice priloži dokaz da je telesno i duševno sposobno za upravljanje motornim vozilom određene kategorije.
Dokaz o duševnoj i telesnoj sposobnosti za produženje vozačke dozvole izdaje ovlašćena zdravstvena ustanova. U dokazu mora biti određen datum sledećeg pregleda, u skladu sa utvrđenim psihofizičkim sposobnostima vozača, koji ne sme biti duži od:
1) 3 godine posle 70. godine starosti vozača
2) 2 godine posle 75. godine starosti vozača.
Izuzetno od odredbe st. 1. i 2. ovog člana, vozačka dozvola se može izdati ili se njeno važenje može ograničiti i na rokove kraće od rokova utvrđenih u tom stavu na osnovu nalaza i mišljenja zdravstvene službe u uverenju o zdravstvenoj sposobnosti lica.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se lice koje ne produži ili zameni vozačku dozvolu u skladu sa odredbama ovog člana.
Za prekršaj iz ovog člana neće se izreći kazneni poeni.

Član 263.
Vozačka dozvola za vožnju motornih vozila kategorija "C1", "C1E", "C", "CE", "D1", "D1E", "D" i ''DE'' produžava se sa rokom važenja do 10 godina kada lice napuni 55 godina života, 5 godina, a licima starijim od 65 godina života - sa rokom važenja do najviše tri jedne godine.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, vozačka dozvola se može izdati ili se njeno važenje može ograničiti i na rokove kraće od rokova utvrđenih u tom stavu na osnovu nalaza i mišljenja zdravstvene službe u uverenju o zdravstvenoj sposobnosti lica.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se lice koje ne produži vozačku dozvolu u skladu sa odredbama ovog člana.
Smatramo neopravdanim da ovi vozači do 65 godine života produžavaju vozačku dozvolu i ishoduju lekarsko uverenje čak 11 puta.
Član 264.
Vozačka dozvola izdaće se licu na njegov zahtev, ako ispunjava uslove iz čl. 237, 239, 240, 241, odnosno 242. ovog zakona. Rok važenja vozačke dozvole računa se od dana njenog izdavanja, odnosno produženja važenja.

Član 265.

U vozačku dozvolu upisuju se sve kategorije vozila kojima vozač sme da upravlja prema odredbama člana 236. ovog zakona.

Član 266.

Vozačka dozvola za koju je izdat duplikat ne sme se koristiti.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se lice koji postupi suprotno odredbama ovog člana i izreći će mu se zaštitna mera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od 12 meseci i mera oduzimanja predmeta.

Član 267.
Izgled i sadržinu obrasca vozačke dozvole, kao i evidencije vozača utvrđuje ministar nadležan za unutrašnje poslove.

Član 268.
Stranac i državljanin Republike Srbije sa privremenim ili stalnim boravkom u inostranstvu, sme na osnovu važeće strane vozačke dozvole koju je izdao nadležni organ strane države i pod uslovom reciprociteta, da upravlja motornim vozilom na teritoriji Republike Srbije.
Državljanin članice Evropske Unije (EU) koji privremeno boravi u Republici Srbiji i državljanin Republike Srbije sa privremenim ili stalnim boravkom na teritoriji EU, sme na osnovu važeće vozačke dozvole koju je izdao nadležni organ članice EU da upravlja motornim vozilom na teritoriji Republike Srbije.

Član 269.
Strana vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilima neće se priznati licima koja ne uspunjavaju uslove iz člana 239. u pogledu navršenih godina života.
Član 270.
Stranac kome je odobreno stalno nastanjenje u Republici Srbiji i državljanin Republike Srbije koji se vrati iz inostranstva, kao i osoblje diplomatsko-konzularnih predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Republici, stranih trgovinskih, saobraćajnih, kulturnih i drugih predstavništava i stranih dopisništava smeju da upravljaju motornim vozilima na osnovu važeće strane vozačke dozvole za vreme od šest meseci od dana ulaska u zemlju, osim lica iz stava 2. člana 268. ovog zakona, koji mogu da upravljaju vozilima na osnovu strane vozačke dozvole sve vreme boravka u Republici Srbiji.
Strancu kome je odobreno stalno nastanjenje u Republici Srbiji, važeću stranu vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilima, nadležni organ će na njegov zahtev zameniti, pod uslovima iz člana 239. ovog zakona, bez polaganja vozačkog ispita, vozačkom dozvolom za upravljanje onom kategorijom motornih vozila u koju spadaju vozila za čije su upravljanje ovlašćena stranom vozačkom dozvolom. Izuzetno i pod uslovima reciprociteta, od osoblja diplomatsko-konzularnih predstavništava i misija stranih država i predstavništava međunarodnih organizacija u Republici, prilikom zamene strane vozačke dozvole, neće se zahtevati dokazi o ispunjavanju uslova iz
stava 1,
člana 239. ovog zakona, i u pogledu duševne i telesne sposobnosti za upravljanje vozilima.
Strana vozačka dozvola iz čijeg se teksta ne može zaključiti za koju je kategoriju, odnosno vrstu motornog vozila izdata, ili da li joj je istekao rok važenja, može se zameniti, u smislu stava 2. ovog člana, samo ako podnosilac zahteva priloži ispravu iz koje se vidi kojim motornim vozilom, odnosno kategorijom sme da upravlja, odnosno da joj nije istekao rok važenja i da nije izrečena mera zabrane upravljanja vozilima, odnosno da su ispunjeni uslovi određeni ovim zakonom.
Lice iz st. 1. i 2. ovog člana ne sme da upravlja motornim vozilom u Republici Srbiji ako mu je u državi u kojoj je izdata strana vozačka dozvola, izrečena mera zabrane upravljanja motornim vozilom koja važi za vreme boravka lica u Republici Srbiji.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama st. 1. ili 4. ovog člana.

Član 271.
Međunarodna vozačka dozvola priznaće se samo ako je izdata od nadležnog organa ili organizacije strane države. Međunarodna vozačka dozvola ne može se zameniti za vozačku dozvolu u Republici Srbiji.
Lice koje ima više nacionalnih vozačkih dozvola, od kojih je jedna izdata u Republici Srbiji, sme da koristi samo onu koja je izdata u Republici Srbiji.

Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se lice koji postupi suprotno odredbama stava 2. ovog člana.
Za prekršaj iz ovog člana neće se izreći kazneni poeni.

Član 272.
Vozaču kome je izdata vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom izdaće se na njegov zahtev međunarodna vozačka dozvola.
U međunarodnu vozačku dozvolu moraju biti upisana svako važeće ograničenje i mera zabrane upravljanja motornim vozilom.
Međunarodna vozačka dozvola izdata u Republici Srbiji ne sme se koristiti za upravljanje motornim vozilima na teritoriji Republike Srbije.
Međunarodnu vozačku dozvolu izdaje organizacija kojoj je to povereno na osnovu posebnog zakona ili drugih propisa.

Član 273.
Kada upravlja motornim vozilom ili tramvajem, vozač mora imati kod sebe važeću vozačku dozvolu.
Vidimo da ovde već uvodite jedan termin za vozačku dozvolu. Ovo iziskuje definisanje važeće vozačke dozvole i sam pojam vozačke dozvole., kao na primer:
''Vozačka dozvola je dokument koji se izdaje na osnovu predhodno ispunjenih uslova i omogućava upravljanje motornim vozilom u saobraćaju. Vozačka dozvola može biti: Probna, Stalna, Strana i Međunarodna''
Vozačku dozvolu iz stava 1. ovog člana vozač je dužan da pokaže na zahtev policajca.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se vozač koji postupi protivno odredbama stava 1. ovog člana.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 3. kazniće se vozač koji postupi protivno odredbama stava 2. ovog člana.




Član 274.
Vlasnik je dužan da na zahtev ovlašćenog organa da podatke o identitetu lica kome je dao vozilo na upravljanje.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 1. kazniće se lice koje postupi suprotno odredbama ovog člana.
Član 275.
Vozač motornog vozila, odnosno tramvaja koji promeni prebivalište obavezan je da se, u roku od 30 dana od dana promene prebivališta prijavi organu nadležnom za unutrašnje poslove na teritoriji na kojoj ima novo prebivalište, radi upisa u evidenciju vozača.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 4. kazniće se lice koji postupi suprotno odredbama ovog člana.
Član 276.
Nadležni organ koji je vozačku dozvolu izdao, oduzeće vozačku dozvolu kada utvrdi da lice ne ispunjava uslove potrebne za njeno izdavanje ili produženje.

5.6 Auto-škola
Član 277.
Auto-škola je privredno društvo koje se bavi vaspitanjem i obrazovanjem kandidata za vozače i ostalih učesnika u saobraćaju.
Dozvolu za rad auto-škole koja ispunjava propisane uslove, izdaje ministarstvo unutrašnjih poslova Agencija uz predhodno mišljenje Zajednice auto škola, upisuje je u registar auto-škola.
Napokon treba da razgraničimo funkcije po oblastima delovanja. Ako formiramo Agenciju onda je ona to telo u kojem se grupiše svo znanje iz ove oblasti i kao takvo najmerodavnije za ocenu ispunjavanja uslova za obavljanje delatnosti u ovoj oblasti. Konsultacija sa auto školama daje jačinu, jer auto škole preko svog udruženja su najbliže mestu odvijanja obrazovanja i vaspirtanja kandidata, te njihovo predhodno mišljenje jača stav Agencije.
Dozvolu za rad auto-škole u sastavu srednje stručne saobraćajne škole, koja ispunjava propisane uslove ovim zakonom izdaje ministarstvo nadležno nadležno za obrazovanje uz saglasnost Agencije i predhodno mišljenje Zajednice auto škola ministarstva unutrašnjih poslova i upisuje se je u registar auto-škola.
Ukoliko privredno društvo obavlja druge delatnosti osim vaspitanja i obrazovanja kandidata za vozače i ostale učesnike u saobraćaju odnosno tu delatnost obavlja van sedišta, osniva ogranak privrednog društva koji se u skladu sa propisima upisuje u registar privrednih društava.
Predlažemo da se ovaj stav briše, jer je u očiglednoj koliziji sa Zakonom o privrednim društvima ili Zakonom o radu.
Registar auto-škola sadrži najmanje: broj upisa u registar, poslovno ime auto-škole, statusni oblik, sedište auto-škole, sedište odeljenja auto-škole, kategorije za koje obavlja obuku, datum upisa u registar, datum i razlog brisanja iz registra.
Ministar nadležan za unutrašnje poslove Agencija uz predhodno mišljenje Zajednice auto školadonosi bliže propise o obliku, načinu i uslovima vođenja registra auto-škola, kao i načinu i uslovima za rad auto-škola.
U Agenciji će biti grupisani najpozvaniji i najstručniji ljudi iz ove oblasti.

Član 278.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Agencijadonosi rešenje o brisanju auto-škole iz registra auto-škola kada:
1) privredno društvo bude izbrisano iz registra privrednih subjekata,
2) ne ispunjava uslove predviđene u članu 279. ovog zakona,
3) u određenom roku ne otkloni utvrđene nedostatke i(pod 3) treba brisati jer je za to predviđena mera ZABRANA RADA)
4) joj se po treći put izda rešenje o zabrani rada.
U slučaju brisanja auto-škole iz registra iz stava 1. tačka 5. ovog člana, auto-škola se može ponovo upisati u registar po isteku 5 godina od datuma brisanja iz registra.
Član 279.
Auto-škola mora da ima:
1) odgovarajuće opremljenu školsku učionicu za teorijsku nastavu i polaganje vozačkih ispita za najmanje 10 kandidata, minimalne površine 20 m2, u vlasništvu ili zakupu,
2) poslovni prostor za administrativne poslove i rukovodioca auto-škole, , (Prostori definisani u tački 1 i 2 moraju pripadati istom objektu i istoj adresi
3) propisana nastavna sredstva i pomoćna učila,
4) ukupno najmanje 3 odgovarajuće opremljena motorna vozila, osim motocikla, u svojini ili sa pravom korišćenja (lizing) onih kategorija za koje obavlja obuku vozača. Vozila za obuku vozača ''A'' i ''B'' kategorije ne smeju biti starija od 6 godina, a za obuku vozača ostalih kategorija starija od 12 godina.(zašto dajemo mogućnost da se otvori auto škola sa zakupljenim vozila sa Ugovorom. Mislim da smo se dogovorilida neki minimum mora biti u vlasništvu škole.)
5) uređeni poligon ili drugu površinu, u vlasništvu i zakupu, za početnu obuku vozača, koja nije namenjena za odvijanje javnog saobraćaja, od najmanje 500 m2 korisne površine.
Predlažemo, a to smo i naveli u članu 223. stav 3. da se u sklopu poligona za vaspitanje i obrazovanje dece obavezno izgradi i poligon za obuku kandidata za vozače motornih vozila.
Propise o uslovima koje treba da ispunjavaju auto-škole u vezi prostora za nastavu, opremljenosti, nastavnim sredstvima, i izgledu i strukturi poligona za početnu obuku vozača, donosi ministarstvo unutrašnjih poslova. Agencija uz predhodno mišljenje Zajednice auto škola
Član 280.
Auto-škola mora na propisan način da vodi:
1) registar lica koja su započela obuku,
2) registar lica kojima su izdatae potvrde uverenja o završenoj obuci,
3) dnevnik teorijske nastave,
4) dnevnu knjigu rada sa putnim nalogom i Putni nalog je dokument za obavljanje prevoza, a radni nalog dokument za obavljanje radnog zadatka. Instruktor obavlja radni zadatak. Inače kome danas treba putni nalog kada se vrši obavezna privatizacija.
5)registre izdatih uverenja o položenom teoreskom i praktičnom delu vozačkog ispita.
5) knjižicu osposobljavanja kandidata.
Kako Knjižica osposobljavanja kandidata postaje značajn dokument koji pripada kandidatu onda istu ne vodi auto škola, već se u nju upisuju svi veoma značajni podaci iz procesa osposobljavanja kandidata i polaganja vozačkog ispita kao što su:
· lični podaci kandidata
· podaci o pravnom licu u kojem se organizuje i realizuje obuka
· podaci o predavačima i licencnim ispitivačima
· podaci o prisustvovanju časovima teoretskog i praktičnog dela osposobljavanja i obuke potvrđeni od strane predavača i instruktora vožnje
· podaci o polaganju teoretskog i praktičnog dela potvrđeni i potpisani od strane licencnih ispitivača
Na ovaj način knjižica osposobljavanja postaje dokument koji obezbeđuje sva potrebna pravna akta za konačno ishodovanje i vozačke dozvole.Samim tim u auto školi preostaje obaveza da se vodi jedan registar kandidata u kojem mogu da se sadrže svi potrebni podaci koji se ovim članom predviđaju, te je nepotrebno povećavanje obima i broja dokumenata.u obliku registara izdatih potvrda i uverenja, jer se ona čak u daljem tekstu Zakona ni ne predviđaju.
Registar kandidata sadrži naročito: registarski broj kandidata, datum upisa, ime i prezime kandidata, datum i mesto rođenja, prebivalište i adresu, jedinstveni matični broj građana i broj lične karte, podatke o osposobljavanju, podatke o brisanju iz evidencije kandidata.
Dnevnik teorijske nastave sadrži, naročito: broj dnevnika, vreme obuke, ime i prezime predavača, ime, prezime i registarski broj kandidata.
Knjiga rada sa putnim nalogom sadrži podatke o auto-školi koja ga je izdala, broj i datum izdavanja, ime i prezime instruktora vožnje, registarsku oznaku vozila, podatke o broju prevezenih kilometara, ,(kome je značajan ovaj podatak) ime, prezime i registarski broj kandidata, i podatke o osposobljavanju.
Knjižica obuke kandidata poseduje podatke iz registra kandidata, ime i prezime, predavača teorijske nastave, predavača prve pomoći, instruktora vožnje, datum i vreme osposobljavanja, nastavnu jedinicu, potpis kandidata i predavača i instruktora vožnje ne potpis kandidata, jer je to njegova knjižica obuke i on je poseduje, već potpise i mišljenja predavača i instruktora vožnjepo završenom času i mišljenje predavača i instruktora vožnje o nivou znanja kandidata po završenoj obuci. Knjižicu obuke kandidata otvara auto-škola, a kandidat je obavezan da je nosi na časove osposobljavanja.
Propise o sadržaju registra kandidata za vozače, dnevniku za teorijsku nastavu, knjizi rada sa putnim nalogom i knjižici obuke kandidata donosi ministarstvo unutrašnjih poslova. Agencija uz predhodno mišljenje Zajednice auto škola.
Član 281.
Auto-škola mora imati u radnom odnosu, na određeno ili neodređeno vreme sa punim radnim vremenom, stručnog rukovodioca auto-škole i najmanje tri instruktora vožnje, koji imaju važeće odgovarajuće licence.
Šta ako ne postoji mogućnost za punim fondom radnih sati.
Član 282.
Stručni rukovodilac auto-škole mora biti lice sa višom ili visokom stručnom spremom u zanimanju saobraćajni inženjer drumskog saobraćaja, sa najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima iz oblasti drumskog saobraćaja, odnosno jednom godinom iskustva u oblasti osposobljavanja kandidata za vozače.
Izuzetno od prethodnog stava, stručni rukovodilac auto-škole može biti lice koje obavlja tu delatnost u vreme donošenja ovog zakona i koje ima višu ili visoku stručnu spremu druge struke, pod uslovom da je steklo licencu za instruktora vožnje i licencu za stručnog rukovodioca auto-škole.
Stručni rukovodilac može biti i jedan od tri potrebna instruktora iz predhodnog stava, kao i da obavlja poslove predavača teoretske nastave ako ispunjava potrebne uslove.
Na ovaj način se ublažava zahtev za potrebnim brojem izvršilaca, jer postoji opravdana bojazan za nedostatkom poslova u nekim manjim sredinama.


5.7 Program osposobljavanja kandidata za vozače
Član 283.
Osposobljavanje kandidata za vozače je delatnost od posebnog interesa koja se sprovodi u auto-školama prema propisanom programu osposobljavanja koji se objavljuje u posebnom Pravilniku i važi za sve Auto škole.
Na ovaj način eliminišemo da Auto škole donose, kao ''svoje'' nastavne planove i programe, već su dužne da rade po unapred utvrđenom i objavljenom nastavnom planu i programu.
Izuzetno od stava 1. ovog člana osposobljavanje vojnih lica kandidata za vozače i polaganje vozačkog ispita može se obavljati u Vojsci, prema propisima koje donese ministar nadležan za poslove odbrane.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, obrazovanje učenika za obrazovni profil vozač motornih vozila i druge obrazovne profile koji savlađuju programe teorijskog i praktičnog dela upravljanja motornim vozilom u srednjim stručnim saobraćajnim školama, donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Član 284.
Auto-škole pripremaju kandidate za vozače motornih vozila po propisanom programu osposobljavanja koji sadrži teorijski i praktični deo.
Teorijski deo obuhvata najmanje sledeće gradivo:
1) pravila saobraćaja - saobraćajna signalizacija, pravo prvenstva prolaza, ograničenje brzine, znaci koje daju ovlašćena lica, kao i opasnosti koje nastaju zbog propusta koji su u suprotnosti sa saobraćajnim propisima;
2) vozač - značaj opreznosti vozača i razvoj međusobnog poštovanja i razumevanja prema svim učesnicima u saobraćaju; opažanje, procena i donošenje odluke, vreme reakcije, promene u ponašanju vozača pod uticajem alkohola, droga i lekova; koncentracija i umor vozača;
3) put – bezbedno odstojanje i rastojanje, put kočenja, upravljanje vozilom u specifičnim vremenskim uslovima i stanju puta; faktori rizika upravljanja motornim vozilom u odnosu na stanje puta, naročito promene koje nastaju promenom vremenskih uslova odnosno dnevni i noćni uslovi vožnje, režim saobraćaja na različitim tipovima puta;
4) ostali učesnici u saobraćaju – faktori rizika vezani za ponašanje ostalih učesnika u saobraćaju, sa posebnim osvrtom na ranjive učesnike u saobraćaju (deca, pešaci, biciklisti i motociklisti i osobe sa posebnim potrebama)
5) opšte odredbe – pravila vezana za isprave neophodne za upravljanje motornim vozilom; postupak i ponašanja u slučaju saobraćajne nezgode (obaveštavanje nadležnih organa i obezbeđivanje mesta nezgode), pružanje prve pomoći povređenima u saobraćajnoj nezgodi; faktori bezbednosti vezani za vozilo, opterećenje i način prevoženja lica;
6) mere predostrožnosti prilikom napuštanja vozila
7) osnovi rada uređaja na motornom vozilu koji su značajni za bezbednost saobraćaja – poznavanje najčešćih kvarova na vozilu, naročito kvarova upravljačkog mehanizma, uređaja za vešanje i kočenje; stanje pneumatika, uređaja za osvetljenje i signalizaciju, bočna ogledala i vetrobransko staklo, brisači, izduvni sistem, sigurnosni pojasevi i uređaji za davanje zvučnih signala;
pasivna bezbednost vozila – upotreba sigurnosnih pojaseva i naslona za glavu i opreme za bezbedan prevoz dece;
9) osnove ekonomične vožnje i uticaja saobraćaja ne životnu sredinu – sprečavanje zagađenja bukom i izduvnim gasovima;
Praktični deo obuhvata sticanje znanja, veštine i ponašanja:
1) razumevanje značaja opreznosti i poštovanja ostalih učenika u saobraćaju,
2) priprema i provera vozila za bezbednu vožnju,
3) upotreba komandi i uređaja vozila,
4) izvođenje radnji vozilom u saobraćaju: izlazak sa parkinga i uključenje u saobraćaj, održavanje pravca kretanja na putu, prilagođavanja brzine uslovima saobraćaja, održavanje bezbednog odstojanja između vozila, promena saobraćajne trake, obilaženje parkiranih vozila i prepreka, mimoilaženje sa vozilom i pešakom, preticanje vozila u raznim situacijama, prilaz i prelazak preko ukrštanja pruge i puta u nivou, prilaz i prolazak kroz raskrsnicu, upravljanje vozilom na različitim tipovima puteva, upravljanje vozilom u urbanim sredinama kao i na otvorenom utu, upravljanje vozilom pri različitim vremenskim uslovima, različitoj osvetljenosti i gustini saobraćaja, parkiranja vozila i preduzimanje odgovarajućih mera prilikom napuštanja vozila,
5) poštovanje saobraćajnih propisa i naredbi policajca,
6) komunikacija sa ostalim učesnicima u saobraćaju,
7) reagovanje na odgovarajući način u rizičnim situacijama,
ukazivanje dužnog poštovanja ostalim učesnicima u saobraćaju.
Osposobljavanje kandidata za vozača u praktičnom delu može otpočeti tek kada kandidat položi teorijski deo vozačkog ispita.
Program osposobljavanja vozača za svaku kategoriju vozačke dozvole donosi ministarstvo unutrašnjih poslova.
Mislimo da je nepotrebno detaljisati elemente programa u ovom Zakonu, ako se već posebno donosi te ovaj član treba brisati.


Član 285.
Program obrazovanja lica za zanimanje vozača motornih vozila koje se obavlja u sistemu srednjeg obrazovanja po planu i programu propisanom od ministra nadležnog za poslove obrazovanja, mora obuhvatiti najmanje sadržaj programa utvrđenog u skladu sa ovim zakonom.

Član 286.
Program osposobljavanja vojnih licaza vozače motornih vozila koje se obavlja u Vojsci mora obuhvatiti najmanje sadržaj programa utvrđenog u skladu sa ovim zakonom.
Član 287.
Osposobljavanje lica za upravljanje motornim vozilom, odnosno tramvajem, može započeti najranije šest meseci pre nego što kandidat ispuni starosni uslov iz člana 239. ovog zakona.
Kandidat za vozača koji vrši praktični deo obuke sme upravljati vozilom one kategorije za koju se obučava samo ako upravlja vozilom pod nadzorom instruktora vožnje.
Praktični deo obuke za vozače motornih vozila kategorija ''AM'' valjda AM, jer M ne postojii ''T'' može se obavljati samostalno, uz prethodno položen teorijski deo vozačkog ispita i izdatu "L" tablicu koja se postavlja na vidno mesto na vozilu.
Obuka iz stava 3. ovog člana ne sme se obavljati na državnim putevima (magistralni ili regionalni). Pre toga definisati ove puteve.
Vlada u skladu sa propisima o kontroli cena, a na predlog ministarstva unutrašnjih poslova i ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja Agencija na predlog Zajednice auto škola određuje minimalnu cene časova teorijskog i praktičnog dela osposobljavanja kandidata u upravljanju vozilom za pojedine kategorije.


Član 288.
Obuka iz ''Prve pomoći u saobraćaju'' obavlja se u ovlašćenoj organizaciji, a izvodi je licencirani predavač po programu koji propisuje ministar nadležan za zdravlje na predlog Agencije.
Program obuke iz stava 1. ovog člana, izgled i sadržaj licence predavača, odnosno način njenog dobijanja, propisuje ministar nadležan za zdravlje.
Licencu za predavača iz stava 1. ovog člana izdaje Agencija.

5.8 Nastavni čas obuke
Član 289.
Čas teorijske nastave traje 45 minuta, sa pauzama od najmanje 5 minuta između časova. Kandidat za vozača može imati dnevno najviše 4 časa teorijske nastave.
Čas praktičnog dela osposobljavanja za upravljanje vozilom i analizu upravljanja vozilom traje 50 minuta.
Sa kandidatom za vozača realizuje se dnevno po jedan nastavni čas praktičnog dela osposobljavanja, a nakon realizovanih najmanje 1/4 od propisanog minimalnog broja nastavnih časova praktičnog dela osposobljavanja za kategoriju vozačke dozvole za koju se obučava, kandidat sme dnevno imati najviše 2 nastavna časa praktičnog dela osposobljavanja.
Izuzetno od stava 3. ovog člana, sa kandidatom koji se obučava za vozača vozila "C1'', "D1", "C", "D" kategorija, odnosno "C1" ili "D1" potkategorije, mogu se, po proceni instruktora vožnje, realizovati dnevno najviše 2 nastavna časa praktičnog dela osposobljavanja.
Vlada u skladu sa propisima o kontroli cena, a na predlog ministarstva unutrašnjih poslova i ministarstva nadležnog za poslove saobraćaja, određuje najnižu cenu nastavnog časa obuke.
Ovaj stav treba brisati, jer je već definisan u članu 287.
Kaznom iz člana 474. stav 1. tačka 2. kazniće se instruktor vožnje koji postupi suprotno odredbama st. 1, 2. ili 3. ovog člana.
Kaznom iz člana 473. stav 1. tačka 2. kazniće se auto-škola čiji instruktor vožnje postupi suprotno odredbama st. 1, 2. ili 3. ovog člana.
Ne može neko da bude kažnjen za propust koji ne može kontrolisati ili koji neko može namerno da uradi da bi drugome načinio štetu. Moraju se precizirati obaveze i delatnosti kad usled propusta u realizaciji istih subjekat biva sankcionisan.

5.9 Predavač teorijske nastave
Član 290.
Agencija izdaje licencu za predavača teorijske nastave, a na predlog Zajednice Auto škola, licu koje ispunjava sledeće uslove:
1) položen stručni ispit za predavača,
2) važeću dozvolu za vozača motornog vozila najmanje ''B'' kategorije,
3) najmanje visoku stručnu spremu saobraćajne struke - smer drumski saobraćaj ili visoku stručnu spremu druge struke i najmanje pet godina radnog iskustva u oblasti bezbednosti saobraćaja,
. odnosno stručno i naučno zvanje specijaliste, ili magistra, odnosno doktora nauka iz oblasti bezbednosti saobraćaja, Žuti deo je degradirajući rang i ne treba ga isticati, a sledeću tačku 4 treba spojiti sa ovom tačkom veznikom ''ili'', da se nebi tumačilo da mora imati i tačku 3 i tačku 4.
4) visoku stručnu spremu druge struke i najmanje pet godina radnog iskustva u oblasti bezbednosti saobraćaja,
Smatramo da predavač mora da ima visok stepen stručne kreativnosti, što se ne može obezbediti samo praktičnom opservacijom, nego mora imati stručni i naučni pristup, jer je cilj da se na predavanju obezbedi i potpuno razumevanje saobraćaja i njegove regulative a ne da se prenose suvoparne činjenice.
5) manje od 7 važećih kaznenih poena za saobraćajne prekršaje,
6) da pet godina pre podnošenja zahteva nije osuđivan za krivično delo ugrožavanja bezbednosti javnog saobraćaja, odnosno da nije činio druge prekršaje i krivična dela iz grupe protiv života i tela, protiv dostojanstva ličnosti i moralaprotiv dostojanstva ličnosti i morala,kao i krivična dela korupcije ili primanja i davanja mita.